2015
Ko e Feinga Fakahaofí
Sune 2015


KO E FEINGA KE Fakahaofí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe ʻikai toe ngāue hoku ʻatamaí, ʻo hangē ko e kau tangata ʻe toko 33 naʻe tonumia ʻi ha keliʻanga malala ʻi Sileí, pea mahalo te tau ongoʻi ʻoku tau tonumia ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e vaivaí; ka, te tau lava ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí ke maʻu ha ʻamanaki lelei ki ha fakahaofi.

ʻĪmisi
a cave with light showing through

Tā fakatātaaʻi ʻo e taá mei he iStockphoto/Thinkstock

Naʻe tonumia ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻAokosi 2010, ha kau keli malala Silei ʻe toko 33 ʻi he holo ʻa e maka ʻi he loto keliʻanga malalá. Naʻa nau nofo maʻu pē ʻi ha kiʻi feituʻu siʻisiʻi naʻe malu pea ʻi he luo keliʻanga ʻi laló, naʻe fute ʻe 2,300 (mita ʻe 700) hono loloto ki lalo fonuá.

Naʻe hangē kuo mole ʻa e ʻamanakí ʻi honau tūkungá. Naʻa nau mamaʻo mei ʻapi mo e fāmilí ʻaki ha meimei vaeua ʻe taha ʻo ha maile ʻo ha maka ʻi ʻolunga naʻe ʻikai faʻa ueʻi, pea naʻe siʻi ʻenau meʻakaí mo e vaí. Neongo naʻa nau maʻu ʻa e ʻū meʻangāué mo e ʻiló, ka koeʻuhí ko e holo ngofua ʻa e keliʻangá naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakahaofi ʻa kinautolu. Ko honau faingamālié pē taha, ke ʻiloʻi mo fakahaofi kinautolu.

Neongo ʻa e meʻá ni, naʻa nau fili ke ʻi ai haʻanau ʻamanaki lelei. Naʻa nau fokotuʻutuʻu leva kinautolu, fakatuhotuhani ʻenau meʻakaí mo e vaí, mo tatali. Naʻa nau tui naʻe fai ʻe kinautolu ʻi ʻolungá ʻa e meʻa te nau lavá ke fakahaofi kinautolu. Neongo ia, ka kuo pau naʻe faingataʻa ke kei piki ki he ʻamanaki ko iá ʻi heʻenau tatali ʻi he fakapoʻulí. Fakalau atu ʻa e ngaahi ʻahóo, pea mo e ngaahi uiké. Kuo ʻosi ʻenau meʻakai naʻe fakatuhotuhani leleí.

Naʻe hoko ha meʻa fakamamahi lahi ki heʻeku moʻuí. Naʻe mate hoku kiʻi foha matā-tangata, fakaoli mo longomoʻui taʻu valú ʻi hoku matā pē, ʻi ha tau ai ha meʻalele. Naʻá ku puke hono kiʻi sinó kae tafenoa pē hono totó ki he halá pea mahuʻi atu hono laumālié ʻo foki ki hono ʻapi fakalangí. Naʻá ku tautapa ki heʻeku Tamai Hēvaní ke tuku pē muʻa, ka naʻe ʻikai kau ia ʻi he palani ʻo e moʻui ʻa hoku fohá.

Naʻá ku taufā ʻi he fakapoʻulí, mo fōngia he mafasia ʻo ʻeku mamahí. Naʻá ku ongosia, ʻikai manonga, ʻi he fasitanunu e palopalema ʻo e moʻuí ʻi hoku ʻatamaí. Naʻá ku fakatokangaʻi ta ko e loto mamahí ko ha ongo moʻoni ʻi he moʻuí. Ko e meʻa ko ē naʻá ku faʻa maʻu ai ha ongó, ko e meʻa pē naʻe kei toe aí ko ha ongoʻi liʻekina naʻe uhu mo fakamamahi.

Naʻá ku tui naʻe totonu ke u toʻa feʻunga ke tali. Kuo tokolahi ha kakai naʻe faingataʻaʻia lahi ange. Kae hangē ko e kau keli malala naʻe tonumia ʻe he maka taʻe-ueʻia ʻo ʻikai ha toe meʻa ʻe lavá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo huʻi atu ʻa e kavenga ʻo ʻeku mamahí.

