2015
O Le Feagaiga Fou ma Tumau Faavavau
Tesema 2015


O Le Feagaiga Fou ma Tumau Faavavau

A tatou malamalama ma ola e tusa ai ma le feagaiga fou ma tumau faavavau, o le a tatou mau tofi i le ola e faavavau.

Ata
illustration of space and stars

ATA NA TUSIA O LE FAAMAONIGA SAUNIA E Sarah Carabine Jenson; ata pue o le ulugalii i luma o le Malumalu o Los Angeles Kalefonia saunia e Jerry; ATA O LOO I TUA NA SAUNIA E iStock/Thinkstock

O le Faamoemoega o le Olaga

O tagata soifua taitoatasi o se atalii po o se afafine pele o ni matua faalelagi.1 O le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi ua saunia ai le avanoa mo tagata uma e maua le ola e faavavau, lea e taitaia e le Atua.2 E leai se meaalofa e sili atu.3 O le malamalama i le fuafuaga o le faaolataga ua faamatalaina mai ai le faamoemoega o le olaga ma, afai tatou te filifilia, o le a taitaia i tatou i le faia o faaiuga mai se vaaiga e faavavau.

O le fuafuaga ma lona taua i le olaga faitino sa faamalamalama mai ma le mamana maoae i se tusiga o le Liahona o Oketopa 2015 i le mataupu na saunia e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.4 O se vaega o Lana fuafuaga, na faatulagaina e le Tama le feagaiga fou ma tumau faavavau ina ia mafai ai e Ona atalii ma afafine ona toe foi atu i Lona afioaga ma mautofi ai i le ola e faavavau.

I Lana faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na fetalai mai ai le Alii: “O le mea lea, o A‘u o le Alii, ona ua Ou iloa le malaia o le a oo mai i luga o e o nonofo i le lalolagi, na Ou vala‘au atu ai i luga o la‘u auauna o Iosefa Samita, Laitiiti, ma tautala atu ia te ia mai le lagi, …

“Ina ia mafai ona faatuina la‘u feagaiga tumau-faavavau.”5

O lenei feagaiga, e masani ona ta‘ua e le Alii o le “feagaiga fou ma tumau-faavavau,” e aofia ai le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso, e aofia ai sauniga uma ma feagaiga e tatau ai mo le faaolataga o tagata.6 E ui lava o le faatulagaina o le feagaiga fou ma tumau-faavavau a le Alii i le lalolagi o se faamoemoega autu o le Toefuataiga, e le malamalama nisi o le Au Paia o Aso e Gata ai i le taua o le feagaiga ma le folafolaga o mea lelei e oo mai mo i latou o e ola ai. O le faamoemoega o lenei tusiga e fesoasoani ia i tatou taitoatasi ia sili atu ona malamalama ma ola e tusa ai ma le feagaiga fou ma tumau-faavavau, ina ia mafai ona tatou mautofi ai i le ola e faavavau. O le a faamalamalamaina ai foi pe faapefea e se tasi o sauniga ma feagaiga o le talalelei e sili ona taua—faaipoipoga e faavavau—ona avea o se vaega o le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le talalelei.

O le Uiga ma le Faamoemoega o le Feagaiga Fou ma Tumau Faavavau

O se feagaiga i le uiga o le talalelei o se maliega, se konekarate, po o se ioega i le va o le Atua ma se tagata (po o tagata) o e mauaina sauniga o le perisitua o loo faatinoina e ala i se tasi o i ai le pule o le perisitua ma e finagalo malie e usitai i tuutuuga ma aiaiga o lea feagaiga. O nei tuutuuga ma aiaiga ua faatuina e le Atua.7

Ata
Deacons passing the sacrament to a Filipino congregation.

