2019
Ko e Angalelei Vave ʻa e ʻOtuá
Mē 2019


Ko e Angalelei Vave ʻa e ʻOtuá

Ka ko ʻeku pōpoaki he ʻaho ní, neongo ʻoku tau tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe vave ʻetau maʻú.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne haʻu homa foha taʻu nimá ʻo pehē mai kiate au, “Teti, kuó u ʻilo ha meʻa. Kuo toki mahino kiate au ko e vavé kiate koe ko e fuʻu taimi lōloa ʻaupito ia kiate au.”

ʻI he taimi ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí pe lea ʻaki ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí e ngaahi meʻa hangē ko e, “ʻHe ʻe ʻikai ke ʻosi ha ngaahi ʻaho lahi” pe “ʻOku ʻikai ke mamaʻo ʻa e taimí,” ʻe lava ke ʻuhinga ia ko e moʻuí kotoa pe toe lōloa ange.1 ʻOku faʻa kehe ʻa ʻEne taimí mei heʻetau taimí. ʻOku mahuʻinga ʻa e faʻa kātakí. Ka ne ʻikai ia, he ʻikai lava ke tau fakalakalaka pe fakahaaʻi ʻetau tui ki he ʻOtuá ʻo aʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí. Ka ko ʻeku pōpoaki he ʻaho ní, neongo ʻoku tau tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe vave ʻetau maʻú.

ʻI hono puke pōpula ʻa ʻAlamā mo hono kakaí, naʻa nau lotua ha fakahaofi. Ne ʻikai ke vave honau fakahaofí, kae lolotonga ʻenau tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí, ne fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne angaleleí ʻaki hono foaki vave ha ngaahi tāpuaki pau. Naʻá Ne fakamolū vave e loto ʻo e kau Leimaná koeʻuhí ke ʻoua te nau tamateʻi kinautolu. Naʻá Ne fakamālohia foki ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá pea fakafaingofuaʻi ʻenau ngaahi kavengá.2 ʻI he faifai pea fakahaofi kinautolú, naʻa nau fononga ki Seilahemala ʻo nau fakamatalaʻi ʻenau aʻusiá ki ha haʻofanga ne ofo. Ne ofo e kakai ʻo Seilahemalá, “pea … ʻi heʻenau fakakaukau ki he angalelei vave ʻa e ʻOtuámo hono māfimafí ʻi he fakahaofi ʻo ʻAlamā mo hono kāingá mei he … nofo pōpulá, naʻa nau hiki hake honau leʻó ʻo nau fakafetaʻi ki he ʻOtuá.”3

ʻOku hoko mai e angalelei vave ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui kiate Ia ʻaki e loto moʻoni mo e loto fakamaatoato moʻoní. ʻOku kau heni ʻa kinautolu ʻoku tangi ʻi he siva moʻoni e ʻamanakí ʻi he ngali taumamaʻo e fakahaofí pea lōloa e mamahí pea aʻu pē ʻo toe fakautuutu.

Naʻe hoko pehē pē ia ki ha palōfita kei talavou ne tuʻunuku mai ki ai e maté ʻi he faliki momoko ʻo ha pilīsone ʻi lolofonua kimuʻa peá ne tangi ʻo pehē : “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? … ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú … ? ʻIo, ʻe ʻEiki, ʻe fēfē hono fuoloá … ?”4 ʻI hono tali iá, naʻe ʻikai ke fakahaofi leva ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa, ka naʻá Ne fakahoko mai ʻa e nongá ʻi he taimi pē ko iá.5

ʻOku foaki vave foki ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻamanaki lelei ke faifai pea aʻusia ʻa e fakahaofí.6 Neongo pe ko e hā, pe ʻi fē, ka ʻe ʻia Kalaisi pea fakafou ʻia Kalaisi ʻa e hā ngingila maʻu pē ʻa e ʻamanaki leleí ʻi muʻa ʻiate kitautolú.7 ʻE hoko vave maʻu pē ia kiate kitautolu.

ʻIkai ngata aí, kuó Ne talaʻofa mai: “Ko ʻeku ʻofáʻe ʻikai mole meiate koe.”8

Kae mahuʻinga tahá, ʻoku vave e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo Paula ʻe ʻikai ha meʻa te ne lava ke “fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū.”9 Pea naʻa mo ʻetau ngaahi angahalá, neongo te nau ala fakamāvae kitautolu ʻi ha kiʻi taimi mei Hono Laumālié, ka he ʻikai te ne lava ke fakamāvae kitautolu mei he hoko maʻu pē mo e vave ʻo ʻEne ʻofa, ko e tamai fakalangí.

Ko ha ngaahi founga pē ʻeni ʻe niʻihi mo e ʻuhinga “ʻokú ne tāpuakiʻi leva ʻa [kitautolú].”10 Te u ʻomi leva e ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he taimí ni pea ke ofi ange ʻaki hono vahevahe mo kimoutolu e aʻusia ʻa ha toko ua ʻoku hoko ʻena moʻuí ko ha fakamoʻoni ki he angalelei vave ʻa e ʻOtuá.