Te tau lava ʻi ha ngaahi founga lahi ʻo ongoʻi ʻikai toe lava ha meʻa. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau ongoʻi ʻikai toe lava ha meʻa ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha, ngaahi vaivai, pe ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e moʻuí. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha fiemālie ʻi he ʻiloʻi ko e moʻui fakamatelié ko ha taimi ʻoku tau fakaʻau ʻo mālohi ange ai ʻi heʻetau fehangahangai mo hotau mamahí mo e loto mamahí. ʻOku tau maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi.

Ko ha Huelo ʻo e ʻAmanaki Lelei

ʻI he ʻaho hono 17 ʻo ʻenau faingataʻaʻiá, naʻe toe ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻa e kau keli malalá ʻi he taimi naʻe ʻasi atu ai ha kiʻi foʻi ava ʻi he maka naʻá ne tukupōpula kinautolú, naʻe fakahoko ʻe ha kiʻi mataʻi vili.

Naʻe tā ʻe he kau tangata naʻe fihia ʻi laló ʻa e mataʻi vilí ʻi heʻenau fie maʻu ke ʻilo ʻe he kau faifakahaofi ʻi ʻolungá ʻoku nau kei moʻuí, pea mo haʻi ha kiʻi tohi peni fakaʻilonga kulokula ʻi he mataʻi vilí. Naʻe pehē ai, “Estamos bien en el refugio, los 33” (“ʻOku mau feʻungatonu pē ʻi lalo, fika 33”). Naʻe toe foki mai ʻa e ʻamanaki leleí. Kuo ʻilo kinautolu.

Naʻe fakahoko ʻa e fetuʻutaki mo e kakai ʻi ʻolungá ʻi ha kiʻi foʻi ava, naʻe fuolahi tatau mo ha foʻi molí. Naʻe ʻohifo ʻi he foʻi avá ki he kau keli malalá ha meʻakai, vai, faitoʻo, mo ha fanga kiʻi tohi mei honau ngaahi ʻofaʻangá.

ʻOku pau pē naʻe ʻi ai ha ngaahi ongo ʻi he ʻiloʻi ʻe he kau tangata kelí honau tuʻungá. Neongo naʻa nau fiefia lahi mo fiemālie ʻi hono ʻilo kinautolú, ka naʻe kei fakatuʻutāmaki pē honau tuʻungá. Neongo naʻe ʻilo ʻe kinautolu ʻi ʻolungá ʻa e feituʻu naʻa nau ʻi aí, ka ʻe fuoloa pea toki maau ʻenau palani fakahaofí, pea ko e meʻa pē naʻa nau fakaʻamu ki aí, ke ngāue.

Naʻe faingataʻa hono fakahā ʻe he kau faifakahaofí ki he kau tangata kelí ʻe lau-māhina pea toki lava ʻo ʻohake kinautolu ki ʻolunga. Naʻa nau fakaʻamu ke fakafoki hake ʻa e kau keli koloá ki honau fāmilí ʻi he hoko ʻa e Kilisimasí, ʻa ia ʻe kei tonumia pē ʻa e kau keli malalá ʻi ha māhina kehe ʻe fā. Neongo ia, naʻa nau tatali ʻeni mo ha ʻamanaki lelei.

ʻOku tau maʻu ʻe kitautolu foki mo ha huelo ʻo ha ʻamanaki lelei. Naʻe ʻi ai ha palani naʻe fokotuʻu ke fakahaofi kitautolu kimuʻa pea toki faʻu ʻa e māmaní. Naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu ha Fakamoʻui, ʻa ia te Ne fakahaofi kitautolu mei hotau tuʻunga fakamatelié, mei heʻetau ngaahi angahalá, mei hotau ngaahi vaivaí, pea mei he meʻa kotoa pē te tau mamahi ai ʻi he moʻui ko ʻení. Ko e tokotaha Ia ʻokú Ne foaki ʻa e ʻamanaki leleí pea mo e moʻuí. Naʻá Ne tofa ʻa e hala ke tau foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo toe fakatahaʻi ʻi he ʻofa mo hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo nau muʻomuʻa atu ʻiate kitautolú. ʻOkú Ne tuʻu ʻi hotau tafaʻakí ke fua ʻa e mamafa ʻo e ngaahi kavenga ʻoku tau fuá, ke holoholoʻi hotau loʻimatá, pea mo ʻomi kiate kitautolu ʻa e nongá. Naʻá Ne hāʻele mai ke fakafoki kitautolu ki ʻapi, kapau te tau muimui ʻi he palani kuó Ne fokotuʻú.

