2021
Ngaahi Lēsoni Ne u Ako mei he Ngāue Tokoni ʻi ha ʻApitanga Kumi Hūfanga
Sune 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ngaahi Lēsoni Ne u Ako mei he Ngāue Tokoni ʻi ha ʻApitanga Kumi Hūfanga

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ne u ngāue ʻi he ʻapitanga kumi hūfanga lahi taha ʻi Kalisí, pea ko ha aʻusia liliu moʻui ia.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne puke e nima ʻo ha fefine matuʻotuʻa ange

ʻI Nōvema ʻo e 2015, mei he fiemālie hoku mohenga māfaná, ne u mamata ʻi ha foʻi vitiō fekauʻaki mo e kumi hūfanga fakamamahi ʻi Kalisí. ʻI he taimi ne ʻosi ai e foʻi vitioó, ne u ongoʻi hangē ʻe pā hoku mafú mei hoku fatafatá. Ne u ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e ongo angamaheni ko iá. Naʻá ku ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie, pea hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ne u hū ai ki he uhouhonga ʻo e ʻapitangata kumi hūfanga lahi taha ʻi he motu ko Lesiposí.

Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he konifelenisi lahí, “Ke tui ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó, kuo pau ke [te] sio ki ai.”1

Te u lava ʻo fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni.

Hili ʻeku siotonu ʻi he ngaahi tūkunga taʻeʻamanekiná pea ʻi heʻeku ʻilo e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻoku ʻi ai e kau kumi hūfanga ʻi he ʻapitangá ke nau aʻu moʻui mai ki aí, ne u ʻeke ange ki ha tangata Sīlia ʻe taha ʻa e ʻuhinga naʻá ne fie foua ai ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki lahi ke haʻu ki he feituʻu ko iá. Naʻe fakangata ʻe heʻene talí ʻeku puputuʻú:

“Ko ʻemau fili pē pe te mau nofo ʻo mate, pe ko ʻemau ʻalu pea mahalo pē ʻo mate.”

Naʻe hoko hoku taimi ʻi he ʻapitanga kumi hūfanga Mōliá ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí, ka naʻe vave foki ʻene hoko ko e taha ʻo ʻeku ngaahi aʻusia fakalaumālie tahá. ʻI he kamataʻangá, ne ʻikai ke u fakakaukau ʻoku tokoni e fanga kiʻi ngāue iiki ne tuku mai ke u fakahokó ki ha tokotaha, ka ne u aʻusia tonu ʻa e mālohi moʻoni mo taʻe-toe-fehuʻia ʻoku maʻu ʻe he ʻofá.

Ko e Ivi Takiekina ʻo e ʻOfá

ʻI ha efiafi ʻe taha, ne u talanoa ai mo ʻĪpalahame, ko haʻaku kaungāmeʻa foʻou mei ʻIulani. Naʻá ne fie ʻilo pe ko e hā e lahi ʻo ʻeku vahe ʻi he ʻapitangá. Ne u malimali mo tali ange ko ʻeku ngāue tokoni pē. Ne teʻeki fanongo ia he foʻi lea ko ʻení, ko ia ne u fakamatalaʻi ange leva. Naʻá ne ʻohovale peá ne ʻeke mai pe ko e hā e lahi ʻo e paʻanga ʻoku maʻu ʻe heʻeku taki fakatimí. Ne u kata peá u talaange ʻoku ngāue tokoni ʻa e tokotaha kotoa pē ia ʻi he ʻapitanga ko iá.

ʻOku ou tui ne mafola e talanoá, koeʻuhí ne tokolahi ange hoku ngaahi kaungāmeʻa foʻou ne nau kamata talanoa fekauʻaki mo ʻenau ʻohovale ʻi heʻemau tokoniʻi kinautolu kae ʻikai maʻu haʻamau meʻa mei aí. Kuo teʻeki ke nau mamata ʻi ha meʻa pehē.

