2021
Ko e Toluʻi ʻOtuá mo e ʻOfa ki he Niʻihi Kehé
Sune 2021


Maʻá e Mātuʻá

Ko e Toluʻi ʻOtuá mo e ʻOfa ki he Niʻihi Kehé

ʻĪmisi
illustration of Godhead

Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

ʻOku kau ʻi he makasini ʻo e māhina ní ha ngaahi tefito hangē ko e Toluʻi ʻOtuá, ko e fatongia ʻo e mātuʻá, faʻa fakamolemolé, mo e tokoni ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá—neongo pe ko ʻenau omí mei fē pe ko ʻenau ʻalú ki fē. ʻE lava ke tokoni atu e ʻu talanoa ʻi laló ʻi hoʻo akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi homou ʻapí.

Fealēleaʻaki ʻi he Ongoongoleleí

Ko e Toluʻi ʻOtuá

Fakaʻaongaʻi e “Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí” ʻi he peesi 6 ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. Ko e hā e ngaahi fatongia fakafoʻituitui ʻo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku Nau ngāue fakataha fēfē ke ikunaʻi ʻEnau ngaahi taumuʻá? ʻE lava fēfē ke ngāue fakataha homou fāmilí ʻi ha uouongataha ʻoku lahi angé ke ikunaʻi ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga?

Ngaahi Fakataha Alēlea Fakafāmilí

Kuo akoʻi kitautolu kuo fie maʻu maʻu pē e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí pea ʻoku taʻengata ia (vakai, M. Russell Ballard, “Ngaahi Fakataha Alēlea Fakafāmilí” Liahona, Mē 2016, 63). ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻi he peesi 12 ha ngaahi fakahinohino ki hono fakahoko lelei ʻo e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí. ʻE fakahoko fēfē nai ʻe homou fāmilí e ngaahi meʻa ko iá?

Tauhi fānaú

ʻI he peesi 8, ʻoku vahevahe ai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e founga naʻá ne ako ai ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo ʻene ʻunu ofi ange ki hono fohá. Fakakaukau ke lau e fakamatala ko ʻení mo ho malí pea aleaʻi e founga ʻe lava ke toe lelei ange ai hono tauhi ofi hoʻomou fānaú ki homou lotó.

Alanima Atu ki he Kau Kumi Hūfangá

Kuo kole mai ke tau tokonia ʻi he faʻa lotu ʻa e kakai kuo mavahe mei honau ngaahi ʻapi nofoʻangá, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻoku kumi hūfanga, ʻa ia ʻoku nofo ʻi hotau ngaahi tūkui koló. Lau e fakamatala ʻi he peesi 18. Aleaʻi e ngaahi fiemaʻu ʻe ala maʻu ʻe he kakai ʻi homou feituʻú, pea fokotuʻu ha ngaahi palani ke tokoniʻi mo fakakaungāmeʻa ai kiate kinautolu.

Tokoni ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Vakai ki he peesi 34–37 ki he naunau ʻokú ne poupouʻi e ako Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻa homou fāmilí ki he māhina ní.

Ko e fiefia ʻo e Ako Fakafāmilí

Vilohi ia ʻi ha Miniti ʻe Taha

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33

  1. Tangutu takai fuopotopoto e tokotaha kotoa. Aleaʻi ha fanga kiʻi ngāue angaʻofa ʻe lava ke fefakahokoʻaki ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí.

  2. Fokotuʻu ha peni vahevahe ʻi lotomālie he siakalé.

  3. Taufetongi hono vilohi e peni vahevahé.

  4. Ko hai pē ʻe tuhu ki ai e peni vahevahé kuo pau ke ne fakatātaaʻi ki he lahi taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei te ne ala lavá ʻi ha miniti ʻe taha.

  5. Hokohoko atu kae ʻoua kuo maʻu ʻe he tokotaha takitaha ha faingamālie.

Fealēleaʻaki: Ko e hā ha ngaahi ngāue angaʻofa ʻe lava ke tau fakahoko maʻa hotau ngaahi kaungāʻapí, mēmipa ʻo e uōtí pea maʻatautolú? ʻE lava fēfē ke iku e ngaahi ngāue iiki mo faingofuá ki ha ngaahi meʻa lalahi?

Muimui ʻi he Palōfitá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69

Naʻe vaheʻi ʻa ʻŌliva Kautele ke ne ʻave e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ki Tauʻatāina, Mīsuli. Naʻe kole e ʻEikí kia Sione Uitemā ke kaungā ʻalu mo ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:2).

  1. Fakakaukau pē naʻe fekauʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke ʻave ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú (ʻa ia ne toki hoko kimui ange ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá).

  2. Ko e hā ʻe fie maʻu ke ke fakahokó ke tokangaʻi ʻaki e tohi mahuʻinga ko ʻení?

  3. Fakakaukau ki ha taimi ne falala atu ai ha taha ke ke fakakakato ha ngāue mahuʻinga.

  4. Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻá ke fai ke ikunaʻi ʻaki e ngāué?

Fealēleaʻaki: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke muimui he fakahinohino ʻa e kau taki ʻo e Siasí? ʻE lava fēfē ke maluʻi kitautolu ʻe he muimui ʻi hotau palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí?

Kumi Koloa Fūfū ʻa e Ngaahi Kuí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:8

Ne kole ʻe he ʻEikí kia Sione Uitemā ke tānaki mo lekooti ha hisitōlia ʻo e Siasí, ʻo “fai tohi, mo hiki, mo fili, pea maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe ʻaonga ki he siasí, pea ki he ngaahi toʻu tangata tupu haké” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:8). Fakatokangaʻi e mahuʻinga ʻo e tauhi lekōtí ʻi he Siasí.

  1. Kumi haʻo kui ʻi he FamilySearch.org pe ʻi he ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmili kehé.

  2. Lau ʻene tohinoá pe ngaahi manatu melie ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí fekauʻaki moe tokotaha ko ʻení.

  3. ʻOmi ha ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo hoʻo kuí.

  4. ʻOkú ke faitatau fēfē mo hoʻo kuí?

  5. ʻOku hoko fēfē e ngaahi lekooti ko ʻení ko ha koloa mahuʻinga kiate koé?

Fealēleaʻaki: Talanoa fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ne ikunaʻi ʻe hoʻo ngaahi kuí. Aleaʻi e founga kuo faitāpuekina ai ʻe heʻenau moʻuí hoʻo moʻuí. Vahevahe e ngaahi founga ʻoku faitatau ai hoʻo moʻuí mo ʻenau moʻuí. Talanoa fekauʻaki mo ha ngaahi founga ʻoku kehe ai hoʻo moʻuí mei heʻenau moʻuí.