2021
Ko ʻEtau Founga Haohaoa ʻo e ʻAmanaki Leleí mo e Fakamoʻuí
Sune 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko ʻEmau Founga Haohaoa ʻo e ʻAmanaki Leleí mo e Fakamoʻuí

Ne ʻikai haʻama ʻamanaki lelei ʻe fakalakalaka ʻema kiʻi pēpeé ʻi he angamahení, ka naʻe hanga ʻe he tuí, ʻaukai mo e lotú, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakahalaki ʻa e kau toketaá.

ʻĪmisi
faʻē ʻoku ʻuma ki hono ʻofefiné ʻi he kouʻahé

Faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson

Naʻa mau fiefia kotoa ʻi hono fāʻeleʻi ʻo ʻĀkata ʻi he 2015. Te ne hoko ko e fuofua mokopuna ʻo ʻeku ongomātuʻá. Naʻe lelei e meʻa kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai iá. Ko ha pēpē lahi ia, naʻá ku faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi palopalema, pea naʻe tōmui ʻa e aʻu ange ʻa e toketaá ki falemahakí. ʻI he faifai peá ne aʻu angé, naʻe pau ke ne fakaʻaongaʻi ha meʻangāue ke toʻo mai ʻaki e pēpeé ki tuʻa. ʻI he taimi ko iá, kuó ne faingataʻaʻia ʻi he ʻikai lahi ha ʻosikená.

ʻI he taimi ne nau fakatokoto mai ai ʻa ʻĀkata ki hoku fatafatá ʻi ha kiʻi momeniti siʻi, naʻá ku fakakaukau koeʻuhí ke u lea māvae ki ai. Naʻe ʻave leva ia ʻe he kau nēsí ke tokangaʻi ʻi he tafaʻaki tokangaekina makehé. Ne u ʻiloʻi kimui ange naʻe 2 pē e ola hono sivi iá ʻa ia ʻoku faʻa fakahoko ki he pēpē foʻou kotoa pē hili hono fāʻeleʻí. Ko e angamahení ʻa e 7 ki he 10.

Naʻe ʻasi ʻi he ngaahi fakaʻatá ha foʻi toti fuopotopoto fōlahi ʻi he ʻuto ʻo ʻĀkatá, ʻo fakahaaʻi ai ha maumau lahi mei he siʻisiʻi ʻa e ʻosikená. Ne talamai ʻe he kau toketaá kapau te ne moʻui, te ne faingataʻaʻia lahi fakaʻatamai mo fakaesino pea ngalingali te ne puke ʻi he mahaki teté.

ʻI he taimi ne ʻilo ai ʻe hoku fāmilí ʻoku puke lahi ʻa ʻĀkatá, naʻe fakangofua ʻeku ongomātuʻá mo e mātuʻa ʻi he fonó ke nau hū ki he tafaʻaki tokangaekina makehé ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ke sio mo fakamāvae mo ʻĀkata. ʻI he ʻikai feʻilongaki ʻeku tangataʻeikí mo ʻeku tamai ʻi he fonó, ne na fakatou foaki ha tāpuaki kiate ia. Ne fakahoko foki ʻe hoku husepānití ha tāpuaki. Ne mau fokotuʻutuʻu ʻi he Sāpate ko iá ha ʻaukai fakafāmili maʻana.

Ne nofo ʻa ʻĀkata ʻi ha ʻaho ʻe 11 ʻi falemahaki kimuʻa peá ma lava ʻo ʻave ia ki ʻapí. ʻI ha ngaahi māhina lahi, naʻá ne foua ha ngaahi sivi mo ha ngaahi faitoʻo kehekehe. Ne ʻikai lava ke ne folo ha meʻa, ʻikai lava ke ngaue holo pea puke ʻi he teté. Ne nau talamai he ʻikai toe lava ʻo ueʻi hono ʻulú, ʻikai lava ʻo lue, pea ʻikai lava ʻo lea.

ʻI he taʻu hono hokó, ne hokohoko atu ʻemau lotu mo e ʻaukai maʻa ʻĀkatá, pea ne ma ʻave ia ki ha faifaleʻi fakatuʻasino ke tokoniʻi ia ke lava ʻo ngaue. Ne tautautefito e uesia mei he siʻi ʻa e ʻosikená, ki he tafaʻaki toʻohema hono sinó. Naʻe lava ke ne ueʻi hono nima toʻomataʻú kae ʻikai ko hono nima toʻohemá. Naʻe talamai ʻe he kau toketaá ʻe tuai ʻene fakalakalaká. Ka ne hili pē ha ngaahi taimi siʻi, naʻe lava ke ne ueʻi tatau e ongo tafaʻaki fakatouʻosi hono sinó. Ne pehē ʻe he faifaleʻí ko ha mana ia. Koeʻuhí naʻe vave ʻene akó, naʻá ne fifili pe ko e hā ne ma ʻoange ai iá.

Ne ʻomi ʻe he fanga kiʻi fakalakalaka iiki kotoa pē ha fiefia kiate kimautolu. ʻIkai fuoloa, naʻe kamata ke ueʻi ʻe ʻĀkata hono ʻulú. Pea kamata ke lava ʻo tangutu hake. ʻI he kamata ke ne malimalí, ne mau ʻiloʻi kuo tali ʻemau tuí mo e ngaahi lotú. Pea ʻi he fuofua taimi naʻá ne lea “Mama” aí, ne u ongoʻi ha fiefia lahi.

Ne ma aʻusia ʻa e mana lahi tahá ʻi heʻene sivi fakataʻú. Ne ʻikai toe ʻi ai ha foʻi fuopotopoto hinehina ʻi hono ʻutó ʻi he ʻīmisi makanitó (MRI). Naʻe ʻikai tui ki ai ʻene toketaá.

Naʻá ne talaange, “Hangē ko ha laʻifakaʻata ʻeni ia mei ha leka kehé,” ʻi heʻene fakafehoanaki e laʻifakaʻata foʻoú mo e laʻifakaʻata hili hono fāʻeleʻí. Naʻá ne kole ke toe fakaʻata tuʻo ua, mo fehuʻi, “Ko e hā e meʻa ʻoku hoko hení?”

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha faingataʻaʻia fakaʻatamai pe fakaesino ʻo ʻĀkata, pea ʻikai toe fakaʻaongaʻi ʻene faitoʻo ki he mahaki teté. ʻOku ʻiloa ia ʻi hono ʻapiakó ko ha kiʻi taʻahine fakalakalaka faka ʻatamai.

ʻOku mau ui e founga fakamoʻui ʻo ʻĀkatá ki he meʻa ʻoku ui ʻe heʻeku tamaí ko ha “founga haohaoa”: ʻa ia ko e tui, lotu pea mo e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki mei ha kau tangata angatonu. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu, ʻoku tau ʻilo ʻokú Ne maʻu ha mālohi, pea ʻoku tau ʻilo ʻokú Ne ʻomi Hono mālohí ke tau ngāue ʻaki ʻi he māmaní. ʻOkú ma houngaʻia naʻá Ne fakamoʻui ʻa ʻĀkata.