2021
Ko Hono Aʻusia e Mālohi ʻo Kalaisí ʻe ha Tokotaha ʻoku Foua e Fetokangaʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pe Fefine mo e Fefiné kuo Tuʻusi ha Konga Hono Sinó
Sune 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Aʻusia e Mālohi ʻo Kalaisí ʻe ha Tokotaha ʻoku Foua e Fetokangaʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pe Fefine mo e Fefiné, kuo Tuʻusi ha Konga Hono Sinó

Kuo tataki au ʻe heʻeku ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí ke mahino kiate au ʻa e founga ʻe lava ke fakamoʻui ai kitautolu ʻe Kalaisi—fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi—ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

ʻĪmisi
tā fakatātā ʻo ha fefine mo hano vaʻe loi

Ko ha ʻaho Falaite angamaheni pē ia. Naʻá ku ʻi he ngāué ai ʻo fakaʻuli ʻi ha fōkilifi ʻo hangē pē ko e angamahení, pea fakafokifā pē kuo ʻikai ke u toe lava ʻo mapuleʻi e mīsiní. Ne ʻikai fuʻu longoaʻa ʻeku tuiʻi ʻa e holisí, ka ne u ongoʻi ha mamahi lahi fakafokifā ʻi hoku vaʻé.

Ne u vakai hifo peá u ʻiloʻi kuo laiki hoku vaʻé ʻi he vahaʻa ʻo e holisí mo e fōkilifí.

Ne u kamata kaikaila ki ha tokoni, pea ʻikai ha meʻa lahi te u manatuʻi hili iá makehe mei he ongo ʻo e meʻalele falemahakí pea mo e loto-hohaʻa ki he meʻa ʻoku hanganaki maí.

ʻI he falemahakí, ʻoku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau ne fuʻu tokolahi ʻa e kau neesi ʻi he lokí. Ne u manavahē foki koeʻuhí ko ʻeku haʻú mei Kolomupia pea ʻoku ou lea faka-Sipeini, pea ne fuʻu matuʻaki vave e lea faka-Pilitānia ʻa e kau neesi ʻi he falemahaki ʻIutaá. Naʻe faingataʻa ke mahino kiate au ʻenau leá. Ne fuʻu fuoloa ʻa e sēkoni kotoa pē. Ka ne u ʻiloʻi pau ʻe mole hoku vaʻé, kimuʻa ia ʻoku teʻeki vakaiʻí.

Lolotonga ʻemau tatali ki he toketā tafa vaʻé, ne u fakakaukau ki hoku ʻilamutú. Naʻá ne manako he vaʻinga soká, pea ne u loto ke sai pē hoku vaʻé ke u lava ʻo vaʻinga mo ia. Pea ko ha taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga lahi ne u fie maʻu ai hoku vaʻé! Hili hano vakaiʻi ʻe ha ongo toketā faitafa ʻe toko ua hoku kafó, ne na pehē ko e founga lelei taha ke fakasiʻisiʻi ai ha toe faingataʻa lahi ange ko hono tuʻusi hoku vaʻé. Ne u ʻiloʻi ko e tuʻutuʻuni totonú ia, ka ne u matuʻaki ongoʻi loto-mamahi.

Ko ha Fakatamaki pe ko ha Tautea?

ʻI he pongipongi hono hokó ʻi he hili ʻa e tafá, ne ʻikai tatau ʻeku moʻuí. Ne u maʻu ha ngaahi fehuʻi lahi moʻoni mo ha ngaahi tali siʻisiʻi pē. ʻIo, ne u monūʻia ʻi heʻeku toe moʻuí, pea ne mei fakalilifu ange ʻa e fakatamakí, ka ne u ongoʻi hē foki. Kuo mole hoku vaʻé, pea ne ʻikai ke u ʻilo pe ʻe fēfē e toenga ʻeku moʻuí ʻi he hoko atú.

Ne u nofo ʻi he falemahakí ʻi ha ʻaho ʻe 20. Ne fakafiemālieʻi mo poupouʻi au ʻe hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá pea ne u kamata ʻi ha polokalama faifaleʻi fakatuʻasino peá u kamata atu ʻi he hala ʻo e fakaakeaké mo e fakamoʻuí. Naʻe fakaʻohovale ʻeku maʻu ha loto-toʻa feʻunga ke aʻusia ha meʻa lahi ʻi he hala ko ia ki he fakaakeaké ʻi he ʻaho ʻe 20 ko iá, kau ai ʻa e kamata ako ke lue ʻaki ha vaʻe loí.

Ka ko e meʻa naʻe ʻikai ke u maʻu ha loto-toʻa ke faí, ko e lotú. Ne u ongoʻi kiate au hangē he ʻikai lava ke u fehangahangai mo e ʻOtuá. Naʻá ku fakakaukau naʻá ku ʻita kiate Ia, ka ko hono moʻoní naʻá ku mā pē ʻiate au. ʻI heʻeku fakakaukaú, naʻe hangē ʻa e “fakatamaki” ko ʻení ha tauteá, koeʻuhí ne ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú pea kuo ʻikai foki ke u toe muimui ʻi Heʻene ngaahi fekaú, ka ko e ʻuhinga lahi tahá, ko ʻeku aʻusia ko ia ʻa e fetokangaʻaki ʻa e fefine mo e fefiné ʻi ha taimi fuoloa fau. Naʻá ku maʻuhala ʻo pehē kuó Ne loto-mamahi mo maaʻi au.