Hili ʻenau aʻusia e ngaahi founga fakamamahi mo taʻeʻofa ne nau fouá, ne nau ʻosi fakakaukau he ʻikai ha toe taha te ne tokoniʻi kinautolu—tautautefito ki ha kau sola. Naʻe tokolahi ha niʻihi ne nau talamai ne ʻikai ke nau ʻilo pe ko e hā ʻe hoko kiate kinautolu ʻi he taimi te nau tūʻuta ai ki he kelekele ʻo ʻIulopé. Mahalo ne mātuʻaki fakaʻohovale hono talitali lelei kinautolu mei he ngaahi hou ʻo e tahí ki ha ngaahi nima fie tokoni mo ha ngaahi sipi kafu māfana.

Ne ʻikai fuoloa mei he mafola ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ia fekauʻaki mo ʻemau hoko ko ha kau ngāue tokoni ʻi he ʻapitangá, peá u fakatokangaʻi ha meʻa mātuʻaki mālie moʻoni. Ne kamata ke tokoniʻi au ʻe he kau kumi hūfangá ʻi heʻeku ngaahi ngāué! Naʻe kamata ke nau tufi ʻa e vevé. Ne nau kole mai pe te nau lava ʻo tokoni hono ngaohi ha ngaahi ipu vai mafana ʻo tufaki kinautolu ʻi he ngaahi pō matuʻaki momokó. Ne nau tokoni ʻi hono pelupelu, fakamaau mo hono tufa ʻo e ngaahi vala ne foaki ʻofa maí pea mo hono fokotuʻu hake mo tukuhifo ʻo e ngaahi tēnití. Pea naʻá ku ʻohovale, ʻi he fakaʻosinga ʻeku ngāue tokoní, ne ʻikai toe lahi ha ngāue maʻaku ke fakahoko.

Ne ʻikai ke u lava ʻo hiki ha hina vai mamafa taʻe kole mai ha tangata ke ne hiki ia maʻaku. Ne ʻikai lava ke u fufulu e ʻū peletí taʻe talamai ʻe ha kau kumi hūfanga te nau fakahoko ia ʻe kinautolu. Pea ne ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai lava ke u fakaava ha kapa veve taʻe ʻi ai ha longaʻi fānau tangata ne fakavave mai ke tokoní, ka naʻe meimei ʻikai ha toe taha ia ʻi he kau kumi hūfangá ʻe laku veve ʻi lalo!

Ne ʻikai toe fakaʻilonga ua e ngaahi liliu ne u siotonu ai ʻi he ʻapitangá.

ʻI he aʻu ki he ʻaho taʻeoli ne pau ke u mavahe ai mei he kakai kuó u ʻofa lahi aí, ne fakatokangaʻi au ʻe ha tangata ʻi he vaká. Naʻá ne fakafetaulaki mai mo fakamālōʻia e meʻa kuó u fakahokó, pea ʻi he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai ko ha tikite pāsese angamaheni pē ne u toʻotoʻó. Naʻá ne vili mai ke fetongi ʻaki ʻeku tikité ʻene tikite kalasi ʻuluakí ʻi he heka vaka houa ʻe 14 ko iá. Naʻá ne talamai ne liliu ia ʻe he ngaahi sīpinga ʻa e kau ngāue tokoní. Naʻá ne loto ke tokoniʻi foki ha tokotaha kehe, pea ko e meʻa lelei taha pē te ne lava he taimi ko iá ko hono fakafetongi ʻene tikité.

Naʻá ne kōlenga mai, “Fakamolemole.” “Fakamolemole.”

Naʻe tō hoku loʻimatá ʻi heʻeku mātātonu e mālohi taʻe-hano-tatau ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngāue tokoní mo e ʻofa moʻoní.

Kuó u matuʻaki taʻefakakaukau ʻi heʻeku pehē ne ʻikai tokoni e fanga kiʻi ipu vai mafana ne u tufotufá ki ha tokotahá.

