2015
O Iosefa Samita ma le Tusi o Faaaliga
Tesema 2015


O Iosefa Samita ma le Tusi o Faaaliga

Na fesoasoani le Perofeta o Iosefa Samita e aveese nisi o mea lilo o loo siomia ai i le tusi o Faaaliga ma faaalia lona talafeagai i o tatou aso.

Ata
Product Shot from December 2015 Liahona
Ata
Actor - Movie still from "Joseph Smith; Prophet of the Restoration"

Ata na tusia e Christina Smith; Ioane i Patamo, saunia e Mark Steiner © Providence Collection

Na tusia le tusi o Faaaliga i le seneturi muamua t.a., peitai o le tusi mulimuli o le Feagaiga Fou ua taliaina o se kanona (tusitusiga paia faatagaina). Na fesiligia e nisi o sikola Kerisiano i seneturi mulimuli ane le le mautonu i lona tusitala, tetee i nisi o ana aoaoga faavae (mo se faataitaiga, ana aoaoga e uiga i le Meleniuma po o lana aoaoga faapea o le a faamasinoina tagata e tusa ma a latou galuega), ma na faapea o faamatalaga fesootai ma tala o faaaliga o le Feagaiga Tuai e fou tele ma e matuai ese lava mai isi tusitusiga o le Feagaiga Fou.

Ae o nisi o mea moni e le mafai ona teena na taitai atu ai i le taliaina lautele o le tusi. Mo se faataitaiga, o le toatele o le au tusitala Kerisiano muamua lava na ta‘ua le tusi o Faaaliga, ma na faapea e fesootai ia Ioane le Aposetolo, ma na faaaogaina soo ma taliaina ona upusii ia latou tusitusiga. O nai isi tusi na taliaina o ni tusitusiga paia e lei mafai ona faapea le faamaoniga.

I le uluai seneturi lona 19, ina ua valaauina e le Atua Iosefa Samita o le Perofeta o le Toefuataiga, o le tusi o Faaaliga sa aofia ai i le lomiga atoa o le Tusi Paia ma sa toatele na faitauina. O le ata o le faaaliga a Ioane na matuā uunaia ai lava ia vaaiga faalemafaufau o tagata ma tulai atu ai i faauigaga eseese e tele, e pei o loo faaauau pea ona faia i le taimi nei.

I le avea ai ma Perofeta o le tisipenisione o le atoaga o taimi, sa i ai Iosefa Samita i se tulaga ese e faasusulu atu le malamalama i le tusi o Faaaliga ma fesoasoani e faaitiitia le faigata ona faitau ma malamalama i ai. Sa ia faia lenei mea i ni auala se lua: (1) sa ia faamalamalama mai ni vaega faapitoa o le tusi o Faaaliga ma faalauteleina lona anotusi atoa, ma (2) na ia faafaigofieina.

Faamalamalama ma Faalautele

O le faataitaiga sili o le tuuina atu o se faamalamalamaga o le tusi o Faaaliga e Iosefa Samita o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77. Na maua ia Mati 1832, o lenei faaaliga o loo i ai o se fesili-ma-tali e uiga i fuaiupu faapitoa i le Faaaliga, mataupu e 4–11. Na saunoa mai le Perofeta o lenei faamalamalamaga na faaali atu ia te ia ao ia faia lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia (tagai i le MF&F 77, folasaga o le vaega).

O fesili e fai lava si tuusa‘o, e faaautu lava le fesili atu, “O le a le uiga o lenei mea?” ma “Pe o afea o le a tupu ai?” O tali e faapea foi le tuusa‘o, e ui ina e le o i ai atoa faamatalaga. O tali na sailia ma mauaina e le Perofeta o Iosefa Samita ua faamaonia ai nisi o manatu le faavaea ma fesoasoani ai ia i tatou e iloa pe faapefea ona fesootai le faaaliga a Ioane i le galuega o aso e gata ai.

