2015
O Mea Sa Ou Aoaoina i le Avea ai o Se Talavou Faatoa Liliu Mai
Tesema 2015


O Mea Sa Ou Aoaoina a o Avea o Se Talavou Faatoa Liliu Mai

Ao ou fou mai i le Ekalesia, sa ou vaaia se faataitaiga maoae o le ositaulaga mai isi talavou i la‘u uarota. Mai lava i lena taimi agai i luma, ua ou aoaoina le tele o lesona maoae.

Ata
Photo illustration depicting young Jorg Klebingat at a church meeting for prospective seminary students.

Ata na tusia e David Stoker

Sa ou auai i le Ekalesia ina ua 17 o‘u tausaga. Sa faailoaina mai ia te au e ni tagata Amerika mai se nofoaga autu o le militeli i lo‘u nuu i Siamani. Sa leai se uarota e tautala-Faasiamani i lau eria, o lea na ou auai i le lotu ma tagata Amerika i le nofoaga autu o le militeli i le tamai falesa a le ami mo lotu eseese.

I se tasi Aso Sa ae le‘i leva lava ona ou papatiso, i le faaiuga o sauniga, na tulai le epikopo ma faapea mai, “Pe mafai e matua o loo i ai tamaiti aoga seminare ona faamuli mai faamolemole?” Sa ia talosagaina foi au e auai faatasi ma i latou.

O le taimi lava na tuua ai na o matou ma nei aiga, le epikopo, ma au i le falesa, sa faamalamalama mai e le epikopo ua ou agavaa e auai i la latou vasega o le seminare mo le tausaga aoga o le a sosoo ai. Ae sa ou auai i le aoga Siamani i le lotoifale, lea sa amata i se itula e muamua ai nai lo le aoga a Amerika lea e auai uma le autalavou mai le nofoaga autu o le militeli. Ina ia lava lou taimi e tamoe vave ai i lalo o le mauga ina ia oo atu i la‘u aoga i le taimi sao, e tatau ona latou suia la latou vasega seminare i le 6:00 i le taeao, e sili atu nai lo le itula ua vave ai nai lo le taimi na latou masani ai.

Ona fai atu lea o le epikopo e palota pe faamata e mafai ona latou faia lenei osigataulaga ina ia mafai ona ou auai i le vasega. Na vave lava, o matua uma ma tamaiti aoga uma na sii o latou lima ma fai mai ioe.

O se taimi maoae lena mo au. Na aoaoina au i se lesona e uiga i le ositaulaga. O nei tamaiti aoga talavou sa naunau e ositaulaga lo latou lava mafanafana—e le na o mo se aso po o se vaiaso ae mo le tausaga aoga atoa—mo se tagata fou liliu mai semanu e le mafai ona auai i le seminare.

Ou te faafetai pea i la latou osigataulaga, i le iloaina o le taua o lena tasi le tausaga o le seminare (suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga) mo lo‘u olaga fou i le Ekalesia. A aunoa ma le seminare semanu ou te le maua le tele o fesootaiga ma le Ekalesia sei vagana ai i le Aso Sa. O le seminare i aso taitasi o se sauniuniga maoae mo se misiona. Sa aoaoina mai ia te au ni mea se tele e uiga i le amio pulea, ma, ioe, sa faamanuiaina ai au i lou malamalama e leai se gataaga o le talalelei ma tusitusiga paia. Fesili mai ia te au i fuaiupu o mau tauloto uma lava o le Mataupu Faavae ma Feagaiga mai i lena taimi, ma o le a ou iloaina uma. O nei aafiaga na fesoasoani ia te au e faalatalata atili atu ai i le Tama Faalelagi ma fesoasoani foi ia te au e feagai ma luitau o le avea ai ma le tagata e toatasi e tautala-Faasiamani o le Ekalesia i lo‘u nuu.

Talanoa ma le Atua

Ata
Photo illustration depicting Jorg Klebingat in military uniform. He is praying.

Ina ua uma le aoga, ma a o lei ou alu i se misiona, sa ou faamaeaina le tautua e auauna faamiliteli. A o ou i ai i le militeli, sa ou maua ai se amioga sa ou tausia e oo mai i le aso: ina ia tatalo e le aunoa.

E mautinoa lava, o le siosiomaga i le militeli e le o taimi uma lava ma matuai faaleagaga ai—o loka, o ata, o le talanoa, a ata tifaga e matamata ai tagata i le po. Ae na ou iloaina o le a ou alu i se misiona. Sa ou manao e tumau le malosi. Sa ou le fia pau. Ou te lei manao e tuu atu i uunaiga a tupulaga. O lea sa ou atiina ae ai se amioga o le tatalo i lo‘u loto i taimi uma.

O le savali mai lea fale i lea fale, alu i luga ma lalo o mauga i le vao, taoto i pu o alope, taaalo i taaloga o le taua—po o fea lava ou te i ai, ou te fesootai lava ma le Tama Faalelagi i le tatalo i soo se taimi lava ou te mafaia ai, e faatumuina minute ma o nisi taimi o itula e fesootai ai pe talanoa ai ma le Tama Faalelagi ina ia faalatalata atu ia te Ia ma tumau ai le malosi. E tele lava, e na o lou tuuina atu lava o le faafetai.