ʻOku Fie Maʻu Ke Tau Fetokoniʻaki

ʻOku ou houngaʻia he aʻusia ko ʻení, kuó u ʻiloʻi ʻoku fie maʻu kitautolu ʻe he kakaí ni. ʻOku nau fie maʻu hotau taimí, ʻoku nau fie maʻu ʻetau ngaahi foaki tokoní, ʻoku nau fie maʻu ʻetau ʻofá, pea ʻoku nau fie maʻu ʻetau ngaahi sīpingá. Pea ʻoku tau fie maʻu foki kinautolu.

He toki māmani fakaʻofoʻofa moʻoni kapau he ʻikai ke tau tafoki pe tuku kinautolu ke nau fononga toko taha ʻi honau ngaahi tūkunga foʻoú, te tau lava ʻo tali kinautolu ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe hotau Fakamoʻuí—ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu ha ʻofa, talitali lelei mo ha loto houngaʻia, pea fakatōloloto ʻiate kinautolu ha holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he taimi te nau malava aí.

ʻI he ngaahi kumi hūfanga ʻoku hokohoko atu ʻi he funga ʻo e māmaní pea mo e ngaahi tui kehekehe fekauʻaki mo e founga ke tokangaʻi ai kinautolú, ʻoku faʻa fakamanatu mai ai kiate au ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Mōsaia 4:19: “He vakai, ʻoku ʻikai koā ko e kau paea kotoa pē ʻa kitautolu? ʻOku ʻikai koā te tau falala kotoa pē ki he Tokotaha tatau, ʻa ia ko e ʻOtuá, ke maʻu meiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú, ke maʻu ʻa e meʻakai mo e kofu fakatouʻosi, pea mo e koula, mo e siliva, mo e ngaahi faʻahinga koloa kotoa pē ʻoku tau maʻú?”

ʻOku ou lotua ke ʻi ai ha ʻaho te tau ʻiloʻi ai ko e kau paea kotoa pē kitautolu. ʻOku tau fie maʻu kotoa ha tokoni ʻi he moʻuí ni, pea ʻoku ou tui pau he taimí ni ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau ako mei he ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekina ʻoku hoko ʻi hotau ʻātakai ʻi he moʻui fakamatelié. Te tau lava ʻo ako ke ʻofa mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi aʻusia hangē ko e ngāue tokoni ʻi ha ʻapitanga kumi hūfangá, ke tau maʻu ai ha faingamālie ke loto fakatōkilalo, mahino mo angaʻofa ange ki he tangatá. Pea ʻoku nau ʻomi ʻa e lāngilangi toputapu mo e faingamālie ke alanima atu ʻo tokoni ki hotau kāingá mo fakatupulaki ʻa e feʻofaʻaki moʻoni mo haohaoa faka-Kalaisí.

Ne u ʻosi ʻiloʻi e lahi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he kau kumi hūfanga ko iá ke fekauʻi atu ha niʻihi kehe ke tokoniʻi kinautolu. Ka ʻoku mahino kiate au he taimí ni ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate au ke u lava foki ʻo ako meiate kinautolu.

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻeku ngāue tokoní, naʻá ku ongoʻi loto-foʻi mo taʻeʻaonga peá u fakaʻamu lahi ke u lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalema kotoa pē, pe fai ha meʻa lahi ange mei hono tufaki pē ʻo ha ngaahi ipu vai mafana maʻá e kakai ko iá. Ka naʻe faifai peá u siotonu ki he ngaahi ola maʻongoʻonga ange ʻo e meʻa naʻá ku fakahoko tonu aí. Ko hoku fatongia totonu aí—ke fakamafola ʻa e ʻamanaki leleí, leleí, mo e māmá ʻi ha māmani fakapoʻuli.

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ha mātuʻa fakalangi, pea ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tau fetokoniʻaki ai, ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Patrick Kearon, “Hūfangaʻanga mei he Afaá,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 112.