2015
Ko e Fakahaofi ʻo e Foʻi Manupuná (Hummingbird)
Sune 2015


Ngaahi FAKAKAUKAÚ

Ko e Fakahaofi ʻo e Foʻi Manupuná (Hummingbird)

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi Kalefōnia, USA.

Naʻa mau ako e founga ke tokoniʻi ai ʻa e vaivai fakalaumālié ʻi hono fakahaofi ʻo ha foʻi manupuna.

ʻĪmisi
Hummingbird on a color background

Faitaaʻi ʻe Kojihirano/iStock/Thinkstock

Naʻe tatali ʻa e tamaiki fefiné mo e kau taki ʻo e Nofo Kemi ʻa e Kau Finemuí, ʻi ha fale ʻato fakahihifi he ʻotu moʻunga ʻo Kalefōniá, ki he maʻu meʻatokoni efiafí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha tamaiki fefine ʻe niʻihi ʻi heʻemau tatalí ha meʻa ʻi ha lalo tēpile. Naʻe puna mai ha kiʻi foʻi manupuna ʻo hao mai ki loto fale, ʻikai toe lava ʻo ʻilo hono hala ki tuʻá, pea iku tō ai ki he falikí. Naʻa nau kole mai ke u tokoni.

Naʻe ʻasi teitei mate ʻa e foʻi manupuná, ʻefihia hono muʻangutú ʻi he matamata-kupengá pea moveuveu hono fulufulú. Naʻá ku faʻo pē ia ki ha loto ipu peá u ʻave ki tuʻa. Naʻá ku fakaʻamu ʻe toe moʻui pē ʻiate ia ka ko hono moʻoní naʻá ku fakakaukau ʻe fou pē he hala kotoa ʻo natulá. Neongo ia, ko e taimi naʻá ku leʻei ai ʻa e ipú ke tuku ʻa e foʻi manupuná ki he kelekelé, naʻá ne puke ʻa e ngutuʻi ipú he lolotonga ʻene heheke hifó, ʻaki hono fanga kiʻi pesipesí. Naʻá ku puke fakahangatonu hake ʻa e ipú, tokoto pē foʻi manupuná ʻi he ngutuʻi ipú, ʻoku kuikui pē hono matá. Ko e hā leva e meʻa naʻe hokó?

Naʻe fakasuka ʻe ha taki ʻe taha ha vai, ʻi heʻene sio ki he kiʻi foʻi manupuná, peá ne ʻomi ia kiate au. Naʻá ku ʻuluaki toʻo pē matamata-kupenga ʻo e hiná mei he muʻatosi māsilá. Naʻe ʻikai teitei ngaue ʻa e kiʻi foʻi manupuná. Peá u unu leva hoku foʻi tuhú ʻi he vai fakasuká pea ʻai ha tulutā ki hono muʻatosí. Naʻe pulia ʻa e foʻi tulutaá, neongo naʻe ʻikai ngaue ʻa e kiʻi foʻi manupuná. Mahalo naʻe hū māmālie ʻa e vaí ki hono loto muʻatosí? Naʻá ku toe unu hoku foʻi tuhú pea ʻai ki he muʻatosi ʻo e kiʻi foʻi manupuná. Ko e taimi ko ʻení, naʻe hanga ʻe ha kiʻi ʻelelo siʻisiʻi, ʻoku manifi ange ia ʻi ha tuʻoni louʻulu, ʻo ʻemoʻi hoku muʻa-tuhú.

Naʻe inu taha taha ʻe he kiʻi foʻi manupuná ʻa e ngaahi foʻi tulutaá ʻi ha miniti ʻe 10 pe 15 nai. ʻI he taimi ko ʻení, kuo haʻohaʻo takai ʻiate au ha kau taki kehe, peá u tuku ange leva ke nau feinga ke fafanga ia.

Fakafokifā pē kuo ʻāʻā hake kiʻi mata ʻo e foʻi manupuná, pea foki mo hono fulufulu moveuveú ʻo tokalelei. Naʻe kamata kapatā hono ongo kapakaú, ʻi he hili haʻane inu ha ngaahi tulutā lahi ange, ʻo kiʻi faofao taimi nounou, pea puna hangatonu ki ʻolunga. Naʻe kiʻi taimi nounou pē ʻi ʻolunga ʻiate kimautolu, pea puna leva ʻo ʻalu.

Naʻa mau tuʻu ai, ʻo ʻohovale. Pea, ʻi he puna fakafokifā atu ʻa e kiʻi foʻi manupuná, naʻe hoko mai ʻa e ngaahi lēsoni fakalaumālié:

  • Taimi lahi, ʻi heʻetau feinga ke tokoni ki he māmālohí, hangē ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo ʻetau feingá. Ka ʻoku hū māmālie pē ʻofa ʻoku tau faí—ʻo hangē ko e huhuʻa melié ki he loto muʻatosi ʻo e kiʻi foʻi manupuná—ʻo ʻoange ʻa e meʻakai fakalaumālie ko ē ʻe ʻaonga ʻi ha ʻahó.

  • Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau toe lava ʻo hoko atu ʻiate kitautolu pē; ʻoku tau fie maʻu ha nima ʻofa, mo tokoni.

  • Taimi ʻe niʻihi ʻoku haʻisia ʻa e kakaí ʻi he matamata-kupenga ʻo e angahalá mo e maʻunimaá pea fie maʻu e tokoni ʻa ha kaungāmeʻa pe taki lakanga fakataulaʻeiki pea mo e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke fakatauʻatāinaʻi.

  • ʻOku tau fie maʻu maʻu pē ʻa e meʻakai fakalaumālié ka tau lava ʻo tuʻu, telia naʻa ʻosi hotau ivi fakalaumālié pea maʻu ʻe he ngaahi ivi takiekina koví.

  • Naʻe kātaki pē ʻa e kiʻi foʻi manupuná. Ko hono moʻoní. Ko e kātakí ʻoku ʻaongá. Taimi ʻe niʻihi, kuo pau ke tau kātaki ʻi he tuí ʻi heʻetau fekuki mo e ngaahi palopalema fakamamahi mo fakalilifu ʻo e moʻuí.

ʻOku pehē ʻe he Fuakava Foʻoú ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻo aʻu ki he tō ʻa ha kiʻi manupuna (sparrow) (vakai, Mātiu 10:29–31). ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi foki mo e tō ʻa ha kiʻi foʻi manupuna (hummingbird). Pea ʻokú Ne ʻafioʻi koe.