Talu mei heʻene kei finemuí mo e fefaʻuhi ʻa ʻEmelī mo hono ngāue halaʻaki ʻo e meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki ki he sinó. Ne iku e ʻahiʻahiʻí ki ha tōʻonga moʻui, pea ne fakaʻau ʻo kovi ange e tōʻongá ʻo hoko ko ha maʻunimā ne fakapōpulaʻi ai ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, neongo ne faʻa sai pē ʻi ha taimi ʻe niʻihi. Ne fufuuʻi ʻe ʻEmelī ʻene palopalemá, tautautefito ki he taimi ne hoko ai ko ha uaifi mo ha faʻeé.

Ko e kamataʻanga ʻo hono fakahaofí ne ʻikai teitei ongo ia ʻo hangē ko hano fakahaofí. Lolotonga pē hano sivi fakafaitoʻo angamaheni ʻo ʻEmelī, ʻe lava ke ʻohovale pē kuo fakaheka atu ia he meʻalele fakatuʻutāmakí ki ha nofoʻanga fakafaitoʻo. Ne kamata ke ne tailiili ʻi heʻene fakakaukau ki hono fakamāvaeʻi ia mei heʻene fānaú, hono husepānití, mo hono ʻapí.

Ne makanumi pē ʻa ʻEmelī ʻi hono mohengá he pō ko iá, ʻi ha loki momoko mo fakapoʻuli, ʻo ne tangi halotulotu. Naʻe ʻikai ke toe fakakaukau lelei ʻa ʻEmelī pea faifai ʻo lomekina ia ʻe he tōtuʻa ʻa e hohaʻá, ilifiá, mo e fakapoʻuli tuʻu ʻa e lokí pea ʻi hono lotó, ne matuʻaki fakakaukau pē te ne mate he pō ko iá. Toko taha pē.

ʻI he tūkunga matuʻaki faingataʻa ko iá, ne faifeinga ʻa ʻEmelī ʻo fāifai peá ne maʻu e mālohi ke hifo mei he mohengá ʻo tūʻulutui. Ne ʻikai ke ne sai ʻa ia naʻá ne faʻa fakahoko kimuʻa ʻi heʻene faʻa lotú, ka naʻá ne tukulolo kakato ki he ʻEikí ʻo ne tautapa moʻoni, “ʻE ʻOtua, ʻoku ou fie maʻu Koe. Kātaki muʻa ʻo tokoni mai. ʻOku ʻikai ke u fie tuenoa. Kātaki ʻo tokoniʻi au ke u lavaʻi e poó ni.”

Pea tuai-e-kemo, ʻo hangē ko ia kuó Ne fai kia Pita ʻi he kuongamuʻá, ne mafao atu ʻe Sīsū Hono toʻukupu ʻo fakafiemālieʻi ia lolotonga hono ʻahiʻahí.11 Ne aʻusia ai ʻe ʻEmelī ha nonga, loto-toʻa, fakapapau, mo ha ʻofa fakaofo. Ne ʻikai toe momoko e lokí, ne ʻikai ke ne tuenoa, pea ko ha toki taimi ia talu mei heʻene taʻu 14, naʻá ne ongoʻi ai ʻe sai pē e meʻa kotoa. ʻI he “ʻā hake [ʻa ʻEmelī] ki he ʻOtuá”12 naʻá ne tō hifo ʻo mohe fiemālie. Pea ko ia ai ʻoku tau vakai “kapau te mou fakatomala ʻo ʻikai fakafefeka homou lotó, ʻe fakaʻaonga leva ʻa e palani lahi ʻo e huhuʻí kiate kimoutolu.”13

ʻĪmisi
Fāmili ʻi he Temipalé

Ne fuoloa ʻaupito e fakaakeake mo hono fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻEmelií—ne lau māhina e faitoʻó, akó, mo e faleʻí, ʻa ia ne poupouʻi ia pea taimi ʻe niʻihi ne hiki hake ia ʻe Heʻene angaleleí. Pea ne hoko atu e angalelei ko iá mo ia ʻi heʻene hū ki he temipalé mo hono husepānití mo e fānaú ke silaʻi fakataha ʻo taʻengata. Hangē ko e kakai ʻo Seilahemalá, ʻoku fakafetaʻi ʻa ʻEmelī he taimí ni ʻi heʻene manatu ki he angalelei vave ʻa e ʻOtuá mo Hono mālohí ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ia mei he pōpulá.

Tau vakai ʻi he taimí ni ki he moʻui ʻa ha toko taha tui loto-toʻa ʻe taha. Ne talitali fiefia ʻe ʻAlisa Sulouta hono ongo kaungāmeʻa ʻofeiná ko Soni mo Sala Siliote ʻi he ʻaho 27 Tīsema, 2013 ʻi haʻana tuʻu fakatuʻupakē ange ʻi hono matafalé. Ne mono ange ʻe Soni, ko e pīsope ʻa ʻAlisá ʻene telefoni toʻotoʻó mo ne pehē ange ʻi he loto fakamaatoato, “ʻAlisa, ʻoku mau ʻofa ʻiate koe. ʻOku fie maʻu ke ke talanoa ki he tokotaha ko ʻení.”

