2015
Kae Fēfē Kapau … ? Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Ngāue Fakafaifekaú
Sune 2015


Kae Fēfē Kapau … ? Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Ngāue Fakafaifekaú

Te ke lava ʻo fehuʻi pē kiate koe ʻi he fakaofiofi mai e taimi ke ke ngāue fakafaifekau aí, “Te u lava moʻoni nai ke fai ʻeni?” ʻIo, te ke lava! Mahalo he ʻikai faingofua, ka he ʻikai ke ke teitei fakameʻapangoʻia ai.

ʻĪmisi
3 separate images. Two missionaries in Romania standing in the courtyard of a large building talking. A fountain is in the background. (PWO #12548) Bishop in his office talking to a young man in DR Congo. (PWO #12548) Elder missionary studying the scriptures. Shot in the Philippines. (PWO #12508)

ʻE lava ke fakalotosiʻi ʻa e teuteu ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa te ke hohaʻa ki aí—paʻangá, potó, maá—ka ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e hohaʻá, te ke lava ʻo maʻu ʻa e ongoʻi fakapapau mo e loto-toʻa ʻokú ke fie maʻú. Ko ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi tali angamaheni ʻeni ke tokoni ke ke ikunaʻi hoʻo tailiilí pea mo maʻu ʻa e tui ke laka atú.

Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke u ʻilo feʻunga ʻa e folofolá pe ko e ongoongoleleí?

Kuo pau ke kau moʻoni ʻi he teuteu ngāue fakafaifekaú ʻa e ako ki he ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau ke ke ʻilo ʻa e meʻa kotoa kimuʻa peá ke ʻalú. Hangē ko ʻení, naʻe hohaʻa ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene kei talavoú, he naʻe ʻikai mateuteu ke ngāue fakafaifekau. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou manatu ki heʻeku lotu ʻo pehē, ‘ʻE Tamai Hēvani, ʻe lava fēfē ke u ngāue fakafaifekau lolotonga iá ʻoku siʻi ʻeku ʻiló?’ Naʻá ku tui ki he Siasí, ka ne u ongoʻi ʻa e fuʻu siʻisiʻi ʻo ʻeku ʻilo fakalaumālié. Ne u maʻu e ongo ko ʻení heʻeku lotú: ʻʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻa hoʻo ʻiló!’”1

ʻE hoko mai ʻa e ʻilo ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻo ngāue faivelenga ke ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ako ʻa e folofolá, pea he ʻikai ke ke tuenoa. ʻE tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe ʻi ai hao ngaahi hoa, kau taki fakafaifekau, pea mo hoʻo palesiteni fakamisioná ke tokoni ʻi hoʻo ngāué. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e lahi hoʻo tuí pe tuʻunga ʻo hoʻo ʻiló—ka ko e angatonu ko ē ʻokú ke fakahaaʻi ki he tui ʻokú ke maʻú mo e moʻoni kuó ke ʻosi ʻiló.”2

Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻoku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni?

Ko hono maʻu ʻo ha fakamoʻoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e teuteu ngāue fakafaifekaú. Mahalo te ke ongoʻi ʻoku vaivai hoʻo fakamoʻoní, ka ʻe tupulaki ʻi hoʻo ngāue fakamātoato ke langaki hake iá. Manatuʻi pē:

  • Kumi ha ngaahi momeniti lōngonoa ke ke ako mo lotu ai. ʻOkú ke fie maʻu ha taimi te ke lava ai ʻo ongoʻi e fakahinohino ʻa e Laumālié.

  • Moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Vakai, Sione 7:17 ke ke ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻe tokoni ai ʻeni ke tupulaki hoʻo fakamoʻoní.

  • Langa māmālie. “ʻOku fai [hoʻomou] fononga fakalaumāliéʻ i he kotoa ʻo [hoʻomou] moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kamataʻangá pe ʻi he lolotonga ʻetau fonongá. ʻOku hoko fakakongokonga mai ʻetau [uluí] ʻi he sitepu ki he sitepu.”3

Manatuʻi, mahalo ʻoku mālohi ange hoʻo fakamoʻoní ʻi he anga hoʻo fakakaukaú. Naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlani ʻa e talanoa ko ʻení: “Naʻe lea momou mai ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 kiate au, ‘ʻEletā Hōlani, he ʻikai ke u lava au ʻo pehē ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, ka ʻoku ou tui pē ki ai.’ Naʻá ku fāʻofua ʻo kuku ʻa e kiʻi tamasiʻí kae ʻoua kuo mei tuʻu ʻene mānavá. … Naʻá ku talaange ki ai ko e tui ko ha foʻi lea mahuʻinga, pea ko ha ngāue ia ʻoku mahuʻinga ange, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke teitei kole fakamolemole ia heʻene tui ʻataʻatā peé.’ Naʻá ku talaange ki ai naʻe folofola tonu ʻa Kalaisi, “ʻOua te ke manavahē kae tui pē.’ … Naʻá ku talaange ki he tamasiʻi ko ʻení ko e tuí ko e ʻuluaki sitepu maʻu pē ia ki he ʻiloʻi fakapapaú. … Pea naʻá ku talaange ʻa ʻeku laukau ʻaki ia ʻi heʻene feinga fakamātoató.”4

Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke u ongoʻi taau?

