2015
Maoti Iosepha
Eperera 2015


Maoti Iosepha

E hi‘o mai e ono tumu ua taa ê (e aore râ e nehenehe e taa ê) to outou oraraa maoti te peropheta Iosepha Semita.

Hōho’a
Painting of a young boy kneeling looking up at a grove of trees. At the center of the painting is a young boy (age 14) kneeling. His hands are resting on his thighs and he looks up at a light source above his head. The boy wears grey trousers (with suspenders) and grey vest and an off-white shirt. The shirt has a collar and two button placket at the front and the sleeves are rolled. The young boy had blond hair that is slightly rumpled. The background his a grove of trees, almost all with no leaves. There are some low saplings immediately behind the boy. The foreground has rocks, twings and small plants sprouting. "Walter Rane 04" appears in the lower right corner in red.

Ua pohe Iosepha Semita a 170 matahiti i teie nei. 38 noa matahiti ta’na i ora, e te rahiraa taime i te mau vahi mo‘emo‘e e ore paha e itehia mai e outou i ni‘a i te hoho‘a fenua, maori râ ia tatara-hu‘ahu‘a-hia mai. E ua mâtau paha outou i te mau mea e rave rahi ta’na i rave i roto i to’na oraraa. Ua feruri a‘enei râ outou e aha ta teie mau mea i faatupu i ni‘a ia outou ? Ua rahi roa paha no te tai‘o mai, e haamata ïa e teie na mea e ono.

Maoti Iosepha Semita :

1. Ua maramarama outou o vai mau te Atua e Iesu Mesia.

Ahiri aita Iosepha Semita, e ti‘aturi noa paha outou i te Metua te Atua e ia Iesu Mesia. E farii mai paha outou i te iteraa papû no roto mai i te Bibilia. Teie nei, a feruri na i te hohonu e te apî rahi o to outou maramarama maoti te mea ta Iosepha Semita i faaho‘i faahou mai—te mau iteraa papû rahi no te Buka a Moromona, te Parau Haapiiraa et te Mau Parau Fafau e te Poe Tao‘a Rahi. Ei hi‘oraa, e mea ta outou i ite aita te rahiraa o te ao i ite : oia ho‘i ua fa te Faaora tei ti‘a faahou mai i te taata i Amerika—e faa‘iteraa papû ïa e, ia au i Ta’na iho mau parau, e ere noa Oia i « te Atua no Iseraela, e… Atua [râ] no to te ao atoa nei » (3 Nephi 11:14).

A feruri na i te huru ua haapuaihia to outou iteraa papû no te Metua i te Ao ra e no Iesu Mesia na roto i te faa‘iteraa rahi a te mau peropheta mai ia Nephi, Alama e Moroni—aita ïa i faahitihia te parau no Iosepha Semita iho, tei faa‘ite mai : « Te ora nei oia ! No te mea ua ite mata’tura maua ia’na, i te pae atau ho‘i no te Atua » (PH&PF 76:22–23). I te hoê tau te faataupupuhia nei ma te haapae pinepine roa i te faaroo i te Atua i ia Iesu Mesia, auê ïa haamaitairaa teie haamaramaramaraa apî !

2. Ua ite outou e, e tamarii outou na te Atua—e te tahi atoa mau pu‘eraa.

Hōho’a
Youth in the Philippines are walking in a line and laughing and holding hands.

Peneia‘e paha te parau mau rahi roa a‘e ta Iosepha Semita i faaho‘i faahou mai oia ho‘i te parau mau o to tatou auraa e te Atua.1 E Metua mau Oia no tatou. Ua faaea a‘enei outou no te feruri i te mau mea e tu‘ati i teie parau ? E faataui roa te reira i te huru e hi‘o outou ia outou iho : noa’tu te mea e mana‘o to teie nei ao ia outou, ua ite outou e, e tamarii here outou na te Atua, e To’na mau aravihi i roto ia outou. E faataui te reira i te huru e hi‘o outou ia vetahi ê : e i tera iho taime pauroa te taata—pauroa te taata—e mau taea‘e e e mau tuahine no outou. E faataui te reira i te huru e hi‘o outou i te oraraa : te mau taime oaoa atoa e te mau taime tafifiraa ho‘i, e tuhaa ïa no te faanahoraa a te Metua i te Ao ra no te tauturu ia outou ia riro mai Ia’na ra te huru. E ere i te mea ino roa no te hoê mea e himenehia ra i roto i te Paraimere !2

3. E nehenehe to outou utuafare ia riro ei mea mure ore.

Hōho’a
Family posing together on a street in Hong Kong.