Ko e Fakahaofí

Neongo naʻe fai ha ngaahi feinga kehekehe ke fakahaofi ʻa e kau keli malalá, ko e mataʻi vili pē taha naʻe ʻalu hangatonú, ʻi ha taha ʻo e fanga kiʻi ava naʻe ʻosi vili kimuʻa ke ʻilo ʻa e kau keli malalá.

Naʻe ʻikai nofonoa ʻa e kau keli malalá ʻi honau fakahaofí. Ko e taimi naʻe feinga hifo ai ʻa e vilí ki honau fakahaofí, naʻe ngangana hifo ha maka ʻi he foʻi ava siʻisiʻi angé ʻo fokotuʻuna ʻi he loki ne fihia ai ʻa e kau keli malalá. Naʻa nau leʻei ʻa e maká ʻi heʻene ngangana hifó, ʻo fakaʻataʻatā ki he mataʻi vili lahi angé.

Naʻe faʻu ʻe he kau fai-fakahaofí ha meʻa fuopotopoto ke tukutuku-hifo ʻi he foʻi ava fuosiʻí ʻaki ha keipolo. Naʻe feʻunga siʻi pē ʻa e meʻa fuopotopotó ke hao ha tangata ʻi loto. Naʻe fāsiʻi ʻaki pē ʻe he meʻa fuopotopotó ha ʻinisi ʻe fā (senitimita ʻe 10) ʻi he foʻi ava naʻe viliʻi ʻi he fute ʻe 2,300 (mita ʻe 700) ʻi he maka fefeká.

ʻI he taimi naʻe hoko ke fakahaofi ai ʻa e kau keli malalá, naʻe fehangahangai ʻa e tangata kotoa mo ha fili ke fakahoko. Naʻe hū ha taha ki he loto meʻa fuopotopotó; pea kuo pau ke ʻalu hake toko taha pē. ʻI he fili ʻa e tangata takitaha ke falala ki he palaní, naʻe ʻi ai ʻene ʻamanaki ʻe fusi hake ʻa e meʻa fuopotopotó ʻi he ava fāsiʻí ʻo hangatonu moʻoni hake pea ʻikai toe tūkua ʻo ʻefihia. Naʻe pau ke ngāue ʻa e palaní, pe ʻe mole kotoa ʻa e ʻamanakí. Naʻe hū takitaha ʻa e kau keli malalá ki he meʻa fuopotopotó pea tuku hono lotó ki he palaní pea mo e kau faifakahaofí.

Naʻe fakahoko taha taha hake ʻe he kau keli malalá ʻa e fonongá ni mei he fakapoʻulí ki he māmá. Naʻe talitali kinautolu ʻe honau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he lolotonga ʻo e mamata mo e mavava ʻa e māmaní kotoa.

Naʻe ola lelei ʻa e palani fakahaʻofí; ʻo ʻikai mole ha foʻi toko taha. Naʻe fakahaofi kinautolu ʻi he ʻaho 13 ʻo ʻOkatopa 2010—ko e ʻosi ia ha ʻaho ʻe 69 hili e holo ʻa e keliʻangá mo e ʻaho ʻe 52 mei he ʻaho naʻe ʻilo moʻui ai kinautolú.

Falala ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Jesus Christ depicted kneeling at the base of a tree in the Garden of Gethsemane during the Atonement. Christ has His hands clasped as He prays.