O le feagaiga fou ma tumau-faavavau “o le tuufaatasiga atoa o feagaiga uma o le talalelei ma matafaioi uma”8 na tuuina mai anamua9 ma na toefuatai mai i le lalolagi i nei aso e gata ai. O lenei faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:2: “E moni Ou te fai atu ia te oe, amuia oe i le talia o la‘u feagaiga tumau-faavavau, e oo lava i le atoatoaga o la‘u talalelei, ua auina atu i le fanauga a tagata, ina ia mafai ona latou maua le ola ma avea ma e mauaina mamalu o le a faaalia i aso e gata ai, e pei ona sa tusia e perofeta ma aposetolo i aso anamua.”10 Ona ua toefuatai mai le feagaiga i le tisipenisione mulimuli o taimi, e “fou,” ma talu ai e oo atu i le faavavau atoa,11 e “tumau-faavavau.”

I tusitusiga paia na fetalai mai ai le Alii o “le” feagaiga fou ma tumau-faavavau ma o “se” feagaiga fou ma tumau-faavavau. Mo se faataitaiga, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1, ua Ia faatatau i le papatisoga e avea o “se feagaiga fou ma tumau-faavavau lenei, lea lava sa i ai mai le amataga.” I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:4, sa Ia faapea foi ona faatatau i le faaipoipoga o “se feagaiga fou ma tumau-faavavau.” Pe a Ia fetalai i “se” feagaiga fou ma tumau-faavavau, ua Ia fetalai e uiga i se tasi o le tele o feagaiga na aofia i Lana talalelei.

Pe a fetalai le Alii i “le” feagaiga fou ma tumau-faavavau, o loo Ia fetalai e uiga i le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso, lea e aofia uma ai sauniga ma feagaiga e manaomia mo le faaolataga ma le faaeaga o le tagata. E le o le papatisoga po o le faaipoipoga o “le” feagaiga fou ma tumau faavavau; nai lo lena, o i laua uma o ni vaega o le mea atoa.

O i Latou e Tumau e Oo i le Iuga i le Feagaiga Fou ma Tumau Faavavau e Maua le Ola e Faavavau

O faamanuiaga sili ma le faavavau ua folafola mai ia i latou e maua sauniga o le talalelei e faia i le pule tatau o le perisitua ma faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga,12 ma o i latou e tausia feagaiga paia e faatatau i sauniga. O nei faamanuiaga e aofia ai le faamagaloga o agasala,13 le mana o le amioatua,14 ma le mafutaga a le Agaga Paia,15 faatasi ai ma le taitaiga, musumusuga, faamafanafanaga, filemu, faamoemoe, ma le faapaiaina e oo mai faatasi ma lena meaalofa.16

O faamanuiaga ma meaalofa silisili a le Atua o le ola e faavavau—o le olaga lea o loo soifua ai le Atua!17 O lenei meaalofa e tuuina atu na o i latou lava o e mauaina sauniga uma o le talalelei ma ola ai i le feagaiga o loo aofia ai i totonu o le feagaiga fou ma tumau faavavau.18 i afioga a le Alii: “Ma e faatatau i le feagaiga fou ma tumau-faavavau … sa faatuina mo le atoatoaga o lo‘u mamalu.”19 E moni lava, o i latou o e ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau, ma tumau e oo i le iuga “O le a tutulai mai i le uluai toetutu … ma o le a mautofi i nofoalii, malo, itumalo, ma mana, ma puleaga, o mea maualuluga uma ma loloto.”20 Na malosi lava le folafola mai e le Alii e faapea “o le a faia ia te i laua mea uma i soo se mea e tuu atu e la‘u auauna i luga o i laua, i le taimi nei, ma i le faavavau atoa; ma o le a taulia atoatoa pe a i ai i laua i fafo o le lalolagi; ma o le a laua pasi atu i agelu ma atua, o e ua faatutu iina, i lo laua faaeaga ma mamalu i mea uma, e pei ona faamauina i luga o o laua ulu, o le mamalu lea o le atoatoaga ma le faaauauina o fanau e faavavau ma faavavau lava. Ona avea ai lea o i laua ma atua.”21

I se aotelega, o i latou o e ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau ma tumau ai e oo i le iuga o le a (1) maua le atoatoaga o le mamalu o le Atua, (2) olioli i le mana o le amioatua i le taimi nei ma le faavavau,22 (3) faaeaina, (4) olioli i le faaipoipoga e faavavau ma le faateleina, ma (5) avea ma atua. I le tuu faatasia, o nei faamanuiaga o le taunuuga o le meaalofa o le ola e faavavau.

