2019
Fokotuʻu ha Hūfangaʻanga Fakalaumālie mo Malu
Mē 2019


Fokotuʻu ha Hūfangaʻanga Fakalaumālie mo Malu

ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea falala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo vilitaki ʻi he tui, ʻoku maluʻi leva kitautolu mei he ngaahi kākā ʻa e tēvoló.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi he ʻamanaki ke ʻosi e konifelenisi ní, ʻoku ou fakamālō ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní ki he faleʻi, ngaahi moʻoni, mo e fakahā kuo vahevahe atu mei he tuʻunga malangá ni ʻi he ʻaho ʻe ua kuohilí. Kuo akoʻi kitautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ne uiuiʻi ke nau lea ʻaki ʻEne ngaahi folofola māʻoniʻoní. Ne fakamanatu mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi ha fakahā ʻi he ʻaho kimui ní ʻo pehē, “Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻó pē ʻoʻokú pe … ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”1

ʻI heʻeku vakai atu ki he Kāingalotú mo fakakaukau atu ki he kau mēmipa ʻoku nau mamata mai ki he konifelenisi lahí mei he feituʻu kehekehe ʻi he māmaní, ʻoku ou fakakaukau ai ki he tānaki fakataha ʻi he Tohi ʻa Molomoná he taimi ne hā ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí hili Hono Tutukí. Naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu e ongoongoleleí pea mo poupouʻi kinautolu ke, ““Mou foki atu ki homou ngaahi ʻapí, pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻa ia kuó u lea ʻakí, pea kole ki he Tamaí, ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke mahino kiate kimoutolu.”2

Ko e sitepu hoko ki hono tukulotoʻi e ngaahi lea ne lea ʻaki ʻe he kau palōfitá mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he fakatahaʻanga molumalu ko ʻení ko e “ʻFoki atu ki homou ngaahi ʻapí, pea fakalaulauloto.” Ko e ngaahi ʻapi ko ia ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí ko e hūfangaʻanga ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi ha kuonga ne ʻosi kikiteʻi, ko e tēvoló te ne “tekelili ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau ʻita ki he meʻa ʻoku leleí.”3

Ne langa ʻe he kakaí ha ngaahi kolotau ʻi hono kotoa ʻo e hisitōliá ke taʻofi e filí ʻi tuʻa. ʻOku faʻa ʻi ai ʻi he ngaahi kolotau ko iá ha taua leʻo ʻoku nofo ai ha kau tangata leʻo—ʻo hangē ko e kau palōfitá—ʻo fakatokanga mai ki ha fili ʻoku ngali fakatuʻutāmaki mo ha ʻohofi ʻe hoko mai.

ʻĪmisi
Tōmasi Lasipani

Ne kau ʻeku kui uá, ʻa Tōmasi Lasipani mo hono fāmilí, ʻi hono fuofua nofoʻi ʻa ʻIutā he taimi ʻo e kau paioniá, ʻi hano fekau ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke ʻalu ki he Teleʻa Hiipa ʻi he Moʻunga Fakaʻofoʻofa ko Uasati ʻo ʻIutaá.

ʻI he 1859, ne tokoni ʻeku kui uá ki hono langa ʻo e kolotau Hiipá ki honau maluʻí. Ko ha langa naʻe faingofua pē ʻi hono fakatoka fekolosiʻaki pē ʻa e ngaahi fuʻu vavaé, ʻo hoko ia ko e konga kituʻa ʻo e kolotaú. Ne langa mo ha fanga kiʻi fale ʻakau ʻi loto he kolotaú ʻo ngāue ʻaki e holisi kituʻá. Ne hoko e langa ko iá ko ha maluʻanga mo e haoʻanga ki he ngaahi fāmili paionia ko iá ʻi hono fokotuʻu honau ngaahi ʻapí mo hū ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
Kolotau ʻo e Paioniá

ʻOku pehē pē foki mo kitautolu. Ko hotau ngaahi ʻapí ko e maluʻanga ia mei he ngaahi kovi ʻo e māmaní. ʻOku tau haʻu kia Kalaisi ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻi heʻetau ako ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻaki hono ako e folofolá mo e lotu fakataha, pea fetokoniʻaki ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku fakataumuʻa ʻa e fakamamafa foʻou ko ia ʻi he ako fakataautaha mo fakafāmili ʻi ʻapi e naunau fakalēsoni ko e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au “ko hono fakaloloto ʻetau uluí pea tokoniʻi ke tau hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.”4 ʻI hono fai iá te tau hoko ʻo hangē ko meʻa ne ui ʻe Paula ko e “[ngaahi] fakatupu foʻou”5 ʻaki e hoko hotau lotó mo e ʻatamaí ʻo taha mo e ʻOtuá. ʻOku tau fie maʻu e mālohi ko iá ki he fehangahangai mo hao ai mei he ʻohofi ʻa e filí.