Mo se faataitaiga, e fesoasoani lenei faaaliga ia i tatou e iloa ai o faamaufaailoga e fitu i le tusi na faamatala e Ioane i le mataupu e 5 o le Faaaliga ua faatusa i periota faapitoa e fitu o le talafaasolopito o le lalolagi ma o le lua mulimuli e faatatau i o tatou aso ma luma atu (tagai i le MF&F 77:6–7), ua fesoasoani ia i tatou e iloa ai pe aisea na faaalu ai e le faaaliga a Ioane le tele atu o le taimi i faamaufaailoga lona ono ma le fitu. Ona faaauau lea e le faaaliga a Iosefa Samita le faamalamalamaina pe faapefea ona fesootai nisi o faatusa i le faamaufaailoga lona ono (agelu e fa ma auauna e 144,000 na faamauina mai ituaiga o Isaraelu) i le galuega o le Toefuataiga ma le faapotopotoina i aso e gata ai (tagai i le MF&F 77:9–11).

O lenei faaaliga na faamatalaina, o le mea moni, e le na o le pau lea o le saofaga na faia e le Perofeta o Iosefa Samita i lo tatou malamalama i le tusi o Faaaliga mai lana faaliliuga o le Tusi Paia. A o galue o ia, o nisi taimi sa musuia o ia e toe faaupuina le tusiga ia sili atu ona manino,1 ae sa masani lava foi ona musuia o ia e faaopoopo pe toe iloilo le tusiga ina ia mafai ona tusi ni sootaga i isi mau ina ia latou faamalosia le tasi ma le isi.2 O se vaega o le galuega a Iosefa Samita i le Tusi Paia, i le taimi lea, e foliga mai na lalagaina se sootaga i le va o autu tutusa i tusi o tusitusiga paia ina ia mafai ona tutusa aoaoga ma valoaga i na tusi, ma o le tusi o Faaaliga e leai se eseesega.

Ata
John writing on s scroll about the second coming of Christ.

Faamatalaga mai le {The Revelation of St. John the Divine, saunia e Paul Mann; faamatalaga mai Christ of the Cornfield, saunia e Thomas Francis Dicksee

E le gata i lea, e ala i isi faaaliga ma faaliliuga, o Iosefa Samita na faalauteleina le tusiga o le tusi o Faaaliga i le faaalia lea e mulimuli le tusi i se mamanu o le faasologa o faaaliga na auiliili ona tuuina mai i perofeta eseese i tupulaga uma. I le Tusi a Mamona ma le Penina Tau Tele, ua tatou aoao ai o Nifae, le uso o Iareto, Mose ma Enoka na mauaina uma lava ni faaaliga faapena e faaalia ai le ala lautele o le talafaasolopito o tagata, e aofia ai le iuga o le lalolagi. Ua tatou iloa foi e ui lava o isi perofeta nei na faaalia i ai le iuga o le lalolagi, sa faasaina i latou ona faasoaina atu i le lalolagi aua na muai faauuina Ioane e tusiaina (tagai i le 1 Nifae 14:25–26). O lea la, o le Tusi a Mamona, na oo mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, o loo aoaoina i tatou e tatau ona tatou maua le faamatalaga a Ioane o mea e tutupu e tau atu i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma e aoga mo a tatou suesuega.

Ona o lena malamalama faaopoopo na faaalia mai ia Iosefa Samita, ua sili atu ona mafai ona tatou vaai i le faaauauina o le autu o le Faaaliga: e faapea “o le a i ai se manumalo mulimuli ane i lenei lalolagi o le Atua i le tiapolo; se manumalo tumau o le lelei i le leaga, o le Au Paia i o latou fili, o le malo o le Atua i malo o tagata ma Satani. … O le manumalo [o le a] ausia e ala ia Iesu Keriso.”3 E le gata i lea, o Iosefa Samita na faamamafaina mai o le savali o le Faaaliga e totonugalemu ia Iesu Keriso o le taulaiga o lo tatou faamoemoe ma aoaoina i tatou e faapea e ala i le faatuatua ia te Ia ma Lana galuega i aso e gata ai, e mafai ona tatou manumalo ai i le lalolagi.

