2021
O Le Faaolataga o Fanau Laiti o E ua Maliliu: O Mea Ua Tatou Iloa ma Lē Iloa
Iulai 2021


O Le Faaolataga o Fanau Laiti o E ua Maliliu: O Mea Ua Tatou Iloa ma Lē Iloa

O nei upumoni mai faaaliga o aso e gata ai o nisi ia o upumoni sili ona matagofie o le talalelei.

Ata
adult hand being held by a child’s hand

Ata pue mai le Getty Images

Sa faasoa mai e se tasi o a’u uo sona aafiaga na i ai i lana misiona i Pasila. Sa la feiloai ma lana soa i se tamaitai sa ia tautino malosi atu sa le manao o ia i soo se savali faalelotu. Sa tau atu i se tasi taimi e se taitai faalelotu ia te ia e faapea, o lana tama pepe o lē ua maliu e le mafai lava ona faaolaina ona sa lei papatisoina o ia. O le manatu i lena mea na nutimomoia ai lona loto. Sa ia tau atu i faifeautalai, sei vagana na i ai se la savali e sili atu, na te le manao lava i se mea e faatatau i le la lotu.

O le mea e lelei ai, sa i ai se la savali e sili atu.

O le aoaoga faavae o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e uiga i le faaolataga o tamaiti laiti e mafai ona aoteleina i se fuaiupu se tasi o le mau: “O tamaiti uma o e e maliliu ae lei oo atu i tausaga e tali mai ai, ua faaolaina i le malo selesitila o le lagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10).

E ui lava ina manino lenei aoaoga faavae, ae e toatele tagata o loo i ai lava ni fesili e uiga i ai pe le malamalama ai foi i lenei autu. Sei o tatou faapupula atu se malamalama i nisi o fesili masani.

E Faapefea ona Faaolaina Fanau Laiti?

E toatele tagata ua manatu e faaolaina fanau laiti ona ua taumamaina i latou. E ui o tamaiti laiti e mama moni lava, ae o loo manino le aoao mai o le Tusi a Mamona e faapea, a aunoa ma le Togiola a Iesu Keriso, o “fanau laiti e le mafai ona faaolaina,” aua ”o Atamu, po o i le natura, e pauu i latou“ (Mosaea 3:16).

E ui lava ina taumamaina i latou i soo se agasala, ae o le a aafia pea le fanau laiti i le oti faaletino ma le oti faaleagaga lea na oo mai ona o le Pa’ū. O se taunuuga, a aunoa ma le Toetu ma le Togiola a Iesu Keriso, o le a faavavau lo latou leiloloa, ma e faapena foi i tatou uma (tagai i le 2 Nifae 9:6–10).

O le mea e faafetai ai, ua faamanino mai e le Tusi a Mamona e faapea “o le toto o Keriso ua togiola ai” tamaiti laiti (Mosaea 3:16), ma “ua aveese mai ia te i latou … le fetuu o Atamu” (Moronae 8:8). Ona o le Togiola a le Faaola, ua saoloto ai tamaiti laiti mai aafiaga o le Pau o Atamu ma Eva, “aua ua atoatoa i latou” (Mose 6:54).

O Le a le Matua e Faaolaina ai Tamaiti?

Ua aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10 e faapea “o fanau uma … e faaolaina i le malo selesitila o le lagi.” Na pau lava le tulaga o lo latou “feoti ae lei oo mai i tausaga e tali atu ai mo i latou lava.” Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “O le tali atu mo le tagata lava ia e le faafuasei le mafai ona tali atu se tamaitiiti i soo se taimi o lona olaga. E faasolosolo malie lava ona mafai ona tali atu tamaiti mo i latou lava, i le aluga o tausaga. O le tali atu o le tagata mo ia lava, o se faagasologa. … Ae peitai, o le a oo mai le taimi, e moni ma moi ai le tali atu o le tagata mo ia lava, ma o le agasala e iloa i olaga o i latou o e ola ae e pei ona masani ai. O le valu tausaga o le matua, o le matua lea e papatiso ai.”1

I se isi faaupuga, o le tali atu mo le tagata lava ia ua leva lava ona atiina ae i totonu o tamaiti, ae i le valu o tausaga o le matua, ua talafeagai lo latou matutua e tali atu ai ina ia papatisoina ma o lea ua talafeagai ai lo latou tali atu mo a latou lava agasala.

Ae peitai, e pei ona iloa e soo se matua, e le faapea o le a le mafai ai e fanau ona faia se mea latou te iloa e sese. O lona uiga, e lei talafeagai ona latou nafa ma le tali atu mo nei filifiliga sese.

Ua i ai i fanau le mea e ono talafeauga le ta’ua o se “vaitaimi o le alofa tunoa,” lea latou te le nafa ai mo a latou mea sese a o latou aoao ma tuputupu ae e tali atu mo i latou lava. Afai e oti i latou i lena taimi, ona faaolaina ai lea o i latou e ala i le alofa tunoa o Keriso e aunoa ma le papatisoga po o se isi lava taumafaiga i la latou vaega (tagai i le Moronae 8).

O Le A Faapeī le Fanau Iti Pe A Toetutu i Latou?

