2015
ʻOku loto ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ke ʻahiʻahiʻi tuʻo taha ha faʻahinga meʻa ʻoku kovi koeʻuhí ke lava ʻo mahino kiate ia ʻi he taimi ʻoku talanoa ai ʻa e kakaí ki aí. Te u tokoni fēfē nai ke mahino ki ai ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau lelei ia?’
Sune 2015


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ʻOku loto ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ke ʻahiʻahiʻi tuʻo taha ha faʻahinga meʻa ʻoku kovi koeʻuhí ke lava ʻo mahino kiate ia ʻi he taimi ʻoku talanoa ai ʻa e kakaí ki aí. Te u tokoni fēfē nai ke mahino ki ai ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau lelei ia?”

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lelei taha ʻe lava ke ke faí ko e tokoniʻi ho kaungāmeʻá ke ne manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fekaú koeʻuhí he ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu mo ʻafioʻi te nau ʻai ke tau fiefia mo tokoni ke tau hangē ko Iá.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). Tokoniʻi ho kaungāmeʻá ke ne ʻiloʻi ʻoku fakahaaʻi ʻe he fili ʻo e totonú ʻa e ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo fakahoungaʻi ʻEne Fakaleleí mo e ongoongoleleí.

Te ke toe lava foki ʻo fakamanatu ange ʻoku fakaiku hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku koví ki ha ngaahi nunuʻa kovi, neongo kapau ʻoku tuʻo taha pē. He ʻikai ke tau lava ʻo foua ʻa e angahalá pea hao mei hono ngaahi nunuʻá. ʻOku tatau ʻa e talangataʻa fakahāhā ki he ngaahi fekaú mo ha kiʻi mavahe mei he Tamai Hēvaní mo fakahā ange ki Ai ʻoku ʻikai mahuʻinga tatau Ia mo ho ngaahi kaungāmeʻá pe kakai kehé.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, pea te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻEne ngaahi fekaú. Kapau ʻoku tau talangofua, ʻe akoʻi lahi ange kitautolu ʻe he Laumālié ʻo laka ange ʻi ha meʻa naʻa tau lava ke ako ʻi heʻetau foua ʻa e angahalá.

ʻOku ʻIkai Fie Maʻu ke Tau ʻAhiʻahiʻi

Naʻá ku mei akoʻi ho kaungāmeʻá “ʻilonga ha meʻa ʻoku lelei ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá, pea ʻilonga ha meʻa ʻoku kovi ʻoku tupu ia mei he tēvoló” (ʻAlamā 5:40). Te u fie fakamatalaʻi ange foki ko e angafai kotoa pē ʻoku ʻi ai hono nunuʻa pea ʻoku ʻikai totonu ke tau fai ha meʻa te ne uesia kitautolu. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau foua ʻa e koví. ʻOku ʻosi lahi pē koví ia ʻi hotau ʻātakaí, pea ʻoku faingofua ke fakatokangaʻi, ʻoku moʻui mamahi ha kakai tokolahi koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

Vinisiesi S., taʻu 17, Sao Paulo, Palāsila

Fakamatalaʻi e Founga Hoʻo Ikunaʻi ʻa e ʻAhiʻahí

Fakamatala ki ho kaungāmeʻá ko e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní ko hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tukuange hotau fakamoʻui taʻengatá ke fetongi ʻaki ha aʻusia fakatuʻasino. ʻIkai ngata ai, te ke tokoni lahi ange ki ho kaungāmeʻá kapau te ke lava ʻo talaange ʻa e founga naʻá ke ikunaʻi ai ʻa e ʻahiʻahí.

ʻEmilī G., taʻu 19, Pueto Liko

ʻOku Tau Maʻu ha Ivi Fakalangi

Te ke lava ʻo fakamatalaʻi lelei ange ki ho kaungāmeʻá neongo ʻe ngali sai pē ha fili kovi ʻe taha, ka ʻe lava ʻo fakaiku ki ha ngaahi angahala mamafa lahi ange. Te ke lava foki ʻo vahevahe ange ʻa e potufolofola ko ʻení: “ʻKo au ko e ʻEikí ʻoku ʻikai te u lava ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi” (T&F 1:31). Fakamanatu ange ki ho kaungāmeʻá naʻa mo e foua tuʻo taha ʻo e angahalá te ne lava ʻo ʻai ke ongonoa kiate kitautolu ʻa e leʻo ʻo e Laumālié. Ko e aofangatukú, ʻai ke ne ʻilo ʻokú ke ʻofa ai pea ko e fai ʻo e ngaahi fili totonú ko e konga ia hono ivi fakalangi ko e ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

ʻAtiliana F., taʻu 17, ʻAlesona, USA

Mahalo He ʻIkai Ke ke Lava ʻo Taʻofi

Te u talaange ki hoku kaungāmeʻá ke ʻoua ʻe teitei fakakaukau ki ai. ʻOku ʻikai ko ha fakakaukau lelei ke fai ha meʻa ʻoku kovi tā-tuʻo taha koeʻuhí naʻa ʻikai ke ke lava ʻo taʻofi ʻi he ʻosi hoʻo kamatá. Naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fekaú ke tokoni ke tau malu mo fiefia.

Takilisi B,. taʻu 13, Kalefōnia, USA

Naʻa Mo e Tuʻo Tahá ʻe Ongo

Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kovi, neongo kapau te ke fai tuʻo taha pē ia, te ne tuli ʻa e Laumālié. Kapau ʻe mavahe ʻa e Laumālié, ʻe faingofua ange kia Sētane ke ʻahiʻahiʻi koe ke ke fai ha ngaahi meʻa lahi ange ʻoku kovi. ʻIkai ngata ai, ʻe fie maʻu ke ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá kotoa neongo pe ko e hā hono tuʻolahi hoʻo fakahoko kinautolú, pea ʻe lava foki ʻa e fakatomala mei he ngaahi angahala mamafá ke lōloa mo fakamamahi.

ʻEmilī L., taʻu 14, ʻIutā, USA

ʻAi ke ke Toʻa

Fakapapauʻi ange ʻokú ke ʻofa ai mo fie tokoniʻi ia ke ne fili ʻa e totonú. ʻOku ou ʻiloʻi mei heʻeku aʻusia tonú ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau fai ha ngaahi fili tatau mo ha taha ke tau kau mo e taha ko iá. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau ʻilo e founga ke feohi ai mo e kakaí. Fakamanatu ki ho kaungāmeʻá ʻoku fie maʻu ke toʻa ka ne lava ʻo tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau talangofua ki he ngaahi fekaú. Lotua ke ke lava ʻo tokoni mo tokoniʻi ia.

Vanina P., taʻu 19, Puenosi ʻAealesi, ʻĀsenitina

ʻOku Kamata Siʻisiʻi

Naʻe pehē tuʻo taha ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani “ʻoku kamata e fononga ʻi ha maile ʻe lauafé ʻaki ha foʻi manga ʻe taha, ko ia, laka tokanga,” Liahona, Mē 2010, 45). Te u tokoni ke mahino ki hoku kaungāmeʻá ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ha fanga kiʻi ʻahiʻahi iiki ke kamataʻi hifo kitautolu ʻi ha hala ʻoku kovi. Ko e taimi ʻokú ke ʻahiʻahiʻi ai ha meʻa ʻoku kovi, neongo ʻene tuʻo tahá, ʻokú ke muimui kia Sētane mo hono kau muimuí ke kamata ʻahiʻahiʻi koe ke ke toe toutou fai ia.

Similoni F., taʻu 18, ʻIutā, USA