2015
Ko e Pāsolo Ako Folofolá
Sune 2015


Ko e Pāsolo Ako Folofolá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku hangē ʻa e taimi kotoa pē ʻokú ke ako folofola aí, ko hano fokotuʻutuʻu ha pāsoló, ʻokú ke maʻu ha ʻata lahi ange mo toe lahi ange ʻo e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
illustration of man and donkey in puzzle piece

Ngaahi Kongokonga Pāsoló tā ʻe he iStockphoto/Thinkstock; ngaahi tā fakatātā ʻa Taia Morley

Naʻe fokotuʻu ʻe he fānau ako ʻi ha ʻunivēsiti ʻi Veitinemi ʻi Sepitema 2011, ha lekooti foʻou he māmaní ʻaki haʻanau fokotuʻutuʻu fakataha ʻa e pāsolo lahi taha ʻi he māmaní. Naʻe ngāue ha fānau ako ʻe toko 1,600 ke fokotuʻutuʻu ha kongokonga ʻe 551,232 ʻi ha houa ʻe 17.

Naʻa nau fokotuʻu ha pāsolo fute ʻe 48 maokupu pea fute ʻe 76 māʻolunga (mita ʻe 15 mo e mita ʻe 23) ʻo ʻasi ai ha matalaʻiʻakau lōtasi mo ha lauʻi ʻakau ʻe ono ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e kakaí, siokālafí, hisitōlia, anga fakafonuá, akó, mo e tuʻunga fakaʻekonōmiká. Fakakaukau ki ai—ko ha kongokonga iiki ʻe taha miliona tupu ʻoku nau hokohoko ke faʻu ha fuʻu fakatātā lahi. Mahalo ʻe hā ngali taʻe-mahuʻinga ʻa e kihiʻi konga takitaha ʻo e pāsoló mo ʻikai fiemaʻua, ka ʻoku ʻikai kakato ʻa e pāsoló kapau ʻoku puli ha kihiʻi konga pē ʻe taha.

ʻOku tatau ʻa e folofolá mo ha pāsolo: ko e lahi ange fanga kiʻi konga ʻoku mou fokotuʻú, ko e lahi ange ia hoʻo fakatokangaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e palani ʻa e ʻOtuá. Pea ʻi hoʻo vakai ki he tupulaki ʻo e palani ko iá, te ke fakatokangaʻi ʻoku fakamānako ʻa e folofolá mo kaunga ki hoʻo moʻuí.

Ko ha fanga kiʻi fokotuʻu ako folofola siʻi pē ʻeni ke tokoni ke ke fakatokangaʻi ʻa e ʻata ʻoku lahi angé—mo e fanga kiʻi fakaikiikí. Te ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo fokotuʻutuʻu ʻa e fanga kiʻi konga ko ʻení, ʻa e ngaahi moʻoni fakaofo ʻoku tatali kiate koe ʻi he folofolá.

Tokāteliné: Ngaahi Konga Lalahi ʻOku Nau Akoʻi ʻa e Ngaahi Moʻoni Taʻengatá

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. “ʻOku foaki mai ʻa e [folofola] kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonakí” (2 Tīmote 3:16). Koeʻuhí ʻoku toki lava pē ke fakamoʻui kitautolu ʻia Sīsū Kalaisi (vakai, Sione 14:6), ʻoku fie maʻu ke tau ako kiate Ia mo ʻEne tokāteliné. Ko e ʻuhinga ia ʻoku kole mai ai ʻe he ʻEikí ke tau “kumi lahi ʻi he [folofolá]; koeʻuhí … ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39).

Kakaí: Ngaahi Konga Lanu Kehekehe ʻOku Nau Akoʻi ʻa e Lēsoní

ʻOku laungeau ha kakai ke tau laukonga kau ki ai ʻi he folofolá. Ko hai ʻiate kinautolu ʻokú ke saiʻia taha aí? Mahalo ʻokú ke tanganeʻia ʻia ʻĀmoni ʻi heʻene talangofua loto-toʻa ʻi he mata ʻo e faingataʻá. Pe mahalo ʻokú ke fakakaukau kia Siope mo ʻene tui taʻe-ueʻiá mo e angatonú.