Ne ʻi he telefoní ʻa e husepāniti ʻo ʻAlisá ko Maliō. Naʻá ne ʻi ha feituʻu mamaʻo mo ha niʻihi ʻo ʻena fānaú ʻi ha fononga fakapaheke sinou ne fakaʻamua ʻi ha taimi lōloa. Ne hoko ha fakatuʻutāmaki fakalilifu. Ne fuʻu lavea lahi ʻa Maliō pea ne mālōlō hona foha taʻu 10 ko Kēlepí. ʻI hono fakahoko loʻimataʻia ange ʻe Maliō kia ʻAlisa e mālōlō ʻa Kēlepí, naʻá ne ongoʻi kuo lōmekina ia ʻe he ngaahi ongo fakaʻohovale mo fakamamahi kuo aʻusia ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻiate kitautolu. Naʻá ne tō ai ki lalo. Ne ʻikai lava ʻa ʻAlisa ʻo ngāue pe lea koeʻuhi ko e hulufau e mamahi ʻa ia ne ʻikai lava ke fakamatalaʻí.

Ne fakavave ʻa Pīsope mo Sisitā Siliote ke hiki hake mo fāʻofua kiate ia. Ne nau fetāngihi mo tengihia fakataha ʻi ha kiʻi taimi. Ne fie foaki ange ʻe Pīsope Siliote ha tāpuaki kia ʻAlisa.

He ʻikai lava ke makupusi e meʻa ne hokó ka ne ʻikai ha mahino ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e angalelei vave ʻa e ʻOtuá. Ne hilifaki hifo e nima ʻo Pīsope Silioté ki he ʻulu ʻo ʻAlisá pea ʻi ha leʻo ne tetetete, ne kamata ke ne lea. Ne fanongo ʻa ʻAlisa ki ha meʻa ʻe ua ʻo hangē pē ko ha folofola mai ia ʻa e ʻOtuá Tonu. ʻUluakí, naʻá ne fanongo ki hono hingoá, ʻAlisa Sūsana Sulouta. Hili iá, naʻá ne fanongo ki hono ʻohifo ʻe he pīsopé e mafai ʻo e ʻOtua Mafimafí. ʻI he momeniti pē ko iá—ʻi hano lea ʻaki pē hono hingoá mo e mālohi ʻo e ʻOtuá—ne fakafonu ʻa ʻAlisa ʻaki ha melino, ʻofa, fakanonga, pea naʻa mo ha fiefia he ʻikai lava ke fakamatalaʻi. Pea ʻoku kei nofoʻia pē ia ʻiate ia.

Ko e moʻoni ʻoku kei tengihia ʻa ʻAlisa, Maliō, mo hona fāmilí ʻa e mole ʻa Kēlepí. ʻOku faingataʻa! ʻOku loʻimataʻia maʻu pē ʻa ʻAlisa ʻi heʻeku talanoa mo kinautolú, ʻo ne fakamatala ʻene ʻofa mo ongoʻi e mole ʻene kiʻi tamasiʻí. Pea kei loʻimataʻia pē ʻi heʻene fakamatala ki he founga kuo poupouʻi ia ʻe he Tokotaha Fakahaofi Maʻongoʻongá ʻi he meʻa kotoa kuó ne fouá, ʻo kamata mei heʻene angalelei vave lolotonga e taimi faingataʻa tahá pea hoko atu ʻeni ki ha ʻamanaki lelei ki ha toe fakataha fiefia ʻi ha “ngaahi ʻaho siʻi ka hokó.”

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku faʻa fakatupu ʻe he ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí ha puputuʻu mo ha moveuveu ʻe lava ke ne ʻai ke faingataʻa hono maʻu, ʻiloʻi pe pukepuke e faʻahinga fakafiemālie ne hoko kia ʻEmelī mo ʻAlisá. Kuó u foua ha ngaahi meʻa pehē. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he lolotonga e ngaahi taimi ko iá, ko e hokohoko atu ʻetau moʻuí ko ha fakahaaʻi ongoʻingofua mo mālohi ia ʻo e angalelei vave ʻa e ʻOtuá. Manatuʻi ne faifai pē pea fakahaofi ʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá “ʻe he ʻOtua pē ko ia kuó ne maluʻi ʻa kinautolú”14 ʻi he ʻaho ki he ʻaho.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tokotaha Faifakahaofi Lahí, pea ʻi Hono huafá, ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo tafoki kiate Ia ʻi he loto fakamaatoato mo e loto moʻoní, te Ne fakahaofi koe mei he meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻai ke hōloa pe fakaʻauha hoʻo moʻuí pe fiefiá. ʻE lava ke lōloa ange e fakahaofi ko iá ʻi he meʻa ʻokú ke fakaʻamu ki aí—mahalo naʻa ko e kotoa e moʻuí pe toe lōloa ange. Ko ia ai ke ʻoatu ʻa e fakafiemālié, loto-toʻá, mo e ʻamanaki leleí ke pukepuke mo fakamālohia koe ki he ʻaho ʻo e fakahaofí, ʻoku ou fakaongo atu mo fakamoʻoni ki he angalelei vave ʻa e ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”