ʻI heʻetau moʻui mateaki ʻo makatuʻunga he tui kia Sīsū Kalaisí, te tau maʻu e nonga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke ne tataki kitautolu ki he moʻoní, tataki fakalaumālie kitautolu ke moʻui taau mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, mo fakamoʻoniʻi ʻoku moʻui mo ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. ʻOku hoko kotoa ʻeni ʻi he maluʻanga ʻo hotau ʻapí. Kae manatuʻi, ko e mālohi ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻe fakatatau pē ia ki he mālohi fakalaumālie ʻoku tau taki taha maʻu.

Ne akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo e tākiekina maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”6 ʻI heʻene hoko e palōfita moʻuí, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā ʻi hotau kuongá ni, ko e tangata leʻo ʻi he funga taua hotau kolotaú, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻokú ne tomuʻa ʻiloʻi pē ʻa e ngaʻunu mai ʻa e filí.

Kāinga ʻoku tau tauʻi mo Sētane ki he ngaahi laumālie ʻo e tangatá. Ne ʻosi fakapapauʻi pē ʻi he maama kimuʻa he māmaní e ongo faʻahí. Ne tafoki ʻa Sētane mo e vahe tolu ʻe taha e fānau ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní mei Heʻene ngaahi talaʻofa ki he hakeakiʻí. Talu mei he taimi ko iá, mo hono ʻohofi ʻe he kau sevāniti ʻa e filí e ngaahi laumālie faivelenga ne nau fili ki he palani ʻa e Tamaí.

ʻOku ʻiloʻi pē ʻe Sētane he ʻikai ke tuputupuʻa ʻene ngāué pea ʻoku nounou ange hono taimí. Neongo ʻene olo poto he kākaá mo e filioʻi koví, ka he ʻikai pē ke ikuna ia. Ka neongo iá, ʻoku hokohoko atu ʻene feinga ke tau fakafisingaʻi hotau ngaahi laumālié.

Ke maluʻi kitautolú, kuo pau ke tau langa ha kolotau fakalaumālie mo malu ki hotau ngaahi laumālié, ko ha kolotau he ʻikai lava ke hū ki ai e tokotaha angakoví.

Ko Sētané ko ha ngata olopoto, ʻoku hū ki hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he taimi ʻoku tau fakafiefiemālie aí, fehangahangai mo ha meʻa fakamamahí, pe mole e ʻamanaki leleí. ʻOkú ne fakataueleʻi kitautolu ʻaki ha palōmesi fakahekeheke ki ha moʻui faingofua, fiemālie, pe ha fiefia fakataimi lolotonga ʻetau mamahí. ʻOkú ne fakatonuhiaʻi e hikisiá, taʻe ʻofá, taʻe faitotonú, taʻefiemālié, mo e angaʻulí, pea aʻu ki ha taimi kuo “ʻikai ke lava ʻo ongoʻi.”7 ʻE lava ke mavahe e Laumālié meiate kitautolu. “Pea ʻoku kākaaʻi peheʻi ʻe he tēvoló ʻa honau laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli.”8

ʻOku kehe ia mei heʻetau faʻa ongoʻi mālohi e Laumālié ʻi heʻetau hivaʻi fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻaki e ngaahi lea hangē ko ʻení:

[Ko ha kolo tau mālohi ʻa hotau ʻOtuá,

Ko ha taua mālohi he ʻikai lava ke holo

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe hotau ʻOtuá ʻi ha founga mālohi,

ʻOkú ne tokoni ke tau ikunaʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí.9

ʻI heʻetau langa ha kolotau fakalaumālie mālohí, te tau lava ke taʻofi e ʻahiʻahi ʻa e filí, tafoki fakaʻaufuli meiate ia, pea ongoʻi e nonga ʻa e Laumālié. Te tau lava ke muimui ʻi he sīpinga hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí, ʻi he taimi ne ʻahiʻahiʻi ai Ia ʻi he toafá, naʻá Ne folofolá, “ʻSētane, ke ke ʻalu ki hoku tuʻá.”10 ʻOku fiemaʻu ke tau ako kotoa pē mei he ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí ki he founga hono fai iá.