No te aha te taata e rave rahi e faataupupu nei i te mana‘o no ni‘a i te faufaa o te faaipoiporaa e te utuafare ? Peneia‘e aita ratou i ite i te haapiiraa tumu, tei faaho‘i-faahou-hia mai na roto ia Iosepha Semita, ua haamauhia te faaipoiporaa e te utuafare e te Atua no te riro ei mea mure ore (hi‘o PH&PF 49:15; 132:7). E ere te reira i te peu noa i hamanihia e te taata e o ta te sotaiete i haamarau—e tuhaa râ te reira no te faanahoraa mure ore i te ra‘i. E aua‘e te mau taviri o te autahu‘araa e te mau oro‘a hiero tei faaho‘i-faahou-hia mai na roto ia Iosepha Semita, ua ti‘a i to outou utuafare mure ore e haamata i ni‘a i te fenua nei.

4. E roaa ia outou te autahu‘araa na reira atoa to te reira mau haamaitairaa.

Hōho’a
Filipino church members during a sacrament meeting.

No te mea ua faaho‘i faahou mai te Atua i Ta’na autahu‘araa na roto ia Iosepha Semita, e nehenehe ta outou ia bapetizohia e ia farii i te te horo‘araa i te Varua Maitai. E nehenehe ta outou ia titau i te mau haamaitairaa faaora ma‘i e te tamahanahana e te arata‘i. E nehenehe ta outou ia rave i te mau fafauraa mo‘a o te taamu ia outou i te Atua; E ua nehenehe ta outou e faaapî i ta outou mau fafauraa i te mau hepetoma atoa ia rave outou i te oro‘a mo‘a. Na roto i te mau oro‘a a te autahu‘araa, e tomo mai te mana o te Atua i roto i to outou oraraa (hi‘o PH&PF 84:20–21). Aita hoê o teie mau mea e tupu ahiri aita te ohipa tei ravehia e Iosepha Semita.

5. Ua ora outou i te haavîraa a te tahi mau raau tu‘ino.

Hōho’a
Two young men in DR Congo playing basketball.

Ua nehenehe a‘e ta outou ia haapa‘o outou i te heheuraa ta Iosepha i farii i te matahiti 1833—na mua roa i te faa‘iteraahia mai e te mau fare ma‘i e, e faatupu te avaava i te mariri ‘aitaata i te mahaha e te ava i te he‘a ate. Ia heheu mai te hoê peropheta i te paari o te Atua, no te aha e tia‘i i te paari o te ao no te faaroo atu ? Te faa‘ite nei te Parau Paari e, te haapa‘o nei te Atua ia tatou, eiaha to tatou noa varua, to tatou atoa râ tino (hi‘o PH&PF 89). E inaha ho‘i, mai ta te mau heheuraa a Iosepha Semita i faa‘ite, te roaaraa te hoê tino, ua riro rahi atu â ïa—eiaha te riro-iti-raa—mai to tatou Metua i te Ra‘i, e tino ‘i‘o e te ivi atoa ho‘i To’na (hi‘o PH&PF 130:22).

6. E ti‘a ia outou ia ite i te parau mau no outou iho na roto i te mana o te Varua Maitai.

Hōho’a
A young Polynesian woman kneeling in prayer beside her bed.

I te taahiraa te tamaiti apî ra Iosepha i roto i te Uru raau mo‘a i te matahiti 1820, te mana‘o rahi i rotopu i te mau ekalesia, oia ho‘i, e ohipa no te tau tahito te heheuraa. Ua faa‘ite mai te Orama matamua a Iosepha i te hape o te reira. Ua matara te ra‘i—e e ere no te mau peropheta noa. Pauroa te taata e uiraa ta’na, e nehenehe ta’na ia farii i te hoê pahonoraa na roto i te imiraa ma te haehaa e te tuutuu ore (hi‘o PH&PF 42:61 ; 88:63). Ei hi‘oraa, e nehenehe ta outou ia ite no outou iho e, ua riro anei o Iosepha Semita ei peropheta na te Atua mai ta Iosepha iho i ite mai : na roto i te aniraa i te Atua Iho.

E haamataraa noa teie. E aha te mana‘o ta outou e tuu faahou mai ? E aha te taa-ê-raa i roto i to outou oraraa maoti Iosepha Semita ?

Te mau nota

  1. Hi‘o Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita (2007), 43–51).

  2. Hi‘o « E tamarii au na te Atua ra », Te mau himene n° 185.