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehalaaki ʻi hoʻo moʻuí, te ke lava ʻo fakaleleiʻi ia. ʻE tokoni atu hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fai ke maʻa ai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou tapou atu ke ʻoua naʻá ke lotu ke ʻiloʻi pe ʻoku totonu ke ke ʻalu [ʻo ngāue fakafaifekau]; ka, ke kole ki he ʻEikí ke Ne taki koe ʻi he meʻa kotoa ʻe fie maʻu ke ke hoko ai ko ha faifekau taimi kakato moʻui taau kuo fakaivia.”5

ʻOku vahevahe ʻe Lepeka S. mei Lūsiá ʻa e meʻa naʻá ne aʻusiá ʻo pehē: “Neongo naʻá ku ʻosi fakatomala, ka naʻe ʻai ʻe he ongoʻi halaiá mo e mamahí ke u fakakaukau he ʻikai ke u lava ʻo ngāue fakafaifekau koeʻuhí he ko ʻeku ngaahi fehalaākí naʻe fuʻu kovi ʻaupito. Neongo ia, naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí ke u ʻiloʻi ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakaleleí ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fakahoungaʻi lahi ʻa e fakatomalá. ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa e moʻui tāú ʻi he ngāue fakafaifekaú. He ʻikai ke ke lava ʻo faiako ʻaki ʻa e Laumālié kapau ʻoku ʻikai ke ke taau mo ia (vakai, T&F 42:14). Kuo pau ke ke maʻu ha nonga ʻi ho lotó ke ngāue ʻaki ho lotó kotoa. ʻOkú ne fakahoko ʻa e faikehekehé kotoa.”

Te u lava fēfē ʻo mavahe mei hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá?

ʻĪmisi
Two images. Sister missionaries in Hong Kong. They are walking down a sidewalk. (PWO #12618) A group shot of people at a baptism in Thailand before the baptism. An elder missionary in white standing next to a woman also in white. (PWO #12508)

ʻOku faingataʻa ke mavahe mei he ngaahi ʻofaʻangá, tautautefito ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻe kehe ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi te ke foki mai aí—ho ngaahi kaungāmeʻá, ho fāmilí, pea tautautefito kiate koe. Mahalo te ke hohaʻa pe ʻe fēfē e meʻa fakapaʻanga ho fāmilí ʻi hoʻo mavahé pe te nau tali fēfē hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ka ʻe tokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofa aí pea mo tāpuakiʻi kinautolu ʻi hoʻo ngāué (vakai, T&F 100:1). Neongo te ke ʻofa mai kiate kinautolu, ka ʻoku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí ke tokoni ke maʻu ʻe ha ngaahi fāmili kehe ʻa e fiefa ʻo e ongoongoleleí. Tui ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá maʻau mo ho fāmilí, pea manatuʻi, “ʻOku falala ʻa e tuí ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga maʻatautolu takitaha.”6 ʻOku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki fakaofo ʻa e ʻEikí ʻoku tatali mai kiate koe pea mo ho fāmilí ʻi hoʻo maʻu ʻa e tui ke laka atú.

Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke u tui te u lava ʻo totongi ia?

ʻE ngali hangē ha feilaulau lahí ʻa e ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻu ke ke faí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou lea ki he talavou ko ē ʻoku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻe fēfē haʻane fakapaʻanga e ngāue fakafaifekaú. Naʻa mo au ʻoku ʻikai ke u ʻilo. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻeni: kapau ʻokú ke tui mo fakapapau te ke ʻalu, ʻe ʻi ai ha founga.”7

Naʻe aʻusia ʻe Lōlani C. mei ʻIngilaní ʻa e meʻa ko ʻení: “Naʻá ku toki kamata fakafonu pē ʻeku pepa ngāue fakafaifekaú feʻunga mo hono talamai ʻe he pangikeé ʻoku ʻi ai haku moʻua lahi fau ʻi he kaati fakamoʻuá. Naʻá ku fokotuʻu mo ʻeku pīsopé ha palani fakapatiseti ki he lahi ʻo e meʻa te u totongi ki hoku moʻuá, ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻeku vahehongofulú, mo ʻeku ngaahi fakamole kehé. Ko ha feilaulau lahi, pea naʻá ku fakakaukau he ʻikai ke u lava ʻo aʻusia ʻeku taumuʻá. Neongo ia, naʻá ku totongi totonu ʻeku vahehongofulú pea tokoni leva ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻomi ʻi ha meʻaʻofa mei ha taha taʻeʻiloa ʻa e paʻanga naʻá ku fie maʻu ke totongi ʻosi hoku moʻuá pea mo fakahoko ʻeku taumuʻa ngāue fakafaifekaú.”