ʻOku fakamatalaʻi lelei e taumuʻa māʻoniʻoni ko iá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi ne teuteuʻi ai ʻe he ʻEikitau ko Molonaí e kau Nīfaí ke fehangahangai mo ha tangata kākā, angatuʻu, mo fie maʻu mafai ko ia ko ʻAmalekaia. Ne langa ʻe Molonai ha ngaahi kolotau ke maluʻi e kau Nīfaí “koeʻuhi ke nau moʻui ki honau ʻEiki ko honau ʻOtuá, pea ke nau lava ʻo fakatolonga ʻa e meʻa naʻe ui ʻe honau ngaahi filí ko e ngāue ʻa e kau Kalisitiané.”11 Ko Molonaí “naʻe tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí,”12 pea naʻe faivelenga e kakaí “ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … mo e taʻofi ʻa e angahalá.”13

ʻI he taimi ne haʻu ai e kau Leimaná ke taú, ne nau ʻohovale he teuteu ʻa e kau Nīfaí ʻo ikunaʻi kinautolú. Ne fakamālō e kau Nīfaí “ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá, koeʻuhi ko Hono māfimafi taʻe-hano-tatau ʻi he fakahaofi ʻa kinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi filí.”14 Ne nau langa ha ngaahi kolotau ki he maluʻi honau ʻātakaí mo langaki e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ke tō kakano ʻi honau lotó.

Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ke fakamālohia ai kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, koeʻuhí ke tau hoko ko e “ngaahi meʻangāue ʻi he toʻu kupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni”?15 Tau vakai ki he folofolá.

ʻOku tau talangofua. Ne fekau ʻe he ʻEikí ki he Tamai ko Līhaí ke foki hono ngaahi fohá ki Selusalema ke “kumi ki he ngaahi lekōtí, ʻo ʻomi ia ki heni ki he feituʻu maomaonganoá.”16 Ne ʻikai toe fehuʻia ʻe Līhai; ne ʻikai ke ne fifili ki hono ʻuhingá pe foungá. Pea tatau pē ia mo Nīfai ʻa ia naʻá ne tali ʻo pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”17

ʻOku tau ngāue nai ʻo hangē ko e loto talangofua ʻo Nīfaí? Pe ʻoku tau toe fehuʻia e fekau ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko e ongo taʻokete ʻo Nīfaí, ʻo na tafoki mei he ʻEikí ko e meʻa ʻi he siʻi ʻena tuí? Ko e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí meiate kitautolu, ko e talangofua ʻo ngāue ʻaki e “māʻoniʻoni kakato ʻo e lotó,”18.

ʻOku tau falala ki he ʻEikí, ʻa ia naʻe folofola kia Siosiua ʻi heʻene teuteu ke taki e kau ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá, “Ke ke mālohi koe pea ke … lototoʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí.”19 Ne falala ʻa Siosiua ki he ngaahi lea ko iá mo enginakiʻi e kakaí ke, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu: koeʻuhi ʻe fai ʻe [he ʻEikí] ʻapongipongi ʻa e ngaahi mana ʻiate kimoutolu.”20 Naʻe fakamavaeuaʻi ʻe he ʻEikí e vai ko Soataní, pea ko e ngataʻanga ia ʻo e taʻu ʻe 40 e hē holo ʻa e fānau ʻIsileli ʻi he toafá.

ʻOku tau tuʻu maʻu ʻi he moʻoní, ʻo hangē ko e palōfita ko ʻApinetaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ne taki pōpula ʻa ʻApinetai ʻo ʻomi ki he Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeiki angakoví, he naʻá ne akoʻi e ngaahi Fekau ʻe Hongofulú mo malangaʻi mālohi ko Kalaisí ʻe “hāʻele hifo tonu ki he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea … huhuʻi ʻa hono kakaí.”21 Naʻá Ne kaila ʻi he tui lahi ʻiate ia, “ʻE ʻOtua, ke ke maʻu hoku laumālié,”22 pea “kātakiʻi [ʻe ʻApinetai] ʻa e mate ʻi he afí.”23

