2019
Fekumi ki he ʻIló ʻi he Laumālié
Mē 2019


Fekumi ki he ʻIló ʻo fakafou ʻi he Laumālié

ʻOku totonu ke tau ako ke fakafaikehekeheʻi e moʻoní ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakakaukau leleí kae fakafou foki ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié.

Siʻi kāinga ʻofeina, kuo toutou fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke tau “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”1 Te tau lava ʻo maʻu e māmá mo e mahinó ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fakakaukau fakapotopoto ʻoku tau maʻú, kae fakafou foki ʻi he fakahinohino mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ne ʻikai ke hoko maʻu pē e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí.

Ne u kau mo hoku uaifi ʻofaʻanga ko ʻAiliné ki he Siasí he taʻu ʻe 31 kuohilí ʻi heʻema toki malí. Naʻá ma tupu hake ʻi Kolomupia, pea hili ha ngaahi māhina siʻi mei heʻema malí, ne ma hiki ki Siamane ke u ngāue ai. Naʻá ma kei siʻi pea lahi e ngaahi meʻa ne fai e ʻamanaki mo e fakaʻamu ki aí; pea ko ha taimi fakafiefia makehe ia kiate kimaua.

ʻĪmisi
Sisitā mo ʻEletā Held

Lolotonga ʻeku fuʻu tokanga ki heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí, ne ongoʻi ʻe ʻAiline te ma maʻu ha pōpoaki fakalangi, ka naʻe teʻeki ai ke ʻiloʻi e foungá pe taimí. Naʻá ne kamata leva ke talitali lelei ki homa ʻapí e kau tuʻuaki koloa kehekehe hangē ko e kau tuʻuaki ʻenisaikolopītiá, vēkiumé, tohi ki he feimeʻatokoní, naunau ki he peitó, mo e alā meʻa pehē, mo fakaongoongo pe ʻe maʻu ai e pōpoaki makehe ko iá.

Naʻá ne talamai ʻi ha efiafi ʻe taha ne ʻi ai ha ongo talavou suti lanu fakapōpōʻuli ne na tukituki ʻi homa ʻapí pea naʻá ne ongoʻi mālohi taʻe toe veiveiua ke tali kinaua. Naʻá na pehē naʻá na loto ke nau talanoa ʻo kau ki he ʻOtuá ka te na toe foki mai ʻi ha taimi te u ʻi ʻapi aí. Ngalingali nai ko e pōpoaki ʻeni ne fai ki ai e tatalí?

Naʻe kamata ke na ʻaʻahi mai, pea naʻa mau lau e folofolá ʻi heʻena tokoní mo fakaʻau ke ma maʻu ha mahino ki he mahuʻinga moʻoni e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Ne ʻikai fuoloa kuó ma fakaʻiseʻisa ʻi hono papitaiso kimaua heʻema kei pēpeé, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha fuakava naʻá ma ʻilo. Ka neongo ia, ʻe ʻuhinga foki haʻama toe papitaiso te ma hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi foʻoú ni, ko ia naʻá ma loto moʻoni ke mahino e meʻa kotoa fekauʻaki mo iá.

Ka ʻe founga fēfē haʻama ʻiloʻi naʻe moʻoni e meʻa kotoa ne talamai ʻe he ongo faifekaú kau ki he Tohi ʻa Molomoná, Siosefa Sāmita, mo e palani ʻo e fakamoʻuí? Ko hono moʻoní, ne mahino kiate kimaua mei he folofola ʻa e ʻEikí te ma lava ʻo “ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”2 Ko ia, naʻe kamata ke ma vakavakaiʻi e Siasí ʻi ha founga maau, ʻo kumi ki he ngaahi fua ko iá ʻaki ʻema fakakaukau leleí. Ko e hā nai naʻá ma vakai ki aí? Ko hono moʻoní naʻá ma vakai:

  • Ki ha kakai anga fakakaumeʻa mo fiefia mo ha ngaahi fāmili lelei naʻe mahino kiate kinautolu ʻoku fakataumuʻa ke tau fiefia ʻi he moʻuí ni kae ʻikai ko e faingataʻaʻia pē mo e mamahi.

  • Ko ha siasi ʻoku ʻikai totongi ʻenau kau faifekaú ka ʻoku tali lelei ai ʻe he kau mēmipá e ngaahi ngāué mo e ngaahi fatongiá.

