2023
O Evagelia: O Molimau e Fa o le Faaola
Ianuari 2023


E Na’o Tusiga Faaeletonika

O Evagelia: O Molimau e Fa o le Faaola

O le vaavaai toto’a i Evagelia taitasi e fa, e mafai ona tatou vaaia ai ni vaaiga iloga o loo faamamafa mai ai upumoni taua e uiga ia Iesu Keriso.

Ata
O Iesu Keriso o loo alala i se laulau faatasi ma Ana Aposetolo

E Fai ma Faamanatuga ia te A’u, saunia e Walter Rane; isi ata uma na tusia e Paul Mann

O le upu talalelei o lona uiga o le “tala fiafia,” ma o le tala fiafia e faapea na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi ma faataunuuina Lana misiona o le faaolataga (tagai 3 Nifae 27:13–14). O Evagelia e fa o le Feagaiga Fou o loo faamatala mai ai le soifuaga ma le misiona a le Faaola.

O Evagelia taitasi sa muai tusia o se molimau tumaoti e uiga i le Faaola. Pe a tatou vaavaai totoa i molimau taitasi, e mafai ona tatou talisapaia vaaiga iloga o loo faamamafa mai ai upumoni taua e uiga ia Iesu Keriso.

Ata
o se alii o loo tusitusi i luga o se tusitaai a o tilotilo atu se isi tamaloa

Mareko

O ai o ia?

E masani ona talitonu o Ioane Mareko, o se soa faifeautalai a Paulo (tagai Galuega 12:25).

O a ni ana mataupu faavae?

Atonu o Peteru, lea na la malaga faatasi i Roma ma ona manatuaga e uiga i le Faaola sa ia tusia i lalo.1

O anafea na tusia ai lana Evagelia?

Atonu o le va o le TA 65 ma le 70 (o le uluai Evagelia o le Feagaiga Fou e fa na tusia).

O ai ana uluai tagata faitau?

Tagata faitau o Nuuese, atonu o Roma. Ua faamatala e Mareko ia tumasani a Iutaia mo le aufaitau o e sa le masani i le gagana ma le aganuu a Iesu (tagai Mareko 7:1–4), ma sa ia ta’ua foi tumasani a Roma (tagai Mareko 6:48; 13:35).

Nai lo le amataina i le soifua mai o Iesu, e amata Mareko i Lona papatisoga, lea na tautino atu ai e le Atua o Iesu o Lona Alo Pele (tagai Mareko 1:11). O lenei faamaoniga paia ma le faasinomaga o le faavae lea o le pule a Iesu i luga o ma’i, faama’i, ma mea faafeagai.

I se tulaga lautele, o loo faamamafa mai e Mareko e ui o Iesu sa teenaina, malamalama sese i ai, ma maliu i se oti faamaasiasi i luga o le satauro, ae sa iu ina manumalo o Ia i mea uma.

A o faaalia e Iesu Lana pule, sa tele ina malamalama sese o Ia e uso Iutaia (tagai Mareko 1:27; 4:11–12; 8:27–28), e aofia ai i latou i Lona nuu, o Nasareta (tagai Mareko 6:1–4), ma nisi o tagata o le aiga (tagai Mareko 3:21; tagai foi Ioane 7:5). E oo lava i Ona lava soo sa lei malamalama atoatoa i le tele o Lana misiona (tagai Mareko 4:36–41).

Peitai, e ui i le tetee ma le le malamalama, ae sa manumalo lava Iesu. I le taimi o Lana galuega i le olaga nei, sa Ia aoao atu ai Ona soo o le a Toetu mai o Ia mai le oti (tagai Mareko 8:31; 9:31; 10:34). I le satauro, e oo lava i le taitai o le toaselau Roma na tautino mai o Iesu o le Alo moni o le Atua (tagai Mareko 15:39). I le tuugamau, o se avefeau i se ofutalaloa paepae na faamautu ai ua toetu Iesu (tagai Mareko 16:5–6), ma e toatele molimau na vaai i le Keriso toetu mo i latou lava (tagai Mareko 16:9–14).

O Mea e Mafai ona Tatou Aoao mai ia Mareko

Mo i latou o e taumanatunatu pe aisea na le talia ai e le toatele o tagata le Mesia faasatauroina ma o loo saili ia maua pe faamalolosia a latou lava molimau, ua ofoina mai e le Evagelia a Mareko le faamoemoe. Mai lava i le amataga, ua malamalama sese tagata ia Iesu Keriso. Ae o i latou mai soo se ituaiga po o tua atu o e tumau ma le onosai i le faamaoni ma mulimuli i le Faaola o le a maua le faamautinoaga e faapea “o lenei tagata moni lava o le Alo o le Atua” (Mareko 15:39).

Ata
o se alii o loo tusitusi i luga o se tusitaai

Ua faaalia e Mataio ia Iesu o le faataunuuina o valoaga a Isaraelu ma o se faamaoniga o loo faatasi le Atua ma Lona nuu.

Mataio

O ai o ia?

Sa masani ona talitonu o le ao lafoga o loo ta’ua i le Mataio 9:9.

O a ni ana punaoa?

O Lana Evagelia e foliga mai e faalagolago teisi i le Evagelia a Mareko e faatatau i ana tala ua faamaumauina ma, faatasi ai ma nisi o tuusaunoaga, o le faatulagana o loo tuuina atu ai.

O anafea na tusia ai lana Evagelia?

Atonu i le va o le TA 80 ma le 95.

O ai ana uluai tagata faitau?

Tagata faitau o Iutaia. E le pei o Mareko, e le o lagona e Mataio le manaomia ona faamatala atu manatu faa-Iutaia mo lana aofia. E amata le Evagelia i se gafa e fesootai ai Iesu ma le laina tautupu o Tavita ma Aperaamo, le tama o le feagaiga faa-Iutaia (tagai Mataio 1:1–17). Peitai, o loo aofia ai foi ni nai fuaitau o loo faamamafa mai ai le faatuatua o Nuuese ma lo latou faaaofia ai i le malo o le lagi (tagai Mataio 1:2–6; 8:5–12; 15:21–28), ma le faamoemoe i le faatonuga a le Faaola i luga o le Mauga o Olive e “aoao nuu uma” (Mataio 28:19).

Ua faaalia e Mataio ia Iesu o le faataunuuina o valoaga a Isaraelu e uiga i le Mesia e sau mai le gafa o le Tupu o Tavita. O loo ia faaalia foi Iesu o le Mose fou e ala i mea e tutusa ai: Na sau o Ia mai Aikupito (tagai Mataio 2:13–15), na tuuina atu ni lauga autu se fa2 (e pei ona tuuina atu e Mose ni tusi se lima o le tulafono), ma tuuina mai Lana tulafono fou i luga o se mauga (tagai Mataio 5:1).

O loo faaalia foi i le Evagelia a Mataio le afio mai o Iesu o se faamaoniga o loo faatasi le Atua ma Lona nuu. A o i ai Ioane le Papatiso i le falepuipui, sa ia auina atu ona soo ia Iesu e fesili pe o Iesu o “le o le a afio mai” (tagai Mataio 11:2–3). O le tali a Iesu o le, na afio mai o Ia e faamalolo tagata ma aoao atu le talalelei i e matitiva (tagai Mataio 11:4–5).

E na o le Evagelia a Mataio o loo tusia ai le faailoaga e le agelu o Iesu o “Emanuelu, o loo faaliliuina o le, Ua ia te i tatou le Atua” (Mataio 1:23; tagai foi Isaia 7:14) ma upu faaiu a Iesu toetu i Ona soo, “Ou te ia te outou i aso uma lava, e oo lava i le iuga o le lalolagi” (Mataio 28:20).

O Mea e Mafai ona Tatou Aoao mai le Mataio

O le Evagelia a Mataio o se molimau taua o le matafaioi a Iesu i le faaalia o le alofa o le Atua e faatasi ma Lona nuu. O le afio mai o Iesu i le lalolagi o le faataunuuina lea o se fuafuaga sa faatulagaina mai le amataga. A o lei oo i le Aso o le Faamasinoga, na auina mai muamua e le Atua Lona Alo e aoao ma faamalolo Lona nuu, i le faaletino ma le faaleagaga.

Ata
o se alii o loo tusitusi i luga o se tusitaai

Ua faamamafa mai e Luka o Iesu o le Faaola mo tagata uma, ae le na o e filifilia po o tagata maualuluga filifilia.

Luka

O ai o ia?

O se fomai ma se soa faifeautalai a Paulo (tagai Kolose 4:14; 2 Timoteo 4:11; Filemoni 1:24).

O a ni Ana punaoa?

Sa ia aoao mai molimau ma Evagelia na tusia muamua, atonu e aofia ai le Evagelia a Mareko (tagai Luka 1:1–3).

O anafea na tusia ai lana Evagelia?

Atonu i le va o le TA 80 ma le 90, faatasi ai ma ona soa voluma, o le tusi o Galuega (faatusatusa i le Luka 1:1–4 ma le Galuega 1:1–3).

O ai ana uluai tagata faitau?

Tagata faitau o Nuuese. E ui o le gafa o Iesu e amata i le gafa o Iesu ia Aperaamo (tagai Mataio 1:2), ae ua toe foi atu Luka ia Atamu, le tama o tagata uma (tagai Luka 3:38). Pe a faatusatusa ia Mareko, o nisi taimi e suia ai e Luka ia mau e le aoga mo lana aufaitau e le o ni Iutaia, e pei o le aveesea o tu ma aga faalelotu i Iutaia ma le suia o igoa faa-Aramaika po o faalaniga faa-Eperu.

E sili atu nai lo isi Evagelia, o loo ta’ua e Luka ia fafine faamaoni, o nisi o i latou na o faatasi ma Iesu ma lagolagoina o Ia faaletino (tagai Luka 8:1–3). Na ia tusia faapea o isi fafine na molimauina le maliu o le Faaola ma tautino atu i Aposetolo ua toetu mai Iesu mai e ua oti (tagai Luka 23:49, 55–56; 24:1–10).

Ua faamamafa mai e Luka o Iesu o le Faaola mo tagata uma, ae le na o e filifilia pe maualuluga. Ua ia faamamafa mai foi o le savali a le Faaola sa faatinoina e ala i le mana o le Agaga Paia. O loo ta’ua e Luka i latou o e na faatumulia i le Agaga a o latou saunia ma vavalo e uiga i le Faaola (tagai Luka 1:15, 35, 41, 67; 2:25–27). Na maua e Iesu lava Ia le Agaga, auauna atu i isi e ala i lena mea (tagai Luka 3:16, 22), ma tautino atu ua finagalo le Atua e tuuina mai lenei lava Agaga i Ana fanau (tagai Luka 12:10).

E na o Luka o loo aofia ai le poloaiga a le Alii o Fitugafulu e aoao atu le talalelei i tagata uma (tagai Luka 10:1–12). O loo faaauau pea lenei autu i le Galuega a o avatu e soo le tala fiafia mai Ierusalema i “tuluiga o le lalolagi” (Galuega 1:8).

O Mea e Mafai ona Tatou Aoao mai ia Luka

E sili atu nai lo isi Evagelia, o loo faapupula mai e Luka faapea na faafetaiaia e le Faaola o le lalolagi Lona taunuuga na mua’i faauuina i le mamalu ma le lototele ina ia mafai ai e i tatou taitoatasi ona maua faamanuiaga o Lana Togiola ma le Toetu, e tusa lava po o le a lo tatou talaaga.

Ata
o se alii o loo tusitusi i luga o se tusitaai

Ioane

O ai o ia?

O Le Aposetolo o Ioane. E toatele Kerisiano anamua sa talitonu o Ioane o le soo e lei faaigoaina “e alofa i ai Iesu” o loo ta’ua i lenei Evagelia (tagai Ioane 13:23). Ua faamautu mai e faaaliga i ona po nei lenei faailoaga (tagai 3 Nifae 28:6; Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:1).

O a ni ana punaoa?

O lana molimau vaaitino, o tusitusiga a Ioane le Papatiso (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:6–16), ma soo faamaoni e lei faaigoaina o e na fesoasoani ia Ioane e tuufaatasia lenei faamatalaga (tagai Ioane 21:24).

O anafea na tusia ai lana Evagelia?

Atonu i le va o le TA 90 ma le 110.

O ai ana uluai tagata faitau?

Tagata uma. Ua valaaulia e le Evagelia a Ioane tagata uma ia “talitonu o Iesu o le Keriso” (Ioane 20:31), lea e aofia ai i latou e lei talitonu faapea foi soo o e saili e faaauau ma faamalosia lo latou faatuatua ia te Ia.

O le Evagelia a Ioane e tulaga ese i Evagelia e fa. I anamua, sa lauiloa o “se Talalelei faaleagaga”3 ona o lona faamamafa i le natura paia o Iesu. O loo ta’ua i lana fuaiupu amata: “I le amataga o le Lokou, ma o le Lokou sa i le Atua, ma o le Lokou o le Atua” (Ioane 1:1; faaopoopo le faamamafa). Ae o loo faamamafa mai ai foi “o le Upu na faia ma tino tagata, ma ua mau ia te i tatou” (Ioane 1:14).

Ua faaalia i lenei Evagelia o se tasi o mafuaaga na le malamalama ai le toatele o tagata i aoaoga a Iesu e faapea o Ia e “mai lugā” ma e ese se vaaiga e faavavau mai tagata o e “o ni o lenei lalolagi” (IIoane 8:23; tagai foi 3:11–13, 31). O se faitauga ma le faaeteete o Ana talanoaga ma isi o loo faaalia ai le ala na faaaoga ai e Iesu nei fegalegaleaiga e fesoasoani ai i tagata e sii a’e a latou vaaiga ma amata ona atiina ae se vaaiga e faavavau. Soo se taimi lava na Ia fetalai ai, Na te faaali mai afioga a le Atua (tagai Ioane 8:40; 14:10, 24); ma ina ua Ia faatinoina, sa Ia faatinoina le finagalo o le Atua (tagai Ioane 4:34; 5:30; 6:38).

O Mea e Mafai ona Tatou Aoao mai ia Ioane

Ua faailoa mai e le Evagelia a Ioane ona faamoemoega: “O le toatele na talia [Iesu], na ia tuu atu ia te i latou le mana e avea ai ma atalii o le Atua, o i latou lava ia o e e talitonu i lona suafa” (Ioane 1:12), ma “ua tusia nei [mea], ina ia outou talitonu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua; ina ia maua foi e outou le ola i lona suafa ona o lo outou talitonu” (Ioane 20:31). O lenei Talalelei o se faamanatu i ana aufaitau uma o le taua o le faatagaina o Iesu e aoao i tatou pe faapefea ona faalolotoina lo tatou malamalama mai le vaaiga e faavavau a le Atua.

Faaiuga

E mafai ona tatou aoaoina le tele o mea e ala i le mafaufau pe faapefea e Evagelia taitasi ona faamamafaina vaega eseese o le galuega a Iesu ma vali ai se ata o le Faaola. E ala i musumusuga, sa faasoa mai ai e tusitala taitasi o Evagelia lana lava molimau tulaga ese e uiga ia Iesu Keriso, lea pe a malamalama i ai e mafai ona faaopoopo ai se vaaiga faamalamalamaina i a tatou lava suesuega o le Feagaiga Fou ma lo tatou malamalama i le Faaola o le lalolagi.

Faatasi ai ma isi autu mamana, ua aoao mai ai e nei molimau taitoatasi o Iesu Keriso o se Faaola o le e faataunuuina Ana folafolaga i Lona nuu o le feagaiga (Mataio), o le e fesoasoani ia i tatou e ala i puapuaga faatasi ai ma le naunautaiga o le manumalo e faavavau (Mareko), o lona Agaga e valaaulia i tatou ia aapa atu ma le agaalofa i tagata uma (Luka), ma o ai e faailogaina le ala i le tasi ma le Atua (Ioane).

Faamatalaga

  1. Tagai Eusebius: The Church History, trans. Paul L. Maier (2007), 113–14 (3.39.15–16).

  2. O Le Lauga i luga o le Mauga (Mataio 5–7); o le poloaiga faaaposetolo (Mataio 10); o faataoto o loo aoao mai ai (Mataio 13); o le tulafono a le nuu e lauga ai (Mataio 18); ma le lauga i le Olive (Mataio 24–25).

  3. Eusebius: O Le Talafaasolopito o le Ekalesia, 199 (6.14.7).