Fēfē kapau ʻoku ou mā ʻi he talanoa mo e kakaí?

ʻE lava pē ke faingataʻa ʻa e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e feohi ʻaho kakato, he ʻaho kotoa pē ʻo talanoa mo e kakai ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻí. ʻOku manatuʻi ʻe Semi L. mei Kalefōnia, USA: “Ko e fakakaukau ʻo e tukituki ʻi ha matapā ʻo ha taha ʻoku ʻikai ke te teitei ʻiloʻi ke talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻoku tō ki tuʻa ia mei he ngaahi fakangatangata ʻo e meʻa ʻoku malavá, ki ha taha ʻoku ʻikai teitei saiʻia ke ne tali e kakai ʻi hoku matapaá.

“Naʻe kole mai ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻa e toʻu tupú ke mau ō mo e kau faifekaú ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ke ō mo e kau faifekau moʻoní? Ki he kakai moʻoni? Naʻá ku manavasiʻi, ka naʻá ku toe manatuʻi ha potufolofola: ‘He ko au ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá te u puke ho nima toʻomataʻú, ʻo pehē kiate koe, ʻOua ʻe manavahē, te u [tokoniʻi] koe’ (ʻIsaia 41:13). Naʻá ku lotua ʻa e tokoni ko iá, pea neongo naʻá ku kei tatau ai pē, ka naʻá ku ongoʻi kuo fakaivia au ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní peá u foaki ha Tohi ʻa Molomona ʻe ua.”

Fēfē kapau te ne uesia ʻeku akó pe ko ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí?

ʻĪmisi
Four separate images. Elder missionaries out walking in an alleyway. Shot in the Philippines. (PWO #12508) Missionaries riding in a vehicle. Shot in the Philippines. (PWO #12508) Elder missionaries in Hong Kong. They are walking outdoors. (PWO #12618) Missionaries in Portugal teaching a woman. (PWO #12548)

Mahalo te ke fakakaukau ʻoku tuʻu ke uesia ʻe he tuku ha taimi ke ngāue fakafaifekau he lolotonga hoʻo teuteu ki he ʻunivēsití pe ha ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻa ho kahaʻú, ka ʻoku kehe ia. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke lavaʻi, pea te Ne tokoniʻi koe. He ʻikai ha meʻa ia ʻokú ke foaki ʻe mahuʻinga tatau mo hoʻo ngāue fakafaifekaú.

ʻOku ʻi ai ha kakai tokolahi naʻe pau ke nau fai ha ngaahi fili tatau. Naʻe liʻaki ʻe Viliami H. mei ʻAositelēliá ha ʻakapulu kahaʻu lelei, ʻo ʻikai ke ne ʻilo pe te ne toe maʻu ha faingamālie ke vaʻinga ʻi haʻane foki mai,” (vakai, “Mālōlō Fakataimi kae Ngāue Fakafaifekau,” Liahona, Sune 2012, 50–52). Naʻe hū atu ʻa Siosefa B. mei he ʻOtu Filipainí ki he ʻōfisi ʻo e sekelitali ʻo e ʻunivēsití, kuo mateuteu ke tukuange ha faingamālie hāhāmolofia ʻi he moʻuí ke ako (vakai, “Ko e Feilaulau Tutu,” Liahona, Sepitema 2007, 40–42). Tatau ai pē pe ʻe hoko ʻa e meʻa naʻá ke fakaʻamua ʻi he ʻosi hoʻo ngāue fakafaifekaú pe ʻikai, he ʻikai ha toe faingamālie ia ʻe mahuʻinga ange ʻi hoʻo ngāue ko e faifekaú.

ʻIkai Ha Fakameʻapangoʻia

ʻOku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fiefia, pea he ʻikai ke Ne kole ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa he ʻikai ke nau tāpuakiʻi mo tokoniʻi kitautolú. Kapau te ke fakahoko faivelenga ʻa e meʻa ʻoku kole ʻe he ʻEikí, neongo ʻene faingataʻá, te ke ʻiloʻi ko e ngaahi tāpuakí ʻoku lelei lahi ange ia ʻi ha toe meʻa ʻoku foaki ʻe he māmaní. He ʻikai ke ke teitei fakameʻapangoʻia ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neil L. Andersen, “ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló,” Liahona, Nōvema 2008, 13.

  2. Jeffrey R. Holland, “ʻEiki ʻOku Ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 94-95

  3. Neil L. Andersen, “ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló,” 13.

  4. Jeffrey R. Holland, “ʻEiki, ʻOku Ou Tui,” 94–95.

  5. Richard G. Scott, “Now Is the Time to Serve a Mission!” Liahona, May 2006, 90.

  6. Jeffrey R. Holland, “Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia,” Liahona, Sānuali 2010, 21.

  7. Boyd K. Packer, “Come, All Ye Sons of God,” Ensign, Aug. 1983, 71.