Kuó ke lau nai fekauʻaki mo e ʻasi naʻe lea ki hono ʻeikí (vakai, Nōmipa 22)? pe ko e tuʻi angakovi naʻe fiemālie ke tukuange hono puleʻangá kae fakamolemoleʻí (vakai, ʻAlamā 22)? pe fefine naʻe ʻiloa ʻe he koló kotoa ko ha tokotaha angamaʻá (vakai Lute 1–4)?

ʻOku ʻi ai foki mo ha kakai ʻi he folofolá naʻe ʻikai ke fuʻu manakoa. Ko e hā te ke lava ʻo ako meiate kinautolú mo e ngaahi fili taʻefakapotopoto naʻa nau faí?

Tokanga ki he kakai ʻokú ke lau fekauʻaki mo kinautolu ʻi he folofolá, peá ke ʻeke kiate koe pe te ke lava fēfē ʻo muimui ki heʻenau ngaahi sīpinga leleí mo fakaʻehiʻehi mei heʻenau ngaahi fehalaākí. Ko e ngaahi kongokonga pāsolo ʻo ʻenau moʻuí ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi kongokonga mālie mo fakaʻofoʻofa tahá. Ko ʻenau ngaahi aʻusiá ko ha founga fakangalongataʻa ia ke ako ai mo manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí!

Fakataipé: Ko Hono ʻIlo ʻo e Ngaahi Kongokonga Fufuú

ʻOku ngāue ʻaki he taimi ʻe niʻihi ʻe he folofolá ʻa e fakataipé ke akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE mole meiate koe ha ngaahi kongokonga pāsolo ʻe niʻihi kapau he ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻa e fakataipé. Makehe mei he Siasí mo e ngaahi kalasi seminelí, ʻe lava ʻo tokoni hono ako ʻo e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe ngaahi tohi lēsoni ʻa e seminelí mo e ʻinisititiutí ke ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi konga ʻoku pulí.

Hangē ko ʻení, ko e talanoa ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisaké (vakai, Sēnesi 22) ʻoku fakalaumālie, ka ʻoku ʻuhinga loloto ange ʻi he taimi te ke ʻilo ai ko e fakataipe ia ʻo e feilaulau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú (vakai, Sēkope 4:5).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní: Ko e Kumi ʻo e Ngaahi Kongokonga ʻOku Fehokotakí

ʻOku ʻi ai ha ngaahi kongokonga pāsolo ʻoku hangē ʻoku nau hoá, ka ʻoku ʻikai ke nau hoko lelei. ʻE lava ʻa e Laumālié ʻo tokoni ke ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi konga ʻoku nau tuʻu fakatahá. ʻI hoʻo fakaafeʻi ʻEne tokoní ʻi he lotú mo e fakakaukaú, ʻe tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi e founga ʻoku fehokotaki ai ʻa e ngaahi veesi naʻá ke akó mo e meʻa ʻokú ke toe ako he taimi ní pea mo e founga ʻo e fekauʻaki ʻa e ngaahi akonaki ko iá ki hoʻo moʻuí. Ko hono moʻoní, te ke maʻu ha fakahinohino fakalaumālie ʻi he ngaahi lea ʻo e folofolá pea mei he Laumālié foki ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻokú ke laú.

Fakaʻaongaʻí: Ko Hono Fokotuʻutuʻu Fakataha ʻo e Ngaahi Kongá

ʻĪmisi
illustration of man and donkey in puzzle piece

He ʻikai ke ke fakatokangaʻi ʻa e fakatātā ʻoku faʻu ʻe he pāsoló ʻo kapau he ʻikai ke ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi kongá. Ko e meʻa tatau pē, he ʻikai tokoni lahi fēfē atu ʻa e ngaahi tokāteliné, ngaahi tefitoʻi moʻoní, mo e ngaahi fekaú kae ʻoua ke ke moʻui ʻaki e meʻa ʻokú ke akó (vakai, Sione 7:17). Ko e taimi ʻokú ke feinga ai he ʻaho kotoa pē ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo akoʻi ʻi he folofolá, ʻe tupulaki ʻo mālohi ange hoʻo tuí mo e fakamoʻoní, pea ʻe hoko ʻa e ako folofolá ko ha konga mahuʻinga hoʻo moʻuí.