2023
‘O le Ala i le Pule o le Tautua’
Aperila 2023


ITULAU I LE LOTOIFALE

‘O le Ala i le Pule o le Tautua’

Ua faaaloalogia e Aiga ma Uo se tagata Samoa e 90 tausaga le matua mo auga tausaga o le fesoasoani atu i isi.

“Ole ala i le pule ole tautua” (The pathway to leadership is through service)

O le tina Samoa e ivasefulu tausaga le matua, o Valaei Faloa’i Pritchard Taleni, o se tina alofa i lona aiga, ma o se uo i tagata uma e masani ia te ia i lona nuu ma atunuu i fafo.

O lana tama o Leali’ie’e Tufulasi Taleni, o se faiaoga sinia i le Iunivesite o Canterbury, ma o se epikopo i le Uarota a Mona Vale o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Kalaiesetete.

Fai mai o ia o lona tina “o se paionia moni o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Samoa. O lana talatuu sili e maua mai i le faaalia o tu ma aga faaSamoa o le tautua, faaaloalo, osiosiga, loto alofa, faasinomaga, ola faaleagaga, ola magafagafa ma le auai faatasi e fusifusia i le alofa.”

O le tausaga nei, na faamanatuina ai e Valaei lona 90 tausaga ma aiga ma uo. O le tulaga mata’ina na tuuina atu ai ia te ia ma i latou e alolofa ia te ia le avanoa e toe tepa ai i tua i le tele o tausaga o auaunaga i lona aiga, lana ekalesia, ma lona nuu.

Na soifua mai ma ola a’e i le nu’u o Tafua i le motu o Savaii, na faaipoipo Valaei ia Leali’ie’e Ova Taleni mai le afioaga o Vaiafai, Iva i Savaii.

O Valaei na amata mai lona soifuaga i totonu o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa (EFKS), lea e ta’ua o le lotu EFKS. Sa faailoa atu e lona toalua ia te ia Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa papatisoina o ia i le Paranesi a MaKei (ua avea nei ma uarota) i Savaii.

Sa auauna atu Leali’ie’e ma Valaei i le tele o valaauga o le Ekalesia i le tele o tausaga, e aofia ai le avea o Leali’ie’e ma peresitene o le paranesi ma se epikopo; ma sa avea Valaei ma peresitene o le Aualofa, peresitene o le Peraimeri, talavou ma faiaoga o le Aoga Sa.

I le 1976, sa auai atu ai le ulugalii i le konafesi aoao a le Ekalesia i le Aai o Sate Leki, Iuta, i le Iunaite Setete—ma oo atu ai i se tusiga e uiga i le la asiasiga i le mekasini a le Ekalesia, O Le Ensign (lea ua lauiloa nei O Le Liahona).

E 15 le fanau na tausia e le ulugalii e aofia ai ma nisi na vaetamaina.

Fai mai lana tama o Leali’ie’e Tufulasi Taleni, o lo latou tina o se “lagolago autu mo Tama i lana auaunaga i le Ekalesia, ma i lana matafaioi i le nuu o se matai.”

Sa ia auauna atu foi i lona aiga, o lona aiga lautele, ma lona nuu atoa i lona olaga atoa.

E faafetaia e Epikopo Taleni le “naunau o lona tina e lagolago i matou uma i a matou aoaoga—e sili atu lenei mea i lana lava fanau.” Fai mai a ia sa ia tausia tamaiti mai o latou aiga lautele ma afioaga, “ia mautinoa latou te o i le aoga.”

Na ia manatua e faapea “Sa fai e Tina se faleoloa i le nuu. O lena faleoloa sa matua faagaioia e le gata e tausi ai lo matou aiga ae fesoasoani foi i tagata o le afioaga i o latou manaoga masani.” I tausaga mulimuli ane, sa avea le faleoloa ma nofoaga e fesoasoani ai i tagata e i ai mana’oga tau soifua manuia.

“Ua lauiloa Tina i lona agalelei, galue malosi, ma le alofa i tagata. O se tagata e faamaopoopo tele ma nofouta i taimi uma i le faamautinoaina o fafagaina ma tausia lelei le aiga, ma ia mama le fale.” Fai mai a ia, o le soifua maloloina ma le manuia o le aiga e taua i taimi uma ia te ia.

O le faavae o lona olaga o lona faatuatua i le Atua. “I lona olaga atoa sa ia suesue e le aunoa i tusitusiga paia ma tatalo ma anapogi ma le faamaoni. O vaega uma ia o lana tausiga faaleagaga,” o le tala lea a lana tama. “E matua talitonu o ia i le sefuluai ma le foai atu i taulaga anapogi.”

O loo faaauau pea ona avea Valaei ma lagolago i le auaunaga faamisionare. E manatua e Epikopo Taleni o lo latou “fale o le fale o faifeautalai i le nuu mo le tele o tausaga. Sa ia taʻua nei faifeautalai o ana lava fanau, tausia i latou i le tele o auala.”

O le toafitu o lana lava fanau ma le toasefulu o fanau a lana fanau sa auauna atu i ni misiona mo le Ekalesia. O le toatele o lana fanau ma fanau a lana fanau o loo faaauau pea ona auauna atu i le Ekalesia.

Ua tupu le Ekalesia i le tele o tausaga i le motu o Savaii. “Ina ua auai Tina i le Ekalesia, i lena taimi sa na o le tasi le siteki po o le itu i le motu atoa, o lea ua ono siteki,” o le tala lea a Epikopo Taleni.

“Ua vaaia e Tina le tele o suiga, tele o atina’e, mea faaleEkalesia, polokalama, gaoioiga ma sauniga i le tele o tausaga. O nei mea ua saofagā i le tuputupu ae o le Ekalesia. Ua matua tele lava le galuega faafaifeautalai ma le auaunaga i le motu. E tele vavega ua tutupu. O le auaunaga faafaifeautalai a Tina ma Tama o ni taitai o le Ekalesia i le aluga o tausaga ua taitai atu ai i aafiaga ofoofogia. Sa la tuua lo matou nuu ma siitia atu i le mea na valaauina ai i latou e le Alii e auauna atu ai.”

“O lenei mea ua matua faaiuina ai le tala atoa a Tina o le auaunaga,” o le tala lea a Epikopo Taleni. “Ua i ai nei o ia i lenei vaitau o lona olaga, atonu e le mafai ona tele ni mea faaletino e mafai ona ia faia, ae o lona talatuu e tautala tele ma o le a tumau e faavavau i loto o lona aiga, o lana fanau, fanau a fanau, fanau a fanau a fanau, lona nuu, ma le Ekalesia o loo ia auai ai.”