Naʻá ku kafo fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.

ʻI he taimi ne fakaʻatā ai au mei falemahakí, ne u faingataʻaʻia ʻi hoku tuʻunga moʻui lelei fakaeʻatamaí. Neongo ne ʻi hoku tafaʻakí hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ka ne u kei ongoʻi tuenoa pē. Ne u ʻiloʻi naʻá ku fie maʻu ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kae lava ke fakamoʻui au, ka naʻe faingataʻa ke u lotu.

Faifai kuo ʻikai ke u kei lava. Ne u aʻu ki he tumutumu ʻo ʻeku mamahí peá u ongoʻi loto-fiemālie ke tūʻulutui ʻo lotu, ko e fuofua taimí ia ʻi ha vahaʻataimi fuoloa. Naʻá ku tangi ʻi heʻeku ʻohake hoku lotó ki he Tamai Hēvaní. Ne u ʻeke kiate Ia ha ngaahi fehuʻi mo talaange kiate Ia e ngaahi meʻa ne u hohaʻa ki ai ʻo ʻikai mei hoko ʻeku mānavá.

Naʻe faifai pē kuó u maʻu māmālie ha ongoʻi nonga. Ne haʻu e ngaahi lea ko ʻení ki hoku lotó mo e fakakaukaú: “ʻE hoko e ngaahi meʻá ni kotoa pē ki hoʻo lelei fakataautahá ke fakaleleiʻi ho ʻulungāngá. Ko ha fakatamaki hoko fakatupakē pē ia.”

Ko hoʻo fakamaatoato?

Ko ha fakatamaki fakatupakē nai pē ʻeni? Kae ʻikai ko ha tautea? Ne ʻikai mahino ʻa e tali ko iá kiate au. Ka ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ʻeku fakalaulaulotó, ne u ʻiloʻi naʻe moʻoni ia. Ne u ʻiloʻi foki ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au. Kuo fuoloa ʻeni ʻEne ui fakafoki au ki Heʻene tākanga sipí, pea faifai kuó u mateuteu ke foki. Ne u pehē ke u foki ki he lotú pea kamata ʻi ha hala fakaofo mo fakalaumālie ʻo e fakamoʻuí mo ʻeku pīsope ʻofeiná, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke u fakaafea kakato ʻa e nonga ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ki heʻeku moʻuí.

Nonga ʻi he Tuʻunga ʻo e Taʻefeʻungá

Naʻe ʻikai faingofua ʻeku foki ki he Lotú. Kuo fuoloa fau ʻeku ongoʻi mā ʻiate au peé. Ka ʻi he lahi ange ʻene mahino kiate au hoku tuʻunga fakalangí, ko e siʻisiʻi ange ia ʻa e ongoʻi mā ne u maʻú. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻoku ʻikai ngaohi au ʻe he ngaahi ongo ʻoku ou maʻu ki he kakai fefiné, ko ha tokotaha faiangahala, pea ʻoku ʻikai fakangatangata ʻe hono tuʻusi hoku vaʻé ʻa hoku mahuʻingá. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tuʻunga ko ʻení ha fakakaukau kehe mo fakahoko ha ngāue kehe ʻi heʻeku tuʻunga tupulaki fakalaumālié. ʻOku ou ʻiloʻi foki ʻe lava ʻe heʻeku ngaahi fakakaukaú ʻo tāpuekina ha niʻihi kehe ʻi he ongoongoleleí. Koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, kuó u lava ai ʻo tali ʻi he loto-falala ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻofaʻi kakato au. Pea naʻe mateuteu, ʻoku mateuteu pea ʻe mateuteu maʻu ai pē ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke faitāpuekina au ʻi heʻeku tafoki kiate Kinauá. ʻI he taimi kotoa pē.

Kuo ʻomi ʻe he mole hoku vaʻé mo e ongo fetokangaʻaki ki he kakai fefiné ha ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekina ki heʻeku moʻuí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke u fie mavahe mei hoku mohengá koeʻuhí te u fakaʻaongaʻi hoku vaʻe loí. ʻE malava foki ke faingataʻa he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻa e faifeinga ke tauhi kotoa e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní. Neongo ʻoku ʻikai ko ha fili ia ʻa e tokotaha kotoa ʻokú ne aʻusia ʻa e fetokangaʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, ka ko ʻeku fili fakataautahá ke fakataumuʻa ki ha hoa taʻengata. ʻOku ou faʻa maʻu he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi fakakaukau fakaloto-siʻi he ʻikai teitei fie mali ha tangata mo au koeʻuhí ko hoku tūkungá, ka ʻoku ou falala ʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi hono ngaahi fakaikiikí mo tāpuekina au kapau te u tauhi ʻeku ngaahi fuakava mo Iá.

