2015
Te pii nei te peresideni Monson i te itoito
Eperera 2015


Parau poro‘i a te Peresideniraa Matamua

Te pii nei te peresideni Monson i te itoito

Hōho’a
diamond shape made up of fish with one orange fish in the center of black fish.

Faahoho‘araa na iStock/Thinkstock

Hoê noa iho hora, ua hi‘o te peresideni Thomas S. Monson, eaha râ te piiraa ia tatou no ni‘a i te raveraa i te mau ma‘itiraa huru rau.

No te rave i te mau ma‘itiraa tano, ua a‘o oia, e titau tatou i te itoito—« te itoito no te parau aita, e te itoito no te parau e. E faataa mau te mau faaotiraa i te tapaeraa hopea ».1

I roto i te mau parau i muri nei, te faahaamana‘o mai nei te peresideni Monson i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e e titau ratou i te itoito no te ti‘a no te parau mau e te parau ti‘a, no te paruru i te mea ta ratou e ti‘aturi nei, e no te faaruru i te hoê ao e tuu nei i te hiti te mau faufaa e te mau parau tumu mure ore.

« E tae tamau mai te piiraa no te itoito ia tatou tata‘itahi », ua parau oia. « Ua rahi roa’tu â i teie nei, e na reira noa’tu â ».2

E horo‘a mai te itoito i te fariiraa a te Atua

« E faaruru atu tatou paatoa i te ri‘ari‘a, te ohipa e atahia mai e te pato‘iraa. E ti‘a na—tatou paatoa—ma te itoito no te pato‘i i te mana‘o au noa, te itoito no te ti‘a no te parau tumu ti‘a. Na te itoito, eiaha te aviriraa parau, e faatae i te mata farii o te Atua. E riro mai te itoito ei peu ora e te hinaarohia ia faariro-ana‘e-hia te reira, eiaha mai te hoê ana‘e hinaaro ia pohe ma te itoito mau, mai te hoê atoa râ hinaaro papû ia ora i te oraraa tura. Mai te mea e haere tatou i mua, ma te tutava ia ora i tei ti‘a ia tatou ia ora, e farii papû mai tatou i te tauturu a te Fatu e e ite tatou i te tamahanahana i roto i Ta’na mau parau ».3

Tape‘araa ma te itoito

« Eaha te auraa no te parau e rohi tamau â ? E mea au roa na’u teie tatararaa : Tape‘araa ma te itoito. E riro te itoito i te titauhia ia outou no te ti‘aturi ; i te tahi taime e riro te reira i te titauhia ia outou no te haapa‘o. E mea papû roa’tu e, e titauhia te reira ia outou no te rohi tamau â e tae roa’tu i te mahana e faaru‘e mai ai outou i teie oraraa tahuti nei ».4

Ia itoito no te ti‘a papû no te parau mau

« Ia itoito [na] outou no te ti‘a papû no te parau-mau e no te parau-ti‘a. No te mea ho‘i e e te atea ê ra te sotaiete i teie nei mahana i te mau faufaa e te mau ture ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou, e pii-mau-hia ïa outou no te paruru i te mea ta outou e ti‘aturi. Ia ore ana‘e te mau aa no to outou iteraa papû i tanu-papû-hia, e mea fifi roa ïa na outou ia faaruru i te tahitohito o te mau taata e tamata i to outou faaroo. Ia tanu-papû-ana‘e-hia ra to outou iteraa papû, e haamaitai ïa to outou iteraa papû no ni‘a i te evanelia, no ni‘a i te Faaora e no ni‘a i to tatou Metua i te Ao ra, i te mau mea atoa ta outou e rave i roto i to outou oraraa ».5

E titau outou i te itoito pae varua e morare

« Aita te mau parau poro‘i tei faahoho‘ahia i roto i te afata teata, i roto i te mau hoho‘a teata e i roto i te tahi ê atu mau ve‘a, e tuati ti‘a ra i te mau mea ta tatou e hinaaro i ta tatou mau tamarii ia apo e ia tapea mai E hopoi‘a na tatou eiaha noa i te haapii ia ratou ia vai parau-ti‘a i te pae varua e i te haapiiraa tumu, ia tauturu atoa râ ia ratou ia vai noa mai te reira, noa’tu eaha te huru o te mau mana no rapae o ta ratou e faaruru atu. E titau rahi ïa te reira i to tatou taime e ta tatou mau tautooraa – e ia nehenehe ia tatou ia farii i te itoito pae varua e morare no te pato‘i atu i te ino ta tatou e ite nei i te mau vahi atoa ».6

Ia vai itoito noa tatou

« A ora ai tatou i to tatou oraraa i tera mahana e tera mahana, e mea papû e tamatahia to tatou faaroo. I te tahi taime, e riro tatou i te haatihia e te tahi atu mau taata, noa’tu i te reira, tei roto â tatou i te pae iti, e aore râ, o tatou ana‘e i to tatou ti‘araa no te iteraa e, eaha te fariihia, e eaha te ore e fariihia …

« E mata na tatou i te faaitoito e i te faaineine no te ti‘a no te mau mea ta tatou e ti‘aturi nei, e mai te peu e, e titauhia ia tatou ia ti‘a o tatou ana‘e, ia rave ho‘i ïa tatou i te reira ma te itoito, ma te haapuaihia no roto i te iteraa e, te ti‘araa mau, eita tatou e ti‘a o tatou ana‘e mai e mea e, e ti‘a tatou e to tatou Metua i te Ao ra ».7

Te mau nota

  1. Thomas S. Monson, « Na Ture e Toru no te Ma‘itiraa », Liahona, Novema 2010, 67, 68.

  2. Thomas S. Monson, « Te pii no te itoito », Liahona, Me 2004, 55.

  3. Thomas S. Monson, « E faaetaeta e ia itoito roa », Liahona, Me 2014, 69.

  4. Thomas S. Monson, « Ti‘aturi, Haapa‘o, e Tamau a », Liahona, Me 2012, 129.

  5. Thomas S. Monson, « Ia itoito outou », Liahona, Me 2009, 126.

  6. Thomas S. Monson, « Toru opuaraa no te arata‘i ia outou », Liahona, Novema 2007, 118–19.

  7. Thomas S. Monson, « Ia itoito ia ti‘a o oe ana‘e », Liahona, Novema 2011, 60, 67.