  • Ko ha siasi ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi mo e fāmilí ko e uho ʻo e meʻa kotoa pē, ʻoku ʻaukai tuʻo taha ai e kau mēmipá he māhina pea foaki ke tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻoku poupouʻi ai e ngaahi tōʻonga moʻui leleí, ʻo akoʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí.

ʻIkai ngata aí:

  • Ne ma saiʻia ʻi hono fakamamafaʻi e tupulaki fakatāutahá, akó, ngāue mālohí mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá.

  • Naʻá ma ʻilo kau ki he polokalama fakaʻofoʻofa ʻo e tokoni ʻofa fakaetangatá.

  • Pea naʻá ma saiʻia ʻi he ngaahi konifelenisi lahí mo e hiva fakaʻofoʻofá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalaumālie lelei ne vahevahe aí.

ʻI heʻema vakai ki he ngaahi meʻá ni kotoa, ne ʻikai ke ma ʻilo ha fehalaaki ʻi he Siasí. Naʻá ma saiʻia ʻaupito he meʻa kotoa ne ma vakai ki aí. Ka neongo ia, ne teʻeki ai ke ma fili ke papitaiso koeʻuhí naʻá ma fie ʻilo ki he meʻa kotoa kimuʻa pea toki fakahoko iá.

Ka neongo ne teʻeki pau ʻema fakakaukaú, naʻe teuteuʻi māmālie kimaua ʻe he ʻEikí, naʻá Ne oʻi kimaua, mo tokoni ke ma ʻiloʻi ʻoku totonu ke ma ako ke fakafaikehekeheʻi e moʻoní ʻo ʻikai ngata pē heʻema fakakaukau leleí kae fakafou foki ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié, ʻa ia ʻoku lea fakahangatonu ki homa lotó.

Ne hoko mai e leʻo mo e ongo ko iá ʻi ha efiafi ʻe taha hili ia ha māhina ʻe 10 hono ako e ongoongoleleí, ʻi heʻema lau ʻi he Mōsaia 18: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke … fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, … pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, … kapau ko e fakaʻamu ʻeni ʻa homou lotó, ko e hā haʻamou ʻuhinga ke ʻoua naʻa papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí?”3

Ne ongo ki homa lotó mo e laumālié ʻa e potufolofola ko ia mei he Tohi ʻa Molomoná, pea fakafokifā naʻá ma ongoʻi mo ʻiloʻi naʻe ʻikai moʻoni ha ʻuhinga ke ʻoua te ma papitaiso ai. Ne ma fakatokangaʻi ko e ngaahi holi ko ia naʻe hā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ko e ngaahi fakaʻamu foki ia homa lotó pea ko e ngaahi meʻa ko iá naʻe mahuʻinga moʻoní. Naʻe mahuʻinga ange ia ʻi hono maʻu ha mahino ki he meʻa kotoa koeʻuhí naʻe ʻosi feʻunga pē e meʻa kuó ma ʻiló. Naʻá ma fakafalala maʻu pē ki he tataki ʻa e toʻukupu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa peá ma falala ʻe hokohoko atu ʻEne tataki kimauá.

Ne ma fokotuʻu leva he ʻaho ko iá ha ʻaho ke ma papitaiso ai, pea faifaiangé naʻá ma papitaiso!

ʻĪmisi
Ko e papitaiso ʻo ʻEletā mo Sistā Held

Ko e hā naʻá ma ʻilo mei he aʻusia ko iá?

ʻUluakí, ne ma ʻilo te ma lava ʻo falala kakato ki ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻa ia ʻoku feinga maʻu pē ke tokoniʻi kimaua ke ma hoko ko e tuʻunga ʻokú Ne ʻafioʻi te ma lava ʻo aʻusiá. Naʻá ma fakamoʻoniʻi e moʻoni fakaofo ʻo ʻEne folofolá ʻi Heʻene pehē: “Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí … , he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló; he ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia.”4

Pea ko hono uá, ne ma ʻilo, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻema fakakaukau leleí, ka ʻe lava ʻe ha tafaʻaki kehe ki hono maʻu e ʻiló ʻo ʻomi kiate kimaua ha fakahinohino mo e mahino. Ko e kihiʻi leʻo siʻi mo angavaivai ia ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku lea ki homa lotó mo e ʻatamaí foki.