Faamanino

I se konafesi a le Ekalesia i le aso 18 Aperila, 1843, sa saunoa ai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le tusi o Faaaliga o se tasi o tusi e sili ona manino ua faatagaina e le Atua ia tusia.”4 O lenei faamatalaga atonu na faateia ai lana au faalogologo talu ai e matuai feteenai i a latou lava aafiaga. O lea la le uiga o le saunoaga a le Perofeta?

A o mautinoa lava le tatalaina e Iosefa Samita o nisi o mea lilo o le tusi o Faaaliga, i lenei lauga e foliga mai ua ia faamoemoe e faamaninoina. Sa ia faia lenei mea i le faaalia lea o le faalilolilo o le ata faatusa o le tusi e le matuai faalilolilo lava e pei ona tatou manatu ai ma o se tusitusiga paia e i ai se ata e le malamalama i ai e le faapea ua i ai se taua po o se uiga sili atu mo i tatou.

Mo se faataitaiga, i se isi vaega i le lauga, na faaalia ai e Iosefa Samita o se faitauga ma le faaeteete o le tusi o Faaaliga e mafai ona tuuina i ai ni tapulaa i lona faauigaga. Sa ia ta‘ua faapea o mataupu muamua e tolu o le tusi e faatatau i aso o Ioane ma “o mea e tusa ona vave ona oo mai” (Faaaliga 1:1) ma o le vaega o totoe o le tusi e nafa ma “mea e tusa ona tutupu amuli” (Faaaliga 4:1), po o le mavae ai o aso o Ioane.5 E ala i le faatutuina o ni tuaoi i le faatatauga o le ata i nei vaega o le tusi, o nei faatonuga e faatatau i nei vaitaimi ua faaitiitia ai le faalilolilo.

E le gata i lea, na aoao mai Iosefa Samita o nisi taimi o se meaola ua na o se meaola. Sa ia faamatala mai ina ua fai mai Ioane sa ia vaaia ia meaola i le lagi (tagai i le Faaaliga 4:6), o mea moni lava sa ia vaaia o … meaola i le lagi. Ona faamatalaina lea e le Perofeta faapea o nisi o faamatalaga a Ioane o ana faaaliga e moni lava ao isi e faafaatusa.6 Sa ia faamatala mai foi se mataupu faavae e faatatau i na faatusa:

“Soo se taimi lava na tuu mai ai e le Atua se ata faatusa, po o se meaola, po o se faatusa o soo se ituaiga, o Ia lava i taimi uma e nafa ma le tuuina mai o se faaaliga po o le faaliliuga o le uiga, i se isi itu tatou te le nafa pe tali atu foi mo lo tatou talitonuga i ai. Aua le fefefe i le faasalaina mo le le iloaina o le uiga o se faaaliga vaaia po o se faatusa, pe afai e lei tuuina mai e le Atua se faaaliga po o se faaliliuga o le mataupu.”7

O le iloaina o le faaliliuga o le auiliiliga uma o faaaliga vaaia faalilolilo e le o le faatumutumuga lea o a tatou suesuega o tusitusiga paia. E le tutusa mea lilo o le gagana faafaatusa a perofeta ma mea lilo a le Atua, lea e tuu atu i le tagata e “salamo ma faaaoga le faatuatua, ma fai galuega lelei, ma tatalo pea e le aunoa” (Alema 26:22).