E tatau Ona tatou Usiusitai i Feagaiga Taitasi i Totonu o le Feagaiga Fou ma Tumau Faavavau

Na manino lava le folafola mai e le Alii tatou te maua nei faamanuiaga faalelagi pe a tatou usiusitai i Ana tulafono e pei ona faatulagaina i le feagaiga fou ma tumau faavavau: “O le feagaiga fou ma tumau-faavavau … na faatuina mo le atoatoaga o lo‘u mamalu; ma o ia o lē e mauaina lona atoatoaga e ao ma tatau ona mau i le tulafono, po o le a tausalaina o ia, ua fetalai mai ai le Alii le Atua.”23 Sa ia tautino mai foi, “Aua o i latou uma o e e fia mauaina se faamanuiaga i lo‘u lima ia mau i le tulafono na tofia mo lena faamanuiaga, ma ona tulaga, e pei ona sa faatutuina mai i luma atu o le faavaega o le lalolagi.”24 I le vaega lava lea e tasi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa toe ta‘ua ai e le Alii lenei manatu: “E moni, e moni, Ou te fai atu ia te outou, vagana ua outou ola i la‘u tulafono e lē mafai ona outou maua lenei mamalu.”25

O le mea e manaomia moni lava o le tatau ona tatou usiusitai i tulafono a le Atua ina ia mafai ona maua le mamalu ua Ia ofoina mai i e faamaoni e faatatau i sauniga ma feagaiga uma i totonu o le feagaiga fou ma tumau faavavau. Mo se faataitaiga, afai ou te le maua le sauniga ma tausia feagaiga o le papatisoga, o le a tausalaina au, o lona uiga, ou te le mafai ona ou alualu i luma—e le mafai ona ou mautofi i le atoatoaga o Lona mamalu. E faapena foi pe afai ou te le mauaina sauniga o le malumalu ma tausia feagaiga e faatatau i ai po o, le moni lava, pe afai ou te musu e talia soo se tasi o sauniga o le talalelei po o lou musu e ola ai i soo se tasi o feagaiga e faatatau i ai, e le mafai ona ou faaeaina. Nai lo lena, o le a tausalaina au, o lona uiga o lo‘u alualu i luma o le a taofia. I se faapuupuuga, e tatau ona ou maua uma sauniga o le talalelei ma ola ai i feagaiga uma e faatatau i ai pe afai o le ola e faavavau o lou naunautaiga lea.

O tuutuuga o feagaiga ua tatou ioe e ola ai o ni Au Paia o Aso e Gata Ai e mafai ona faavasegaina i ni vaega se fa: (1) e ave i o tatou luga le suafa o le Faaola, ia manatua pea o Ia, ma ia mulimuli i Ana faataitaiga; (2) ia tausia Ana poloaiga uma; (3) ia naunau e auauna atu i fanau a le Atua o se vaega o Lana galuega o le faaolataga, e oo lava i le osigataulaga patino; ma (4) e faapaiaina i tatou lava ma mea ua tatou maua i le galuega a le Alii.

E tusa ai ma le tulafono a le Atua, o le talalelei (ma mamalu o loo ia ofoina mai) e maua e ala i sauniga faapitoa o loo faia e ala i le pule o le perisitua. E ala atu i sauniga o le perisitua le faaalia mai o mana o le amioatua i o tatou olaga—ae ua na o le tausia lava o feagaiga e o faatasi. O feagaiga e ola ai, po o le tuuina mai o le ola i, le sauniga, e pei lava ona faaolaina e se afi se taavale ma mafai ai ona ia feaveaiina lana pasese mai lea nofoaga i le isi nofoaga. I se faapuupuuga, i le tulaga tatou te tausia ai ma le mafaufau i ai ma le faamaoni feagaiga e o faatasi ma sauniga tatou te mauaina, o le a tatou tuputupu ae i lo tatou malamalama i le Atua ma maua ai le “mana o le faaleatua”26 i le alofa tunoa o le Atua e ala i le Togiola a Keriso.27