ʻOku ou fie fakafehoanaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki heʻetau malava ke sió. Ne ʻikai foaki mai heʻetau Tamai Hēvaní ha mata pē ʻe taha, ka ko e mata fakatuʻasino ʻe ua. Te tau lava lelei pē ʻo sio ʻaki ha mata pē ʻe taha, ka ʻoku ʻomi ʻe he mata ʻe tahá ha vakai ʻoku toe lelei angé. ʻI hono fakatahaʻi e ongo fakakaukaú fakatouʻosi ʻi hotau ʻatamaí, ʻe lava ke maʻu ai ha foʻi ʻīmisi ʻata lahi lelei ange ki hotau ʻātakaí.

ʻI he founga tatau pē, kuo ʻomi kiate kitautolu ha ongo maʻuʻanga fakamatala, ʻo fakafou ʻi he tuʻunga ʻoku tau malava fakatuʻasino mo fakalaumālié. ʻOku ʻomi ʻe hotau ʻatamaí ha foʻi fakakaukau ʻe taha ʻo fakafou ʻi hotau ngaahi ongoʻanga fakatuʻasinó mo ʻetau fakaʻuhingá. Kae fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo ʻomi foki ʻe he Tamaí ha fakakaukau hono ua, ʻa ia ko e mahuʻinga tahá mo e moʻoni tahá ia, koeʻuhí he ʻoku haʻu hangatonu ia meiate Ia. Koeʻuhi ʻoku faʻa leʻo siʻi e fanafana ʻa e Laumālié, ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau faʻa fakatokangaʻi e maʻuʻanga tokoni ko iá.

ʻI hono fakatahaʻi e ongo ʻata ko iá ʻi hotau laumālié, ʻoku kakato leva e foʻi ʻīmisí ʻo hā mai leva ia ʻi honau tuʻunga totonú. Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he ʻata ʻoku toe ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tala e loi mo e hala, ʻa ha “ngaahi fakakaukau” pau ʻoku tala ʻe heʻetau mahino fakaʻatamaí ʻoku moʻoní. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa Molonaí: “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.5

ʻI he taʻu ʻe 31 ʻo ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, kuo tuʻo lahi haʻaku ʻilo kapau te tau fakafalala pē ki heʻetau fakakaukau leleí pea fakaʻikaiʻi pe liʻaki e mahino fakalaumālie te tau lava ke maʻu mei he fanafana mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe hangē ia ʻoku tau fononga mata taha pē ʻi he moʻuí. Ka ko hono moʻoní, ne foaki mai kiate kitautolu ha “mata ʻe ua.” ʻOku toki lava pē ʻi hono fakatahaʻi e ongo meʻá ni ʻo ʻomi kiate kitautolu e mahino moʻoni mo kakato ʻo e ngaahi moʻoni mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau foua ʻi heʻetau moʻuí, kae pehē ki he mahino kakato mo fakaofo ki hotau tuʻunga totonú mo e taumuʻa ko e fānau ʻo ha Tamai Hēvani moʻui.

ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au e meʻa ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni he taʻu ʻe taha kuohilí heʻene pehē “ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo [tākiekina] maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”6

Kuó u maʻu ha ʻiloʻilo pau he taimí ni:

  • ʻOku ʻi ai ha Tamai Hēvani ʻofa, pea naʻa tau loto kotoa ke haʻu ki he māmaní ko ha konga ʻo ha palani fakalangi.

  • Ko Sīsū ʻa e Kalaisí; ʻokú Ne moʻui pea ko ia ʻa hoku Fakamoʻuʻí mo e Huhuʻí.

  • ʻOku ou ʻilo ne uiuiʻi ʻa Siosefa ko ha tamasiʻi anga fakatōkilalo mei ha faama ke ne hoko ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻo ne kamataʻi e kuonga e kakato ʻo e ngaahi kuongá, mo hono ngaahi kií kotoa, mālohí, mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia hono ua kia Sīsū Kalaisi pea naʻe fakataumuʻa e ngaahi fāmilí ke nofo fakataha ʻo taʻengata.

  • ʻOku ou ʻilo ʻoku tataki ʻe hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻokú ne tataki Hono Siasi ko ʻeni kuo fakafoki maí, ʻo fakafou ʻi hotau palōfita moʻui he ʻahó ni ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.

Kuo hoko ʻa e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi moʻoni mahuʻinga kehe ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalaumālie mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u aʻusiá. ʻOku ou hanganaki atu ki he ngaahi akonaki lahi mo foʻou ʻokú Ne kei finangalo ke tau maʻu ʻi heʻetau fononga he moʻui fakaofó ni mo “fekumi ki he ʻiló … ʻio ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni mo fakamoʻoni kiate kinautolu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.