2015
ʻE Lava Ke Fakataha ʻa e Fāmilí ʻo Taʻengata
Sune 2015


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻE Lava ke Fakataha ʻa e Fāmilí ʻo Taʻengata

ʻĪmisi

Ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakamaʻu ʻo taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaʻamua ʻe he taha kotoa pē ʻoku mahino ki ai ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e tāpuaki tuʻuloa ko iá. ʻOku toki ngata pē ʻi he ngaahi ouau sila ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale kuo ʻosi fakatapui ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa ʻe lava ke fakamaʻu ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá.

Naʻe fakafoki mai ki māmani ʻa e ngaahi kī ʻoku nau ʻai ke malava ʻení ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá kia Siosefa Sāmita ʻi he Temipale Ketilaní. Kuo tukuʻau fakahokohoko mai ʻa e ngaahi kī ko iá ʻo ʻikai toe motu ʻi he kau palōfita moʻui he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo aʻu ki he ʻahó ni.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāue fakafaifekau he māmaní kau ki he mālohi ke silaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi ha folofola kia Pita, ko ʻEne ʻAposetolo pulé, ʻo Ne pehē, “Pea te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí; pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí; pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí” (Mātiu 16:19).

Ko e nāunau fakasilesitialé pē te tau lava ai ʻo nofo ko e ngaahi fāmili ʻo taʻengatá. Te tau lava ai ʻo nofo ko e ngaahi fāmili ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e aʻusia fakaʻofoʻofa ko iá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he founga ko ʻení:

“ʻO ka hā mai ʻa e Fakamoʻuí te tau mamata kiate ia ʻo hangē ko hono angá. Te tau vakai ko e tangata ia ʻoku tatau mo kitautolu.

Pea ko e feohi fakakāinga ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolu ʻi hení ʻe ʻiate kitautolu ia ʻi ai, ka ʻe ō fakataha ia mo e nāunau taʻengatá, ʻa ia ko e nāunau ʻoku ʻikai ke tau fiefia ai ʻi he taimí ni.” (T&F 130:1–2).

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he potufolofola ko ʻení te tau lava ʻo fakataumuʻa moʻoni ki ha tuʻunga moʻui fakalangi ʻi hotau vā fetuʻutaki mo hotau ngaahi fāmilí. ʻE lava ʻo feʻunga ʻetau tokanga ki he kau mēmipa hotau fāmilí, tatau pē moʻuí mo e maté, ke tau fai ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia te ne fakamaʻu kitautolu ʻi he langí.

Ko hamou tokolahi, kei talavou mo e matuʻotuʻa, ʻoku mou fai ia. Kuo mou kumi e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi kui ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau te nau lava ʻo silaʻi fakataha kimoutolú.

ʻOku maʻu ʻe he meimei tokolahi taha ʻo kimoutolu ha kāinga kei moʻui kuo teʻeki ai silaʻi ko e ngaahi fāmili ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e tokolahi ʻoku ʻi ai hanau kāinga moʻui kuo nau ʻosi maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ka ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai mo e ʻOtuá. ʻE tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke lava ʻo tokoni ʻi he tui kiate kinautolu kotoa ʻo homou kāinga ko iá. ʻOku mou maʻu ha talaʻofa ʻoku fai ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākonga ʻoku nau ō ke ʻomai ha niʻihi kiate Iá:

“Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

ʻOku ou vakai mei he matapā sioʻata ʻo hoku ʻōfisí he ʻaho kotoa ki he kau fafine mo e kau tangata malí ʻi he faitaaʻi kinautolu he ngaahi matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofá mo e ngaahi fauniteni mapunopuná. ʻOku faʻa fua ʻe he tangata malí hono malí, ʻi ha kiʻi laka meimei nounou pē, he lolotonga hono ʻai ʻe he taha faitaá ʻa e ngaahi tā ʻo e malí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai ki he meʻa ko iá, ʻoku ou fakakaukau ki he ngaahi hoa-mali ʻoku ou ʻiloʻi he moʻuí ni—ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻosi pē ha kiʻi taimi nounou mei hona ʻaho malí—ne pau ke na fefuaʻaki kinaua ʻi ha ngaahi founga kehe ʻi he taimi naʻe fakaʻau ʻo faingataʻa ai ʻa e moʻuí. ʻE lava pē ke mole ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻE lava ke fāʻeleʻi ʻa e fānaú ʻi he ngaahi faingataʻa lahi. ʻE lava ke hoko mai ʻa e mahamahakí. Pea ʻe toki hanga ʻe he ʻulungaanga ʻaki e fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke nau fai mai kiate kitautolú—ʻi he taimi naʻe faingofua ange aí—ʻo ngaohi kitautolu ko e kau moʻungaʻi tangata mo e moʻungaʻi fefine ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ia ʻoku lahi ange ai e ngāué ʻi he meʻa naʻa tau fakakaukau ʻoku tau maʻú.

ʻOku tau moʻua ki hotau ngaahi fāmilí ʻi he faʻahinga vā fetuʻutaki ʻoku tau lava ke ʻave ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke tau feinga ke ʻoua te tau fakatupu ʻita pe ʻita. Te tau lava ʻo loto ʻaki ke fakamolemoleʻi vave mo kakato. Te tau lava ʻo feinga ke fiefia ʻa e niʻihi kehé ʻo laka ange ʻi haʻatautolú. Te tau lava ʻo angaʻofa ʻi heʻetau leá. Pea ʻi heʻetau feinga ke fai kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, te tau fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau ngaahi fāmilí pea ki heʻetau moʻuí.

ʻOku ou fakapapauʻi atu kiate kimoutolu, te tau lava ʻi he moʻuí ni, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí pea mo ha loto fakatomala, ke maʻu ha kihiʻi ʻata ʻo e faʻahinga moʻui ʻoku tau loto ke maʻu ʻo taʻengatá. ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. ʻOku finangalo ke tau foki ange kiate Ia. ʻOku hanga ʻe he Fakamoʻuí, ʻi he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻo ʻai ke lava ʻa e ngaahi liliu ko ē ʻi hotau lotó ʻoku fie maʻu ke fakahoko ka tau lava ʻo hū ki he ngaahi temipale māʻoniʻoní, fai e ngaahi fuakava te tau lava ʻo tauhí, pea mo nofo ko e ngaahi fāmili ʻo taʻengata ʻi he nāunau fakasilesitialé—kuo tau toe ʻi ʻapi.

ʻĪmisi

Tā ʻo e Temipale Sani Tiako Kalefōniá