O le Tulaga o le Faaipoipoga i le Feagaiga Fou ma Tumau Faavavau

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:4 , ua fetalai mai le Alii o le a Ia faaalia mai “se” feagaiga fou ma tumau-faavavau, ma faaopoopo mai, “Afai tou te lē mau i lena feagaiga, ona tausalaina lea o outou; aua e leai se tasi e mafai ona teena lenei feagaiga ma faatagaina e ulu mai i loʼu mamalu.” O nei upu e faatatau i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau28 e faia i le pule tatau o le perisitua,29 o se vaega tutotonu lea ma le taua o “le” feagaiga fou ma tumau-faavavau (o le atoaga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso).30 Na faamamafa mai e le Alii le taua tele o le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau i le tauina mai ia i tatou faapea o i latou o e e teena lenei feagaiga o le a le maua le ola e faavavau.31

O nisi tagata, e aofia ai nisi tagata o le Ekalesia, e sese le faitauina Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:4 faapea o lona uiga o le faaipoipoga faaautaunonofo e manaomia mo le faaeaga, ma taitai atu ai i latou e talitonu o lena faaipoipoga faaautaunonofo o se mea e manaomia mo le faaeaga i le olaga e faavavau. O lenei mea, e ui i lea, e le o lagolagoina i faaaliga. O loo tusia i Mataupu Faavae ma Feagaiga 131 ma 132, na faalauiloa mai e le Alii le tulafono o le faaipoipoga e faavavau e ala i le faapitoa lava ona faatatau i le faamauina o se alii e toatasi ma se tamaitai e toatasi (tagai i le 132:4–7, 15–25). E ala i le tuuina mai o le tulafono o le faaipoipoga e faavavau i le anotusi o se faaipoipoga i le toatasi, ua faamanino mai e le Alii o faamanuiaga o le faaeaga, e tuuina atu i alii uma ma tamaitai uma o e agavaa e ulu atu i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau e faia i le pule tatau o le perisitua, e tutoatasi pe o lena faaipoipoga faaautaunonofo po o le toatasi.32

Ata
Bride and groom exiting the temple.

Ata i le Malumalu o Rexburg Idaho

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19 ua faamanino mai o le ola e faavavau e folafolaina atu i se ulugalii e taitoatasi o e ua faamauina i le pule o le perisitua ma o e mau i le feagaiga—ma e leai se tulaga faaopoopo po o se mea e manaomia. Soo se alii ma se tamaitai ua faamauina i lenei ala, ma ola ai i totonu o le feagaiga o le a faaeaina.33 O faaipoipoga anamua ua tutusa lava ma le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau ua faamatala mai iinei.34 O le sauniga e faamauina ai ulugalii mo le faavavau e aofia ai feagaiga e tutusa ma faamanuiaga mo le faaipoipoga o le taitoatasi ma faaipoipoga faaautaunonofo na faatagaina i le taimi ua tuanai. O nei feagaiga lava e tasi ma faamanuiaga o le a maua pe a mavae lenei olaga i e faatuatua e le i maua le avanoa e faamau i le olaga nei.35

Ina ua uma ona faaalia mai le tulafono ma le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau i le va o se alii e toatasi ma se tamaitai e toatasi, na aoaoina e le Alii Iosefa Samita e mafai e se tagata i le amiotonu ona faaipoipo i le sili atu nai lo le tasi le ava i totonu o le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau pe a faatagaina ai pe na poloaiina e le Alii e ala i Lana perofeta ua faauuina (o loo umia ki o le perisitua talafeagai).36 O le faatagaga ma le poloaiga e faia faaipoipoga faaautaunonofo, na tuuina mai e le Alii ia Aperaamo ma isi perofeta anamua,37 sa faapena foi ona tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita: “Ma ua Ou tuu atu ia te oe, lau auauna, Iosefa, se tofiga, ma toefuatai mea uma.”38

