2015
ʻIkai ha Fehikitaki
Sune 2015


ʻIkai Ha Fehikitaki

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku pau pē naʻe fehalaaki ʻeku palesiteni fakamisioná—ko e hā te u lava ʻo ako mei he nofo fuoloa ange ʻi he feituʻu ko ʻení?

ʻĪmisi
illustration of luggage

ʻĪmisi ʻo e matapaá naʻe tā ʻe he gracethang/iStock/Thinkstock; ʻīmisi ʻo e katoletá naʻe ʻai ʻe he moniticello/iStock/Thinkstock

Naʻá ku mavahe mei hoku ʻapí ʻi Neni Sī, Taiuani, ke ngāue ko ha faifekau taimi kakato ʻi he fakatokelau ʻo Kalefōniá ʻi he 2005. Ko e feituʻu naʻe vahe au ki ai mo hoku hoá naʻe siʻisiʻi feʻunga pea ʻi he ʻosi pē ha māhina ʻe fā mo e konga kuó ma ʻosi tukituki ʻi he matapā kotoa pē ʻi he ngaahi hala ʻo e kolo lahí. Naʻe faingataʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea naʻe faʻa tafuluʻi kimaua ʻe he kakaí. Naʻe tokosiʻi ʻema kau fiefanongó. Pea naʻe hangē kiate au naʻe ʻikai ngaʻunu ʻa e ngāué. Naʻá ku mateuteu ke hiki ʻi he ʻosi pē ha māhina ʻe fā ʻo ʻeku ʻi aí. Naʻá ku tui pau ʻe fakahiki au.

Naʻá ku tatali ʻi he veʻe telefoní ʻi he pō Sāpaté kae ʻoua kuo telefoni mai hoku taki fakasouní. Naʻe ʻikai ke u faʻa tui ki he meʻa naʻá ku fanongo ki aí ʻi he taimi naʻá ne fakahoko mai ai kuo vahe au ke u nofo ʻi he feituʻu tatau ʻi ha toe uike ʻe onó. Naʻá ku fakakaukau kuo pau ʻoku ʻi ai ha fehalaaki!

Ko e uike hono hokó naʻe kovi ʻaupito kiate au pea mahalo ki hoku hoá pea mo e kakai foki naʻá ma ngāue ki aí. Naʻá ku fakafisi ke tali ko e tuʻutuʻuni totonu ʻeni. Ka, naʻá ku kei malimali pē ʻi he taimi naʻá ma mamata ai mo talanoa ki he kakaí, ka ʻi lotó, naʻá ku kei loto-mamahi. Naʻá ku hoko atu ʻi heʻeku taʻe-fieauná ke pehē naʻe ʻikai ke u ʻi he feituʻu naʻe totonu ke u ʻi aí. Naʻá ku kei fakaʻamu pē ʻe telefoni mai ʻeku palesiteni fakamisioná ʻo talamai kuo hiki au ki ha feituʻu kehe.

Founga ʻo e Hoko Mai ʻo e Ongoʻi Fakapapaú

Lolotonga ʻeku ʻāmio mo teuteu ki he lotú ʻi he pongipongi Sāpate hono hokó, kuo tatangi ʻa e telefoní. Ko e palesiteni fakamisioná. Naʻe fakafeʻiloaki mai ʻi hono leʻo angaʻofa mo fakamātoató peá ne pehē mai, “Sisitā Sou, naʻá ku fakakaukau ʻi he maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻaneafí kiate koe pea naʻá ku maʻu ha ongo ʻoku fie maʻu ke u telefoni atu ʻo fakahā atu ʻokú ke ʻi he feituʻu totonú. ʻOkú ke ʻi he feituʻu ʻoku totonu ke ke ʻi aí.” Naʻá ku fakatēloʻimata ʻi heʻeku fanongo ki heʻene ngaahi leá.

Naʻá ku fakamālō ange peá u tāpuniʻi leva ʻa e telefoní. Naʻe haʻu ki hoku lotó ha ongo mālohi mo mahino moʻoni naʻe ʻi ai ha ngaahi ngāue teʻeki ʻosi naʻe tatali mai kiate au ʻi homau feituʻú. Naʻá ku toe ʻiloʻi foki naʻe ʻafioʻi ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ʻeku fakakaukaú mo e loto taʻefiemālié. Naʻe mahino kiate Ia hoku vaivaí, pea kuó Ne fekau mai ʻEne tamaioʻeikí ke fakamahinoʻi kiate au.

Naʻá ku kamata ʻi he ʻosi ʻa e telefoní ke u toe fokotuʻutuʻu lelei. Naʻá ku lotua ha ivi ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo kole ke u ʻiloʻi lelei ange ʻa e founga te u lava ai ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke u faí. ʻI he uike ʻe nima hono hokó, naʻá ma siotonu ai mo hoku hoá ki ha ngaahi mana lahi ʻi heʻema maʻu ha tui feʻunga ke ngāue mālohí. Naʻe hiki mai ki homau feituʻú ha fiefanongo mātuʻaki mateuteu pea naʻe papitaiso ʻi loto teʻeki fai ʻa e fehikitaki hokó.

Naʻe toe fakaafeʻi foki kimaua ki ha ngaahi ʻapi ʻo ha kakai naʻe ʻikai ke nau tali kimaua kimuʻa. Naʻá ma fetaulaki mo ha kakai foʻou tokolahi naʻe faingataʻaʻia pea naʻa nau monūʻia ke ma vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá. Neongo naʻe ʻikai ke fili ha niʻihi he taimi ko iá ke papitaiso, he ʻikai toe ngalo ʻiate au honau fofonga malimalí pea mo e anga ʻo e ongo ki honau lotó ʻa e Laumālié mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá—mo haʻakú.

Ko e Meʻa Naʻá ku Akó

Naʻá ku ako ʻoku ʻafioʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa e taha kotoa ʻo kitautolu; ʻOku ʻikai ke Ne fekauʻi atu ʻEne kau faifekaú ki ha ngaahi feituʻu taʻe ʻi ai ha ʻuhinga. Naʻá ku ako ko e taimi ʻoku vahe ai kitautolu ki ha feituʻú, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakaʻaongaʻi kitautolu ʻi ai ko e meʻangāue ke fakahoko ʻEne ngāué. Ko e taimi ʻoku tau tuku ai kitautolu ʻi Hono toʻukupú, ʻoku hoko e ngaahi maná pea fakamolū ʻa e ngaahi lotó, neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e founga ʻoku malava ai ʻení.

Ko e mahuʻinga tahá, naʻá ku ako ko ʻeku palesiteni fakamisioná, ʻo tatau mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻe uiuiʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá ko ʻEne tamaioʻeiki. ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hotau kau takí ke nau maʻu ʻa e fakahā mo e ueʻi fakalaumālie ʻoku tau fie maʻu ki he lelei ʻa hotau laumālié.

ʻOku ou fakafetaʻi taʻetūkua ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó ko e ola ia ʻo e ʻikai ke u hikí.