ʻOku faʻa fakatupu loto-siʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakataʻetaʻepau hoku kahaʻú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku meia Sētane ʻa e ngaahi fakakaukau taʻefeʻungá mo e veiveiuá. ʻI heʻeku tafoki kia Kalaisí, ʻoku ou maʻu ai ha nonga mo ha fiefia ʻoku toe mahulu angé, kae pehē ki he mālohi ʻoku ou fie maʻu ke ikunaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

ʻOku ou falala ʻeni ki he ʻOtuá ke Ne tataki ʻeku moʻuí. ʻI he foungá ni, ʻoku ou ako foki ki he founga ke fetuʻutaki ai mo e houʻeiki fafiné mo tangatá fakatouʻosi ʻi ha ngaahi founga loloto mo mahuʻingamālie ange ʻi he ngaahi fakangatangata kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí. Kuó Ne tokoniʻi au ke fakatupulaki ʻeku falala ʻe ʻi ai ha ʻaho te Ne fakaʻatā au ke u kumi ha tangata te u lava ʻo ʻofa pea silaʻi ki ai. Ka neongo pe ko e hā pē meʻa ʻe hokó, kuó u ako ke fakamahuʻingaʻi au mo tali ʻeku moʻuí pea falala ki he ngaahi tāpuaki kuó Ne teuteu maʻakú.

ʻE Lava ʻe Hotau Ngaahi Kafó ʻo ʻUnuakiʻi Kitautolu ke Tau Ofi Ange ki he Fakamoʻuí

ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, kuó u ako ai ʻoku fehangahangai ʻa e tokotaha kotoa pē mo ha ngaahi aʻusia faingataʻa, taʻetotonu, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kinautolu. Te tau kafo kotoa ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ka ʻoku ou toe ʻiloʻi foki he taimí ni ʻe lava ʻe heʻetau ngaahi aʻusia fakafoʻituituí ʻo ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí mo tokoni ke mahino kiate kitautolu Hono mālohi taʻefakangangatangatá ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá ʻi ha taimi faingataʻa lahi: ʻʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe ʻaonga kiate koe.’ ʻE lava fēfē ʻo hoko hotau kafo ʻoku mamahí, ko ha lelei kiate kitautolu? ʻOku ʻomi ʻe he mālohi fai-fakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ʻa e māmá, mahinó, nongá, mo e ʻamanaki leleí ʻi he fasitanunu ʻa e ngaahi faingataʻa fakamāmaní.”1

Kiate aú, naʻe kamata ke hoko hono tuʻusi hoku vaʻé mo ʻeku tokanga ki he kakai fefiné, ko ha aʻusia fakamamahi. Ka kuo tokoniʻi ai au ke u haʻu kia Kalaisi, pea kuó Ne foaki maʻaku ʻa e melinó. ʻOku mahino kiate au he taimí ni ʻoku ʻikai hanga ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻo fakasiʻia au. ʻOku ʻikai foki ke ne taʻofi au mei hono maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. Pea he ʻikai foki ke ne taʻofi au mei hono maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻoku maʻu mei he muimui kia Sīsū Kalaisí pea mo hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi he lelei taha te u lavá.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻe hoko ʻi hoku kahaʻú pe ko ha toe ngaahi faingataʻa kehe te u fehangahangai mo ia, kae ʻoua kuó u foki ki he ʻao ʻo ʻeku Tamai Hēvaní. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻeni: ʻE lava ke fakamoʻui ha faʻahinga faingataʻa pē ʻoku tau fehangahangai mo ia pe kafo ʻoku tau maʻu—ʻo neongo pe ko e fakaeʻatamai, fakaeloto, fakatuʻasino, pe fakalaumālie—ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí. Te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha mālohi ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻia ʻi he māmaní. Pea kuó Ne talaʻofa mai ʻe fakamoʻui kakato hotau sinó, ʻatamaí, mo e lotó ʻi he ʻaho ʻo e Toetuʻú (vakai, ʻAlamā 42; 11:42–44).

Naʻe fie maʻu ke u fakaakeake mei heʻeku ongoʻi mā mo taʻefeʻunga ʻi heʻeku fetokangaʻaki ʻi he kakai fefiné kae pehē foki ki he ngaahi nunuʻa fakatuʻasino mo fakaʻatamai ʻi hono tuʻusi hoku vaʻé. Pea kuó u aʻusia ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo Kalaisí pea hokohoko atu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻeku fili Iá. Kuó Ne tokoniʻi au ke u ʻofa ʻiate au pea maʻu ha fiefia ʻi hono moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Kapau te ke fili ke muimui kiate Ia pea fakafalala hoʻo moʻuí ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, te ke fakatokangaʻi ʻa e lelei ʻiate koé, takiekina ʻi he meʻa kotoa pē, ʻofá, mo e melino moʻoní (vakai, ʻAlamā 42:13).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neil L. Andersen, “Kuo Kafo,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 85.