I tausaga mulimuli ane, na toe aveesea ai e le Alii Lana faatagaga ma le poloaiga mo tagata o le Ekalesia e ulu atu i le faaipoipoga faaautaunonofo (i se isi faaupuga, ia faamauina i le sili atu nai lo le tasi le toalua) ina ua tuuina mai le Manifeso o le 1890 e Peresitene Uilifoti Uitilafi (1807–98).39 O lenei mea na taitai atu ai i le iuga o faaipoipoga faaautaunonofo, o lona uiga e leai se tagata o le Ekalesia e mafai ona faaipoipoina pe faamauina i se toalua e sili atu ma le toatasi o loo ola. Aemaise lava, o le Manifeso e lē taofia ai soo se tasi e agavaa ua uma ona faamauina i se toalua ua maliu mai le faamauina i le isi, o loo soifua. O lenei mataupu faavae e ogatusa ma le aoaoga faavae ua faaalia mai faapea o le faaipoipoga taitoatasi o le tulaga faatonuina a le Alii mo se faaipoipoga sei vagana ua Ia tautino mai ma faatagaina mai i se isi ala i Sona sui ua tofia, o lona uiga o le Peresitene ma le perofeta o le Ekalesia.40

E fai ma sui o le Au peresitene Sili ma e tali atu ai i le fesili “Pe taua le faaipoipoga faaautaunonofo po o le faaselesitila i le atoatoaga o le mamalu i le lalolagi a sau?” Na tusia e Peresitene Charles W. Penrose (1832–1925): “O le faaipoipoga Faaselesitila e taua i se atoatoaga o le mamalu i le lalolagi a sau, e pei ona faamatalaina i le faaaliga e faatatau i ai; ae o le o taua ai faapea o le faaipoipoga faaautaunonofo e taua.”41

I le 1933 na folafola mai ai e le Au Peresitene Sili: “O le faaipoipoga Faaselesitila—o lona uiga, o le faaipoipoga mo le taimi nei ma le faavavau—ma le tele o toalua po o le faaipoipoga faaautaunonofo e le tutusa. O faaipoipoga taitoatasi mo le taimi nei ma le faavavau, ua faapaiaina i o tatou malumalu e tusa ai ma le afioga a le Alii ma tulafono a le Ekalesia, o faaipoipoga Faaselesitila.”42

E tusa ai ma nei fuaitau, na tusia e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O faaipoipoga faaautaunonofo e le taua i le faaolataga po o le faaeaga. O Nifae ma ona tagata sa le tuuina atu i ai le mana e faia ai e sili atu nai lo se tasi le ava ae na latou mafai lava ona maua faamanuiaga uma i le faavavau na ofoina atu e le Alii i soo se tagata. I o tatou aso, na aoteleina e le Alii e ala i faaaliga le aoaoga faavae atoa o le faaeaga ma faavaeina i luga o le faaipoipoga o se alii e toatasi e se tamaitai e toatasi. (MF&F 132:1–28.) Mulimuli ane sa ia faaopoopo mai mataupu faavae e faatatau i le faia o avā e toatele ma le tulaga faapitoa o sea ituaiga o faaipoipoga faatoa aoga pe a faatagaina e le Peresitene o le Ekalesia. (MF&F 132:7, 29–66.)”43

I aso nei, e pei ona faatonuina ai e le Alii e ala i Lana perofeta, o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le o toe faia ni faaipoipoga faaautaunonofo, ma o tagata taitoatasi o e ola ai e le faatagaina ona auai i le Ekalesia po o le le toe avea ma tagata o le Ekalesia. Ua faamautuina e le Ekalesia o le faaipoipo i le toalua e toatasi o le tulaga faatonuina a le Atua mo se faaipoipoga sei vagana ai ua Ia faatagaina pe poloaiina se isi ala i Lana perofeta. E le aoaoina i le Ekalesia faapea o le auai i faaipoipoga faaautaunonofo e taua mo le faaeaga.

Faaiuga

Ata
A young family in New York City and sitting on a couch reading scriptures together. In some shots the couple is alone.

