2015
Tukunoaʻi
Sune 2015


Kae ʻOua Ke Tau Toe FEʻILOAKI

Tukunoaʻi

Mei he “Balm of Gilead,” Ensign, Nov 1987, 17–18.

Ne uesia ʻa e moʻui hoku kaungāmeʻá. Kuo mālōlō siʻono uaifí.

ʻĪmisi
illustration of young man at door with approaching elderly man

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann

Kapau ʻokú ke tofanga ʻi he loto hohaʻá, mei he mamahí pe maá pe meheká pe taʻe-fiemālié pe loto koví, mei he tukuakiʻi pē kitá pe kumi tonuhiá, fakakaukauʻi ʻa e lēsoni ko ʻeni naʻe akoʻi mai kiate au he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻe ha pēteliake. Ko ha tangata anga māʻoniʻoni ia kuo faifaiangé peá u ʻiloʻi. …

Naʻá ne tupu hake ʻi he kiʻi kolo mo ha loto holi ke lavameʻa. Naʻá ne feinga ke lava ʻo ako.

Naʻe mali mo hono ʻofaʻangá, pea naʻe tokamālie ʻa e meʻa kotoa he taimi ko iá. Naʻe maʻu ngāue lelei, mo tuʻu lelei hono kahaʻú. Naʻá na fuʻu feʻofaʻaki, pea teu fāʻeleʻi ʻena ʻuluaki pēpeé.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi he pō naʻe ʻamanaki fāʻeleʻi ai ʻa e pēpeé. Naʻe ʻi he feituʻu ki ʻutá ʻa e toketā pe tahá ʻo vakaiʻi ha taha puke. …

Naʻe fāifai pea maʻu ʻa e toketaá. Naʻe ngāue fakavavevave ʻi he meʻa fakatuʻupakeé ni, pea ʻikai hano taimi kuo maau e ʻū meʻá. Naʻe fāʻeleʻi ʻa e pēpeé pea hangē kuo ngali ʻosi ʻa e palopalemá.

ʻOsi ha ngaahi ʻaho mei ai, kuo siʻi mālōlō ʻa e faʻē kei talavoú ni mei he mahaki tatau naʻe faitoʻo ʻe he toketaá ʻi ha ʻapi kehe ʻi he pō ko iá.

Naʻe uesia siʻi moʻui ʻa Sioné. Kuo ʻikai ʻeni toe tonu ha meʻa; naʻe fehalaaki ʻa e meʻa kotoa pē. Kuo mole siʻono uaifí. Hala ha founga ke tokangaʻi fakatouʻosi ai ʻa e pēpeé mo ʻene ngāué.

Pea ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi uiké, naʻe toe taulōfuʻu ange ʻa e mamahí. Naʻá ne faʻa pehē, “ʻOku ʻikai totonu ke fakangofua ʻa e toketaá ke toe ngāue.” “Naʻá ne ʻomi ʻa e mahaki ko iá ki hoku uaifí. Kapau naʻe tokanga, ʻe kei moʻui pē he ʻahó ni.”

Naʻe siʻi ke toe fakakaukau ki ha toe meʻa, pea ʻi heʻene loto mamahí, naʻe kamata ke fakamanamana. …

Naʻe fai mai ha tukituki ʻi ha pō ʻe taha ʻi hono matapaá. Naʻe pehē pē ʻe he kiʻi taʻahiné, “ʻOku fie maʻu ʻe Teti ke ke ʻalu ange. ʻOku fie talanoa mo koe.”

Ko “Tetí” ko e palesiteni fakasiteikí ia. …

Naʻe siofi ʻe he tauhisipi fakalaumālié ʻene tākangá pea ʻoku ʻi ai e meʻa ke ne lea ʻaki kiate ia.

Naʻe mahino ʻa e faleʻi mei he tamaioʻeiki fakapotopoto ko iá, “Sione, tukunoaʻi. He ʻikai ha meʻa te ke fai te ne toe lava ʻo fakafoki mai ia. Ko e hā pē ha meʻa te ke fai, te ne ʻai ke toe kovi ange. Sione, tukunoaʻi.” …

Naʻe fāifeinga mamahi ke mapuleʻi ia. Pea fāifai, peá ne fakapapau, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e palopalemá, ʻoku totonu ke ne talangofua.

Ko e talangofuá ko ha faitoʻo fakalaumālie mālohi. ʻOku meimei hoko ko ha faitoʻo ke fakamoʻui ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻá ne fakapapau ke muimui he faleʻi ʻa e taki fakalaumālie fakapotopoto ko iá. Te ne tukunoaʻi.

Peá ne toki talamai, “… Naʻe fāifai peá u toki sio ki he siʻi toketā ʻo e fonuá kuó u ʻosi hoko ko ha tangata motuʻá—tōtuʻa ʻa e ngāué, kovi e vāhengá, ʻalu ongosia pē mei he taha mahaki ki he taha, siʻi ʻa e faitoʻó, hala ha falemahaki, siʻi ʻa e meʻangāué, feinga ke fakahaofi e ngaahi moʻuí, pea ko e konga lahi naʻe ola lelei.

“Naʻá ne haʻu ʻi ha momeniti ʻo e faingataʻá, ʻi he tuʻu taʻepau ha moʻui ʻe ua, pea ngāue ʻo ʻikai toe tatali.

Naʻá ne toe pehē, “Naʻá ku hoko ko ha tangata toulekeleka, kimuʻa pea toki faifaiangé pea mahino kiate au! Naʻá ne pehē, “Naʻá ku meimei maumauʻi pē ʻeku moʻuí pea mo e moʻui ʻa ha niʻihi kehe.”

Kuo tā tuʻo lahi ʻene fakafetaʻi ki he ʻEikí koeʻuhí ko e taki fakalaumālie fakapotopoto ko ia naʻá ne faleʻi, “Sione, tukunoaʻi.”