Kuo pau ke tau takitaha fili ke tukulolo hotau lotó ʻo falala ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku taha pē palani ʻo e fakahaofí, kiate kitautolu; ʻoku lava pea fou pē ia ʻi Heʻene feilaulau fakalelei. Naʻe hifo Ia ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē ke fakahaofi kitautolu.

Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā valivali ʻa Harry Anderson. © IRI

Ko hotau fakahaofí ʻoku fakatāutaha, ʻo hangē ko e kau keli malalá. Neongo ʻoku ʻatā ʻa e fakamoʻuí ki he taha kotoa, ka ko ʻetau fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí ʻoku mātuʻaki fakatāutaha. Kuo pau ke tau takitaha fili ke tukulolo hotau lotó ʻo falala ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí ko e toputapu taʻengata ʻo e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ʻa e moʻui fakamatelie ko ʻení, he ʻikai ke toʻo fakamālohiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa ʻoku tau loto ki aí. ʻOku tau tauʻatāina ke fili. ʻOku tuʻu pē Fakamoʻuí ʻi hotau tafaʻakí ʻo tatali ke fakamoʻui hotau ngaahi kafó pea mo ʻohake kitautolu ki he fakamoʻui taʻengatá, ka te Ne toki lava pē ke fai ia ʻi haʻatau fakaafeʻi. Kuo pau ke tau fili Ia. ʻOku taha pē palani ʻo e fakahaofí, kiate kitautolu; ʻoku lava pea fou pē ia ʻi Heʻene feilaulau fakalelei. Naʻe hifo Ia ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē ke fakahaofi kitautolu.

Ko hoku fakahaofí naʻe hoko ia ʻi he taimi naʻá ku ʻi hoku tuí ai ʻi he taulōfuʻu ʻo ʻeku mamahi he mate hoku fohá. Hangē ko e kau keli malalá ʻi heʻenau hū ki he meʻa fuopotopotó, naʻá ku ʻi ha tuʻunga pelepelengesi: te u feinga ke ikunaʻi hoku faingataʻaʻiá ʻaki hoku ivi mo hoku poto pē ʻoʻokú, pe te u feinga ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo kole ha tokoni?

Naʻá ku pehē ke u tafoki ki he ʻOtuá, ʻi heʻeku mafasia he lahi ʻo ʻeku mamahí. Naʻá ku fakahā ange ʻi heʻeku kole ki heʻeku Tamai Hēvaní, ʻa e lahi ʻo ʻeku ongosiá pea mo kole kiate Ia ke ʻaloʻofa ʻo huʻi atu ʻa e mafatukituki ʻo ʻeku mamahí. Naʻe huʻi atu ʻa e mafatukituki ʻo ʻeku mamahí mei hoku umá, kimuʻa peá u toe tuʻu ki ʻolunga. Naʻe pau ke u kei fekuki pē mo e mamahí mo e molé, ka naʻe ʻosi mahuʻi atu ʻa e kavenga faingataʻá.

Ko e taimi ia naʻá ku toki ʻilo ai ʻoku tuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoku tafaʻakí, ʻo tatali ke hiki hake kitautolu, ʻo tatali ke tau toki kole ange kiate Ia, tatali ke tau hili ange ʻetau kavengá ki Hono umá, tatali ke tau ʻai hotau nimá ki Hono toʻukupú koeʻuhí ka Ne lava ʻo fakahaofi kitautolu.

ʻOku tau—hangē ko e kau keli malalá, naʻe pau ke nau tāpuniʻi ʻa e matapā ʻo e meʻa fuopotopotó pea falala ki honau kau faifakahaofí—kuo pau ke momoi hotau lotó ki he finangalo ʻo e Fakamoʻuí mo falala ki Heʻene palani fakahaofi kiate kitautolú.

ʻOku ou fakatauange ko e taimi te u fai ai ʻa e fononga toko taha ko ia mei he moʻuí ni ki he moʻui ka hokó, ʻe ʻi ai ha fiefia ʻi heʻeku toe fakataha mo kinautolu naʻa nau muʻaki fai ʻa e fonongá ʻiate aú! Ka ʻi he taimi ní ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Fakamoʻuí mo ʻofa ʻiate au pea mo poupouʻi au.