E tele naua mea tatou te le iloa e uiga i le olaga a sau; ae peitai, tatou te iloa o le mauaina ma le ola ai i totonu o le feagaiga fou ma tumau faavavau e taua mo le mautofi i le ola e faavavau. Ua tatou iloa foi e i latou faapena na, o le “o lea lava mafutaga ua i ai ia te i tatou iinei”—i le olaga nei—“le a i ai ia te i tatou iina”—i le olaga a sau—“ae o le a nao na faatasia ma le mamalu e faavavau.”44

O faamanuiaga faalelagi e maua e ala mai i le feagaiga fou ma tumau faavavau e totonugalemu i le faamoemoega autu o le fuafuaga a le Tama ma le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso i nei aso e gata ai. O le “susulu atoatoa o le faamoemoe”45 o lenei feagaiga mamalu e musuia ai e faamaoni e maua ai le “e fai ma taula i agaga o tagata, lea o le a latou mautinoa ma mausali ai, ma faatumulia ai pea i galuega lelei e le aunoa, ma taitaiina ai e viia le Atua.”46 Mo tagata uma o e ola i le tuutuuga o le feagaiga fou ma tumau-faavavau, o le taui o le olioli ma le filemu i lenei lalolagi ma le ola e faavavau i le isi.47

Faamatalaga

  1. Tagai “O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,“ Liahona, Nov. 2010, 129; tagai foi i le God Loveth His Children (tamaitusi, 2007), 1.

  2. Tagai Robert D. Hales, “Ata o le Faaolataga: O se Oa Paia o le Malamalama e Taialaina i Tatou,” Liahona, 2015 Oke., 32–39.

  3. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7.

  4. Tagai Robert D. Hales, “Ata o le Faaolataga: O se Oa Paia o le Malamalama e Taialaina i Tatou,” 32–39.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17. 22.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:2.

  7. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Feagaiga.”

  8. Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, lolo. Bruce R. McConkie, 3 vol. (1954–56), 1:156.

  9. Tagai Ieremia 32:40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1.

  10. Faaopoopo le faamamafa; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:11; 45:9; 49:9; 88:131, 133; 101:39.

  11. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7.

  12. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972): “O Le Agaga Paia o le Folafolaga o le Agaga Paia lea e tuuina le faamaufaailoga o le faamaoniga i luga o sauniga uma: papatisoga, faamauga, faauuga, faaipoipoga. O le folafolaga e faapea, o le a maua faamanuiaga e ala i le faamaoni. Afai e solia e se tagata se feagaiga, po o le papatisoga, sauniga, faaipoipoga po o se isi lava mea, e aveeseina e le Agaga le faamaufaailoga o le faamaoniga, ma o le a le maua faamanuiaga. O sauniga uma ua faamaufaailogaina ma se folafolaga o se taui e faavae i le faamaoni. E aveesea e le Agaga Paia le faamaufaailoga o le faamaoniga pe a solia feagaiga” (Doctrines of Salvation, 1:45; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:52–53; 132:7).

  13. Tagai i le Galuega 2:38; 2 Nifae 31:17; Moronae 8:25.

  14. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19–21; tagai foi Moronae 10:32–33.

  15. Tagai Ioane 14:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45–46.

  16. Tagai i le 2 Nifae 32:5; 3 Nifae 27:20; Moronae 8:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:13; Mose 6:59–61.

  17. “O le ola e faavavau o le soifuaga o le Atua, po o le olaga faatasi ma le Atua” (Harold B. Lee, i le Conference Report, Oke. 1956, 61). “O i latou e faaipoipo i le malumalu mo le taimi atoa ma le faavavau e maua le faamanuiaga o le ola e faavavau. Ou te tuu le faamamafa i ola e faavavau. O le ola e faavavau o le soifuaga o le Atua, o lona uiga, e faapei o ia” (Iosefa Filitia Samita, Answers to Gospel Questions, tuuf. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vol. (1957–66), 4:197).

  18. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:6.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19.

  21. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20.

  22. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19–21.

  23. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:6.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:5.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:21.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20–21.

  27. Tagai Moronae 10:32–33.

  28. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:4, 15.

  29. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7, 18.

  30. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:6–7 tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:2.

  31. Faamolemole ia matau o le ola e faavavau e le tuuina atu ia i latou o e “teena” lenei feagaiga. O i latou, e ese mai ai, sa le maua le avanoa mo le faaipoipoga e faavavau i lenei olaga o le a tuu atu i ai le avanoa mo le faaipoipoga e faavavau i le olaga a sau. Faamolemole ia tagai foi i vaefaamatalaga 35 o loo i lalo.

