2015
Ko ʻEku Lēsoní ʻi he ʻOfá
Sune 2015


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko ʻEku Lēsoní ʻi he ʻOfá

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi Kalefōnia, USA.

Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe akoʻi lahi fau au ʻe he kiʻi ngāue tokoní fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú.

ʻĪmisi
Illustration depicting a woman talking to an elderly woman in a wheelchair.

Tā fakatātaaʻi ʻe Doug Fakkel

Naʻe hangē pē ha ngāue tokoni angamahení: tānaki ha kau fafine ʻo e Fineʻofá ke nau fakahoko ha kiʻi polokalama kuaea nounou ʻi he senitā fakaakeakeʻanga ʻi ha falemahaki fakalotofonua, neongo naʻe ʻikai ha taha mei homau uōtí naʻe tokoto ai.

Naʻa mau fakaʻefihi kotoa ʻi ha kiʻi loki mo ha kau mahaki toulekeleka ʻe toko hiva ʻoku nau hanga mai kiate kimautolu ʻi honau ngaahi saliote teketeké. Naʻe siosio noa pē siʻonau fofongá, ʻikai ke ʻasi ha meʻa mei ai. Naʻe ʻafu mo pupuha, peá u fakakaukau ai, “Tau ʻai ke fai mo ʻosi eni.”

Naʻe pau ke u tā ʻa e hivá, ko ia, naʻá ku sītuʻa ki he kau mahakí ʻo tokanga pē ki he polokalamá. Naʻá ku fanongo ʻi heʻemau kamatá ki ha taha ʻo e kau mahakí ʻoku ui, “Fefine, Fefine,” kae pasi ha tokotaha mo longoaʻa. Naʻá ku ongoʻi faikehe, ka ʻe lau-momeniti pē kuo mau ʻosi pea ō ki ʻapi.

Naʻa mau fakaafeʻi ʻa e kau mahakí pea mo e kau ngāue fakafaitoʻó ʻi heʻemau teuteu ke hivaʻi ʻa e foʻi himi fakaʻosí, “ʻE ʻOtua ko e Tāpuhaá” (Ngaahi Himi, fika 38), ke kau fakataha mo kimautolu. Naʻá ku tafoki ke tataki e taha kotoa ʻi he hivá, pea ko e taimi ia naʻá ku fakatokangaʻi ai iá—ko ha kiʻi fineʻeiki, kuo mingimingi hono kilí, ʻulu hinā ʻoku fonu hono fungá ʻi he pepa holoholó, kuo viviku ʻi siʻono loʻimatá.

Naʻá ne kamo mai ke u ʻalu ange. Naʻá ku fai ia, pea ʻi he taimi ne punou ai hoku ʻulú ke u fanongó, naʻá ne puke hoku nimá. Naʻe tetetete hono sinó kotoa ʻi heʻene fanafana maí, “Ko e Kāingalotu au ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” ʻOku fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e omi hoku ngaahi tokouá.”

Naʻe fakafonu ʻe he Laumālié hoku lotó, peá u tūʻulutui ʻi hono tafaʻakí, pea tafe noa pē loʻimatá. Naʻá ne puke au ʻaki hono nima vaivaí mo milimili au ʻo hangē naʻe mahino ki ai ʻeku ngaahi ongó. Naʻe kamata hivaʻi ʻe he taha kotoa ʻa e himí, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo hivaʻi ʻa e veesi ʻuluakí.

Ko e taimi naʻe hiva ai ʻe he kau mahakí mo e kau ngāué fekauʻaki mo e maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá, naʻe fakafonu ʻe he Laumālié ʻa e lokí, pea ongo ki he taha kotoa. Naʻe fāifai peá u mapuleʻi ʻeku ngaahi ongó peá u kau fakataha mo e toengá, ʻo hiva:

[Ka hāʻele mai ʻa Kalaisi, ʻi he kalanga fiefiá,

ʻO ʻave au ki ʻapi, ʻikai ʻe fiefia lahi hoku lotó!

Pea te u punou ʻi he loto fakatōkilalo

Pea kalanga, “ʻE hoku ʻOtua, hono ʻikai ke ke maʻongoʻonga!”]

Naʻe feohi ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá mo e kau mahakí mo e kau ngāué ʻi he ʻosi ʻa e polokalamá. Naʻe fakahā mai ʻe he fineʻeiki ʻulu-hinaá naʻe taʻelata mo ongoʻi kuo ʻākilotoa ia ʻe ha kau sola kae tālunga ʻemau ō angé. Naʻe ʻikai ke mau ʻiloʻi ʻe ʻi ai, ka naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní.

Naʻá ne fakamanatu mai kiate au ko e kotoa ʻo e kakaí ni ko homau ngaahi tuongaʻane mo e ngaahi tokoua, naʻa nau fie maʻu ha ʻofa mo e fakafiemālie, pea ʻe ʻi ai ha ʻaho te u ʻi honau tuʻungá ai. Naʻe ongo kiate au ʻa ʻemau lava ʻo hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻa ha Tamai ʻofa, pea naʻá ku fakamālō ʻi hono akoʻi au ʻe heʻemau ngāue ʻofá ʻi ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻofá.