2021
O Feagaiga e Mafai ona Suia ai a Tatou Sootaga
Oketopa 2021


Autalavou Matutua

Feagaiga E Mafai ona Suia a Tatou Sootaga

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

O feagaiga e mafai ona tuuina mai ia i tatou le mana e alolofa ai ia i tatou lava, auauna atu i isi, ma toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi ma le Faaola.

Ata
Boston Massachusetts Temple

Ata o le Malumalu o Boston Massachusetts na pueina e Christina Smith

A o ou laitiiti, sa ou mitamita i le mafai ona ou faamatalaina o se upu tele e pei o le feagaiga. Soo se taimi lava e oo mai ai le autu i le lotu, ou te matuai mitamita lava e oso atu, “o se feagaiga o se folafolaga i le va o au ma le Atua!”

I le tuputupu ae, sa ou osia ni feagaiga e ala i le papatisoga ma i totonu o le malumalu, ma sa tumau pea le le suia o la’u faauigaga. Sa ou vaai i feagaiga o se seti o tulafono mo au e mulimuli ai, ona taofimau lea e le Atua lana itu o le tauofoga e ala i le faaeeina mai o faamanuiaga folafolaina.

Ia te au lava ia, o feagaiga e foliga mai o se mea e siaki ai se lisi o le olaga i mea e fai. Sa mafai ona ou vaai i le auala na faia ai e isi faiga o le talalelei, e pei o le tatalo ma le anapogi, e uiga i le atiina ae o se sootaga ma le Tama Faalelagi, ae o feagaiga na foliga mai e faatatau i tulafono.a le Tama Faalelagi.

Ia, na oo ina avea la’u faauigaga o se tamaitiiti o se amataga lelei, ae sa manaomia nai laina pe afai o le a suia e feagaiga lo’u olaga i le ala na faamoemoeina e le Atua.

Faatumuina o Vaega o loo Misi

O nei upu mai ia Elder Gerrit W. Gong o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o se nofoaga aoga e amata ai ona o la’u faauigaga faifai malie le faateleina o le feagaiga:

“E ala i feagaiga paia, ua avea ai i tatou ma ni ō le Atua ma i isi. O le avea ma ni ō le feagaiga o se vavega.

“ … E le o le fiu ia i tatou lava, o le tasi i le isi, po o le Atua.”1

Talu mai le mauaina o lena upusii, ua ou iloa ai o feagaiga e i ai se aafiaga i aso taitasi i o tatou olaga. Pe a tatou ola moni i feagaiga na tatou osia, tatou te le fiu ia i tatou lava, i tagata o loo siomia i tatou, po o le Atua. E fesoasoani a tatou feagaiga ia i tatou e malamalama ai i le natura moni o a tatou sootaga ma tuuina mai ai ia i tatou le mana tatou te manaomia e atiina ae ai.

O feagaiga e sili atu i le na ona mulimuli i tulafono; e faatatau i le faamalolosia o sootaga!2

Sei o tatou tagai i ni sootaga autu se tolu i o tatou olaga ma le ala e mafai ai e a tatou feagaiga ona suia ai: o la tatou sootaga ma i tatou lava, ma isi, ma lo tatou Tama Faalelagi ma le Faaola.

Iloaina o lo Tatou Faasinomaga e Faavavau

E moomoo tagata uma i se lagona o le faasinomaga. A o ou i ai i le a’oga maualuga, sa ou faavaea le tele o lo’u faasinomaga i lo’u fiafia mo le siva. A o faaauau pea ona ou avea ni vasega siva ma tuuina atu ni faafiafiaga, “tagata siva” o se vaega autu o le tagata sa ou i ai.

Ae na ou faauu mai le aoga maualuga, ma na ave au e le olaga i luga o se auala e mamao ese mai le siva. A aunoa ma se siva, sa leai se faaosofia o a’u i aso taitasi, ma sa malosi lo’u manao pei ua ou toe avea a’u o se itutino o se vaega. Sa ou tauivi ma lagona lotovaivai mo ni vaiaso a o ou taumafai e toe maua po o ai a’u ma le mea sa ou i ai. O lenei aafiaga faigata na aoao mai ai ia te au e ui o nisi o faasinomaga e le o iloa, ae o isi e mafai ona faatamaoaigaina ai o tatou olaga e faavavau.

Na aoao mai Elder Gong:

“Faatasi ai ma le alofa e le iu, o loo valaaulia i tatou [e le Atua] ia o mai ma talitonu ma avea ma ni ō e ala i feagaiga.

“… O loo sa’o pea se faamatalaga anamua feteenai. I le aveesea ai o lo tatou tagata i le lalolagi e ala i le avea ai ma ni ō o le feagaiga, tatou te maua ai ma avea ma o tatou lava tagata sili ona lelei e faavavau — saoloto, ola, e moni. “3

O le avea ai ma se tasi o se au sisiva o se aafiaga anoa, ma aoga, ae o le taulai tele atu i lo’u igoa o se tagata siva e faatosina ese ai au mai lo’u faasinomaga e faavavau.

O le mea na fesoasoani ia te au e toe taulai atu ai i lo’u faasinomaga e faavavau sa faamanatu mai ia te au lava ia au feagaiga o le papatisoga. E ala i le filifili e mamanu lo’u faasinomaga muamua ma le sili ona taua i le avea ai ma se soo o Iesu Keriso, na ou maua ai le tulaga na ou momoo i ai.

Sa ou iloaina foi o le osia ma le tausia o feagaiga paia ma le Atua e fesoasoani tatou te taulai atu ai pea ia Keriso, lea o le a fesoasoani ia i tatou e sili ai ona lelei i vaega uma o le olaga. Ou te talitonu e manatu mai Keriso i lo’u fiafia i le siva ma sa fesoasoani ou te maua ai le manuia i le faia o lea mea; sa tatau ona ou aoao ia aua nei avea le siva ma faavae o lo’u faasinomaga.

O lenei malaga i le olaga faaletino o le a foliga ese mo tagata uma, ae o le tausia o feagaiga ma tumau ai i le ala o feagaiga e mafai ai ona aumaia ia i tatou uma le mana tatou te manaomia e avea ai ma tagata sili ona lelei.4

Faalolotoina o Lo Tatou Alofa mo Isi

Ata
two women hugging

O sootaga alofa o se tasi lea o vaega e sili ona faamalieina o le olaga, ae e mafai foi ona faigata ona latou fausia ma faatumauina. E ala i a tatou feagaiga, o le a tatou malamalama atili ai i le ala e alofa ai i tagata o loo siomia i tatou. Na saunoa Elder Gong, “I le faaaliga o lo tatou lava moni ma le faavavau e ala ia tatou feagaiga ma le Atua, ua tatou aoao ai e iloa ma alofa i o tatou uso ma tuafafine e pei ona Ia faia.”5

O feagaiga e mafai ona suia ai la tatou vaaiga o sootaga faalelalolagi. Mo se faataitaiga, ina ua uma ona papatiso sa’u uo i le fasefulu o ona tausaga, sa ia fai mai e ese lona malamalama i lana matafaioi o se tina. O le iloaina o le a taialaina o ia e le Tama Faalelagi e ala i le meaalofa o le Agaga Paia na tuuina atu ai Lana faamautinoaga e mafai ona ia fesoasoani i lana fanau e faatoilalo o latou luitau faaletagata lava ia.

O le avea ai ma se tagata tausi feagaiga e mafai ona faamanuiaina ai tatou sootaga faalelalolagi i le tele o auala, e aofia ai mea nei:

  • A tatou manatua le natura e faavavau o feagaiga, e mafai ona tatou maua le faamoemoe faateleina, malosi, ma le onosai i sootaga faigata.

  • A oo ina tatou lelei atu i le tausiga o folafolaga, e mafai ona tatou atiina ae se tulaga loloto o le faatuatuaina o le tasi ma le isi.6

  • “O le faanoanoa [ma] ma i latou o e faanoanoa” (Mosaea 18:9) e mafai ona fesoasoani ia i tatou e atiina ae ai lagona o le vavalalata ma le alofa.

  • A tatou iloa o i tatou uma o fanau a le Tama Faalelagi, e mafai ona faatumulia o tatou loto i le alofa e oo lava mo ni tagata ese (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10–11).

O nisi nei o nai faataitaiga. Ae ou te faafetai aua a o tatou tausia a tatou feagaiga, e mafai e le Tama Faalelagi ona tuuina mai ia i tatou le mana e atiina ae ai uiga ma manatu e manaomia mo sootaga faamanuiaina.