E toatele le fanau a Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) na maliliu laiti. Sa faamafanafanaina o ia i le aoaoga faavae e faapea, o tamaiti laiti o le a toetutu mai o ni fanau laiti ma tausia ia matutua e o latou matua amiotonu pe a mavae le Toetu. Sa faasoa mai i se tasi o taimi e Peresitene Samita le mea lenei: “Sa aoao mai e Iosefa Samita le aoaoga faavae e faapea, o le tamaitiiti ua oti o le a toetu mai o se tamaitiiti; ma, a o tusi atu lona lima i le tina ua oti lana tama, sa ia faapea atu ia te ia: “O le a e maua le olioli, le fiafia, ma le faamalieina i le faafaileleina o lenei tamaitiiti, pe a mavae lona toetu, seia oo o ia i le matua atoatoa o lona agaga.’ E i ai le toefuataiga, e i ai le tuputupu ae, e i ai le atinaeina, pe a mavae le toetu mai le oti. Ou te fiafia tele i lenei upumoni. Na te aumaia le fiafia tele, le olioli ma le faafetai i lo‘u agaga. Faafetai i le Alii ua ia faaalia mai nei mataupu faavae ia i tatou.“2

E le gata o le a oo le fanau iti i le matutua atoatoa; o le a latou taunuu foi i le faaeaga atoatoa. Sa aoao mai e Apinati “e maua foi e fanau laiti le ola e faavavau” (Mosaea 15:25). Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o le a outou maua a outou fanau; ona o le a latou maua le ola e faavavau, ona ua totogi a latou aitalafu.”3

Ina ia maua le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, o i latou o e ua mafai ona tali atu mo i latou lava e tatau ona ulufale atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–3). O fanau laiti o e e maliliu o le a maua lenei avanoa i le lumanai. Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972): “O le a tuuina atu e le Alii i nei fanau le avanoa o faamanuiaga uma o faamauga lea e faatatau i le faaeaga. … A oo ina latou tuputupu ae, pe a mavae le toetutu, i le matua atoatoa o le agaga, o le a latou maua le aia i faamanuiaga uma na semanu latou te agavaa ai pe ana latou maua le avanoa e nonofo ai iinei ma maua ai.”4

Aisea e Feoti ai Tamaiti Laiti?

O lenei fesili e faigata ona tali, aemaise lava mo i latou ua maliu se tamaitiiti. Atonu o le auala sili e amata ai ona tali lenei fesili o upu ia a Nifae, o le na molimau mai, “ua ou iloa e alofa [le Atua] i ana fanau; a e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17).

Tatou te le iloa mafuaaga uma mo faalavelave uma e tutupu i le olaga nei, ae e mafai ona tatou mautinoa e alofa le Atua ia i tatou. E ui e le tatau ona tatou faapea o mala o le finagalo lea o le Atua, ae o Lana fuafuaga ua saunia ai le ala e faatoilalo ai faalavelave uma.5 “E leai se faanoanoaga i le lalolagi e lē mafai e le lagi ona faamaloloina.”6

Ata
Joseph Smith burying his first child

Sa i ai i le Perofeta o Iosefa Samita ma lona faletua o Ema se mafuaaga e fesili ai pe aisea e feoti ai fanau laiti—o le toaono o le la fanau na maliliu. Fai mai le Perofeta: “Sa ou manatunatu loloto i le mataupu, ma fesili ai, aisea ua aveesea ai fanau iti, fanau mama, aemaise i latou o e foliga mai e sili ona atamamai ma fia iloa [mea uma]. O mafuaaga sili ona malolosi e oo mai i lo’u mafaufau o nei: O lenei lalolagi o se lalolagi ua matuai amioleaga lava. … E aveeseina e le Alii le toatele e oo lava i tamameamea, ina ia latou o ese ai mai le losilosivale o tagata, ma faanoanoaga ma leaga o lenei lalolagi; e mama tele i latou, matagofie tele, e soifua ae i le lalolagi; o le mea lea, afai e manatunatu tonu i ai, nai lo o le faavauvau o le a i ai le mafuaaga e fiafia ai a o aveeseina i latou mai le leaga, ma o le a le umi ona tatou toe maua lea o i latou.”7

O se isi auauna a le Alii, o Elder McConkie, na oo i le maliu o se afafine laitiiti a lona atalii. I lona falelauasiga sa ia faapea mai ai, “O loo i ai ni agaga patino o e o mai i lenei olaga e na ona maua ni tino; mo mafuaaga tatou te le iloa, ae ua silafia i le poto e le iu o le Tama Faavavau, latou te le manaomia le tofotofoina, aafiaga faataitai o le olaga faaletino.”8

E Leai Se Faamanuiaga O Le A Taofia

Ata
Jesus Christ holding a small child

Faavavau ma Faavavau Lava, saunia e Greg K. Olsen

E ui lava e leai se mea i lenei olaga e mafai ona aveesea ai lagona faanoanoa ona o le oo o se aiga i le maliu o se tamaitiiti, ae e mafai ona tatou maua le mafanafana i le aoaoga faavae, o le a faaeaina fanau laiti o e e maliliu. Ua tatou iloa lenei mea ona sa faaalia mai e lo tatou Tama o i le Lagi alofa ma aoao mai e Ana perofeta ma aposetolo o ona po nei.

O nei upumoni mai faaaliga o aso e gata ai o nisi ia o upumoni e sili ona matagofie ma aupito mafanafana o le talalelei.

Faamatalaga

  1. Bruce R. McConkie, “O Le Faaolataga o Tamaiti Laiti,,” Liahona, Fep. 1978, 9.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 139.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 177.

  4. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation (1955), 2:54.

  5. Tagai Quentin L. Cook, “O Pese e Le Mafai Ona Latou Usuina,” Liahona, Nov. 2011, 104–7.

  6. “Come, Ye Disconsolate,” Hymns, no. 115.

  7. Aoaoga: Iosefa Samita, 176.

  8. Bruce R. McConkie, i le Robert L. Millet, “Alive in Christ: The Salvation of Little Children” i le The Book of Mormon: Fourth Nephi through Moroni, From Zion to Destruction, ed. Monte S. Nyman and Charles D. Tate Jr. (1995), 11.