O lenei uiga o loo i ai pea ia te au. Pe a ou aveina le taavale i se mea po o le saofai i se pasi po o le savali i se nofoaga, ua avea ma se masani mo au le i ai pea lava pea o se tatalo i lo‘u loto, po o le “tatalo e le aunoa” e pei ona fai mai ai tusitusiga paia (tagai, mo se faataitaiga, 2 Nifae 32:9). O se masani lelei lena e atiina ae ao laitiiti.

Ua tatou iloa e tatau ona fai a tatou tatalo, ae e le na o le faapea o le tootuli mo sina taimi puupuu i le taeao ma le po e avea ma se mea e faafiafia ai le Tama Faalelagi. O le tatalo e tatau ona liua i se fesootaiga faamaoni, loloto, ma faifai pea ma lo outou Tamā, lea, i le aluga o taimi, o le a fesoasoani e te faalatalata atili atu ai pea lava pea ia te Ia. O le atiina ae o lenei masani o le tatalo o le a fesoasoani ia te oe e feagai ai ma faaosoosoga uma lava o loo i ai iina i le lalolagi (tagai i le 3 Nifae 18:15, 18). O lea la, pe a e alu mai le Tulaga A i le tulaga E, po o soo se taimi lava e i ai sou taimi avanoa, mafaufau e faaitiitia le taimi e faaaluina i le faalogologo i musika po o le tesi ae ia sili laitiiti atu sina taimi e tatalo ai i lou loto.

Faaaoga le Togiola a Iesu Keriso i Taimi Uma

Ata
Jesus Christ depicted kneeling at the base of a tree in the Garden of Gethsemane during the Atonement. Christ has His hands clasped as He prays.

FAAMATALAGA MAI LE KERISO I KETESEMANE, SAUNIA E Harry Anderson

A o faaauau ona e tatalo ma aoao i le talalelei, o le a e iloaina o le Togiola a Iesu Keriso o loo avanoa ia te oe i itula uma o aso uma ina ia mafai ona fesoasoani ia te oe e “maua se faamagaloga o a outou agasala” (tagai i le Mosaea 4:11–12). E mafai ona e alu atu i luma o le Tama Faalelagi e faaaoga ai lenei mana ma faamamaina moni lava i soo se taimi, ae le na o le Aso Sa, e le na o le taimi e te alu ai i le epikopo e tautau atu se mea matuia.

E finagalo le Alii mo oe ia faaaoga le Togiola a Iesu Keriso i aso taitasi ina ia mafai ona outou faamamaina ma agavaa, lagona le Agaga, ma ia taitaiina ai i taimi uma nai lo le i ai o le femoumouai i taimi uma. E ala i le faaaogaina o le Togiola i aso uma, e mafai ona e maua lenei faamanuiaga e tusa lava po o a ni mea sese sa e faia i le taimi ua tuanai. E lagona e le toatele o le autalavou o le salamo e aofia ai na o le alu lava i le epikopo ma ta‘u atu ia te ia e uiga i agasala matuia. Ae e sili atu ona tele le salamo. O lona uiga o le faia o se taumafaiga faatauvaa, faifai pea, ma le agaga tatalo, i aso taitasi e (1) suesue i tusitusiga paia, aemaise lava o i latou o e aoao atu e uiga i le Togiola a Keriso, ona (2) aoao lea pe faapefea ona faaaogaina tonu i lou olaga i taimi uma o aso uma. O lona aoga lena. Ia silafia e le Tama Faalelagi i aso uma o le mea lenei e te manao ai—ina ia sili atu ona lelei i le taimi nei nai lo le mea na e i ai ananafi.

Aua nei faatagaina le fili e tuu mamao ese oe ma le Tama Faalelagi e ala i le uunaia o oe e lagona e le o lava lou lelei, o isi tagata uma e sili atu ona lelei—e peiseai o le Togiola a le Faaola ma Lona alofa ma le faamaoniga o loo faatautau ifo i ou luma, ae e le mafai ona oo i ai. E le moni lava lena mea. E alofa le Tama Faalelagi ia te oe e pei lava ona e i ai nei, ae, o le mea moni, e tatau lava ona e alualu i luma ma taumafai pea e tausi poloaiga ma faaaoga le Togiola i aso uma, i taimi uma. E pei ona saunoa le Aposetolo o Paulo, “ia tofotofo outou ia te outou” (2 Korinito 13:5). Ae o le taimi lava e aoao ai e uiga i le Togiola ma pe faapefea ona faalagolago i ai, o le a e iloa ai e mafai ona e lagonaina le alofa o le Alii e ui lava i ou sese.

Ia malamalama po o ai oe, ma ia malamalama po o ai Keriso ma le mea na Ia faia mo oe. Ona tuu lea o na mea e lua faatasi ina ia mafai ona e mama i taimi uma ma maua le lototele ia te oe lava ma i le Tama Faalelagi ma le Faaola. Ona, sosoo lea, o le a e maua se lagona lelei o le taua faaletagata o oe lava ia ma le lototele faaletagata lava ia.

I se taimi, o mea nei sa amata ona ou aoaoina i le avea ai o se talavou faatoa liliu mai, ma ua matuai faamanuiaina ai lo‘u olaga. A o e ositaulaga, suesue, ma taumafai e tumau le latalata atu i le Tama Faalelagi, o le a Ia faamanuiaina foi oe. Aua lava nei fiu!