Faamalolosia o A Tatou Sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

E ui e moni o ia lava upu e faaaoga pe a faia e tagata taitoatasi ni feagaiga patino (e pei o le papatisoga ma faaeega paia o le malumalu), e lua upu na tautalagia ina ua ou ulu atu i nei feagaiga na tulaga ese ai: Emily Apelu. O na upu e lua na liliu mai ai feagaiga lautele i la’u valaaulia patino mo Keriso ina ia i ai i lo’u olaga. Ona o na feagaiga, o lea ua ou i ai nei, e ala i le mana o le perisitua, ua noatia ai ia Keriso “e ala i sootaga alofa,”7 ma ua noatia nei o ia ia te au. E moni foi lena mea mo tagata uma o e osia feagaiga.

Na saunoa mai Dr. Ellie L. Young, polofesa lagolago o Suesuega Faafomai o le mafaufau ma a’oga faapitoa i le Iunivesite o Polika Iaga: “o le fusia ia Keriso o lona uiga ua tatou iloa o ia. Tatou te lagonaina lona alofa faamafanafana. Tatou te lagonaina lona aao taiala i o tatou olaga. “8

O a tatou feagaiga, a itiiti o se vaega, e uiga i le aoao ia alolofa i lo tatou Tama Faalelagi ma le Faaola ma ia iloa o La siufofoga (tagai i le Alema 5:60). Ma o le vaaia o a tatou feagaiga o se vaega o se sootaga patino ma le faifai malie pea ma i La’ua e tatau ai mo le toe foi atu i le ala o feagaiga pe a tatou o ese. A tatou faia se liliuga sese a o taumafai e savavali i le ala o feagaiga, La te valaau mai ma valaaulia i tatou e toe foi atu. E naunau i taimi uma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e faamagalo mai pe a tatou mananao ma le faamaoni e faalatalata atili atu ia i La’ua.

Ua ou iloa nei o le faamamaluina o au feagaiga o lona uiga o le i ai o se sootaga malosi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. E tusa lava pe ua uma ona tatou faia se agasala tele, e le faavavau ona faaleaogaina a tatou feagaiga pe afai tatou te salamo. Ua valaaulia i tatou e lo tatou Tama oi le lagi ma le Faaola ia o mai ma amata ona faaleleia. E pei ona saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “e le mafai ona e magoto maualalo ifo nai lo le malamalama e le iu o le Togiola a Keriso.”9

I se lalolagi ua tele naua ai tauvaga, ou te faafetai mo feagaiga e fesoasoani ia te au e manatua ai lo’u taua e le gata. I se lalolagi ua faatumulia i sootaga lavelave, ou te faafetai i le mafai e feagaiga ona taiala a’u fegalegaleaiga ma isi. Ma i se lalolagi e tumu i luitau, ou te faafetai mo lo’u Tama Faalelagi ma le Faaola, o le a fesoasoani ia te au e faatautaia lo’u ala ma le saogalemu i le fale.

Faamatalaga

  1. Gerrit W. Gong, “O Le Vavega o le Avea ma ni ō le Feagaiga,” Liahona, fep. 2019, 28 – 29.

  2. Tagai i le Gérald Caussé “O Mea Uma Lava e mo Tagata,” Liahona, Me 2018, 112).

  3. Tagai foi i le Gerrit W. Gong, “O Le Avea Ma ni ō le Feagaiga,” Liahona, Nov. 2019, 80–83.

  4. Tagai i le Dieter F. Uchtdorf, “E Taua Oe ia te Ia,” Liahona, Nov. 2011, 22.

  5. Gerrit W. Gong, “O Le Vavega o le Avea ma ni ō le Feagaiga,” 28.

  6. Tagai Ronald A. Rasband, Tutu e ala i a Tatou Folafolaga ma Feagaiga,” Liahona, Nov. 2019, 53 – 56.

  7. “O Le Alofa o le Faaola,” Viiga, nu. 61

  8. Ellie L. Young, “O Le Mana Liua o Feagaiga” (faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, Iuni 11, 2019), 2, speeches.byu.edu.

  9. Jeffrey R. Holland, “O Le Au Faigaluega i le Tovine,” Liahona, Me 2012, 33.