E ala i le faamaninoina o le tusi o Faaaliga, na aveese ai e le Perofeta ni mea faalavefau mai mea e sili atu le taua o le talalelei a Iesu Keriso. Ioe, o le faaaliga a Ioane ua tatou maua ai faamatalaga taua e uiga i aso e gata ai: le Liliuese ma le Toefuataiga, le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, Lona manumalo i le tiapolo, Lona nofotupu faameleniuma, ma le Toetu ma Le Faamasinoga Mulimuli. O nei mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ao tatou taumafai e saili le upu moni ma mulimuli i le finagalo o le Alii. Ae afai tatou te taulai tele atu i se faamatalaga patino o se faatusa o loo faamatala mai i lena faaaliga, e mafai ona tatou misia mea e sili ona taua.8

A o tatou suesue i le tusi o Faaaliga ma faaaoga le malamalama matagofie ua faasusulu i ai e le Perofeta o Iosefa Samita, e mafai ona tatou vaai po o fea tatou te tutu ai i le tulaga lautele o le talafaasolopito o le lalolagi ma le fesootaiga a le Atua ma Ana fanau. O le iloaina o lenei mea, e mafai ai ona tatou vaai i le taua o a tatou molimau patino ia Iesu Keriso ma o le auai atoatoa i Lana galuega i aso e gata ai. Ona mafai lea ona tatou manumalo i le lalolagi ma, faatasi ma Keriso, mautofi i mea uma mai le Tama (tagai i le Faaaliga 3:21; 21:7).

Faamatalaga

  1. Tagai, mo se faataitaiga, Faaaliga 2:1, vaefaamatalaga a; po o le Faaaliga 6:14, vaefaamatalaga a.

  2. Mo se faataitaiga, o le faamatalaina e Iosefa Samita o le Faaaliga 1:7 e faitauina faapea: “Faauta, e afio mai o ia i ao ma le sefulu o afe o lana au paia i le malo, ma ua faaofuina i le mamalu o lona Tama. E iloa atu foi o ia e mata o tagata uma; atoa ma e tuia na tuia o ia, e taufaitagitui foi ituaiga uma o le lalolagi ona o ia.” O upu na faaopoopo e Iosefa Samita (i le faatusilima) e faafesootaia lenei fuaiupu ma isi aoaoga faatusitusiga paia e uiga i le Afio Mai Faalua o Keriso—mo se faataitaiga, Mataio 16:27 (“le mamalu o lona Tama”) ma Iuta 1:14 (“ma ona au paia e manomano”).

  3. Bible Dictionary, “Revelation of John.”

  4. History of the Church, 5:342.

  5. O le mea moni, e pei ona silafia e Iosefa Samita, o le lima muamua o faamaufaailoga e fitu ma mea na tutupu o le taimi ua tuanai, ae o nei mea ua aoao mai e uiga i le autu o se faamoemoega po o se faaiuga o le talafaasolopito o tagata, na faamaeaina i mea na tutupu e tau atu i le afio Mai Faalua—ina ua leva ona mavae atu aso o Ioane.

  6. I lenei faataitaiga patino, o manu vaefa latou lava ia e moni, e fai ma sui o manu e fa taitasi, a o faamatalaga a Ioane o i latou o loo i ai ni vaega faafaatusa (ni mata ma apaau) fai ma sui o latou uiga nai lo o latou foliga vaaia (tagai i le Faaaliga 4:6–8; MF&F 77:4).

  7. History of the Church, 5:343.

  8. Na lagona moni lava e Iosefa Samita le moni o lenei mea e faapitoa lava mo faifeautalai. Sa ia saunoa mai: “E, outou e toeaina o Isaraelu, faalogo mai i lo‘u leo; ma pe a auina atu outou i le lalolagi e talai atu, tau atu na mea ua auina atu outou e tau atu; talai atu ma alaga leotele atu, ‘Ia outou Salamo, aua ua lata mai le malo o le lagi; salamo ma talitonu i le Talalelei.’ Folafola atu uluai mataupu faavae, ae tuu ai pea mea lilo latou ia, ina nei lafotuina outou. Aua lava nei fefinauai i faaaliga vaaia o manu ma mataupu tou te le malamalama i ai” (Talafaasolopito o le Ekalesia, 5:344).