ʻĪmisi
Temipale Rome Italy

ʻOku tau fakahoko mo fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki hono maʻu ʻo e sākalamēnití mo e moihū ʻi he temipalé. Ko e sākalamēnití ʻa e uho ʻo ʻetau moihū ʻi he ʻaho Sāpaté pea tau maʻu ai e talaʻofa ke “ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”24 ʻOku tau tukupā ai ʻi he ouau toputapu ko iá ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea muimui kiate Ia, pea fua hotau ngaahi fatongiá ʻi he ngāue fakalangi ko ʻeni ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. ʻOku lava ke tau “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní”25 ʻi he temipalé pea ongoʻi ʻa e ʻi ai e ʻEikí mo ʻEne melino ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. ʻE lava ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi heʻetau ngaahi kuí, hotau fāmilí, mo e moʻui taʻengatá ʻi he ʻao ʻo e Tamaí. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono tala ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi Loma, “ʻOku taʻefakatataua e lelei ʻe ʻalu atu mei he temipalé ni.”26

ʻOku totonu ke tau angatonu ʻi he meʻa kotoa pē te tau fai. ʻOku totonu ke tau fakatupulaki e ʻiloʻiló mo e fakamaʻumaʻú koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei hokohoko atu ʻi he kei fifili pe ko fē ʻoku tonú pea ko e fē ʻoku halá. ʻOku totonu ke tau tui moʻoni ki he faleʻi ʻa Pitá, ko e ʻAposetolo he kamata mai ʻa e Siasí, naʻá ne fakatokanga mai, “Leʻo pea faʻa vakai; koeʻuhí ko homou filí ko e tēvoló, ʻoku ʻalu fano ʻo hangē ha laione ngungulú, ʻo ne kumi pe ko hai te ne faʻapuku haké.”27

ʻI heʻetau hokohoko fakamālohia hotau ngaahi mālohingá, ʻoku tau tatau leva mo Sīsū Kalaisí, ko ʻEne kau ākonga moʻoni, peá Ne maluʻi moʻoni hotau ngaahi laumālié.

Ko hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻa ho kolotau fakafoʻituituí, ko e maluʻanga ia ki ho laumālié. ʻI he taimi ne langa ai ʻe heʻeku kuí mo hono kaungā paioniá e kolotau Hiipa, ne nau fokotuʻu tahataha pē e ngaahi fuʻu ʻakaú kae ʻoua kuo “fehokotaki lelei”28 e kolotaú pea maluʻi ai kinautolu. ʻOku pehē foki pē mo e fakamoʻoní. ʻOku tau maʻu tahataha ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Heʻene lea mai ki hotau laumālié, mo akoʻi e “moʻoni ʻi lotó.”29 ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea falala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo vilitaki atu kimuʻa ʻi he tui, kae ʻikai ʻi he ilifia, ʻoku maluʻi leva kitautolu mei he ngaahi kākā ʻa e filí. ʻOku fakafehokotaki kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakamoʻoní ki he langí, pea tāpuekina kitautolu ʻaki e “moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”30 Pea hangē ha kolotaú, ʻoku tau malu ʻi hono takatakaiʻi kitautolu ʻe he toʻukupu ʻofa ʻo e Fakamoʻuí.

Ne akoʻi ʻe he palōfita ko ʻEtá ʻo pehē, “Ko ia, ʻilonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki fakapapau ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki lelei ia ʻoku tupu mei he tuí, ʻo hoko ko ha taula ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngaohi ai ʻa kinautolu ke nau fai mālohi pea tuʻu maʻu, pea fonu maʻu ai pē ʻi he ngaahi ngāue lelei, ʻo langaki ʻenau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.”31

Siʻoku kāinga ʻofeina ʻoku ou tuku atu ʻeku tāpuakí ke mou laka atu ʻi he loto falala ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí. Ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie ʻoku ʻiate koé, tataki lelei kinautolu ki he kolotau fakalaumālie mo malú. Feinga “ke hangē ko Sīsuú”32 ʻi he meʻa kotoa te ke faí, fakafisingaʻi e koví mo e ngaahi ʻahiʻahí, pea fakatomala ʻo hangē ko e enginaki ʻa hotau palōfita ʻofeiná faitotonu ʻi ho lotó, angatonu mo anga maʻa, fakahaaʻi e manavaʻofa mo e ʻofa faka-Kalaisí, pea ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki e mateaki ʻa ha ākonga moʻoni.

ʻE lava ke hoko ʻetau ngaahi fakamoʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, hotau ngaahi ʻapí, hotau fāmilí, mo ʻetau mēmipasipi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko hotau kolotau fakataautaha ʻo e maluʻanga ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolu pea maluʻi kitautolu mei he mālohi ʻo e tokotaha angakoví. ʻOku ou fakamoʻoni molumalu ki heni ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.