  32. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–25.

  33. Mo se faataitaiga faaopoopo e faamaonia ai o ulugalii e tasi le ava ua faamauina mo le faavavau ma tausia feagaiga e o faatasi e faapaleina i le faaeaga, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131.

  34. Tagai Gospel Topics, “Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” topics.lds.org.

  35. “E leai se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lē maliu i le mae’a ai ona soifua i se olaga faamaoni, o le a lē mauaina se mea e tasi, ona o le lē mafaia ona fai o nisi mea patino, ina ua lē mauaina avanoa mo i latou. I se isi faaupuga, afai o se alii talavou, po o se tamaitai talavou ua le mauaina se avanoa e faaipoipo ai, ma sa ola faamaoni e o’o lava i le oti, o le a latou mauaina faamanuiaga uma, faaolataga ma mamalu e mafai ona maua e soo se alii po o se tamaitai, sa maua lenei avanoa ma faaleleia atili ai. E mautinoa ma lelei lena tulaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow [2011], 130).

  36. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–35, 37–39.

  37. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–39.

  38. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:40.

  39. Tagai Folafolaga Aloaia 1.

  40. Tagai Iakopo 2:27–30. E ui lava e le o faamatalaina mai e le Alii mafuaaga uma mo le poloaiina po o le faatagaina o le faia o faaipoipoga faaautaunonofo, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 ua ofoina mai e le Alii ni mafuaaga se lua: (1) e faataunuu ai folafolaga e tusa o le feagaiga faa-Aperaamo, ma (2) “ia uluuluola ma faatumuina ai le lalolagi” (MF&F 132:63; tagai foi i le fuaiupu 34). Iakopo 2:30 ua ofoina mai atonu o le faamatalaga sili ona manino o le mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo: “Ma afai ou te loto i ai, ua fetalai mai ai le Alii o Au, ia faatuina mai mo au, o le a ou poloai i ou tagata; a le o lea o le a latou faalogo i nei mea.” Tagai foi Gospel Topics, “Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” topics.lds.org.

  41. Charles W. Penrose, “Peculiar Questions Briefly Answered,” Improvement Era, Set. 1912, 1042; faaopoopo le faamamafa.

  42. I le James R. Clark, tuuf., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vol. (1965–75), 5:329.

  43. Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine,lom. 2 (1966), 578–79; faaopoopo le faamamafa. Tagai foi i le faamatalaga lenei a Elder Melvin J. Ballard (1873–1939) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “O i latou e le mauaina le faateleina e le iu e le mafai ona avea faapei o le Atua, ona o lena mea faatasi ai ma isi mea, ua avea ai o Ia ma le Atua. O le faavavau o le feagaiga o le faaipoipoga e tatau ona malamalama manino i ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e manino lava o le faamauina o le le itiiti ifo ma le tasi le tamaitai i se alii e toatasi mo le olaga nei ma le faavavau atoa. Ona aua lea le le mautonu i lena manatu ma vaai faalemafaufau o le uiga tonu lava o le sili atu ma le tasi le tamaitai. Atonu e mafai, e moni lava, ae o lona uiga e le itiiti ifo ma le toatasi le alii ma le toatasi le tamaitai e faamauina i le mana o le perisitua paia ma e ala i le faamaoniga o le faamauga e le Agaga Paia mo le olaga nei, ma le faavavau atoa, ona afai latou te tausia a latou feagaiga, ae e le i avea i latou ma sui mo le tikeri aupito maualuga o le mamalu selesitila, ma ua na o i latou lava o nei vaega uma o fanau a lo tatou Tama ua faia i ai le folafolaga o le faateleina e le iu ma faavavau” (The Three Degrees of Glory: Lauga o le A saunia e Melvin J. Ballard, Sete. 22, 1922, 10; faaopoopo le faamamafa).

  44. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:2.

  45. 2 Nifae 31:20.

  46. Eteru 12:4.

  47. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23.