2023
Tasi le Igoa i le Taimi
Aperila 2023


ITULAU I LE LOTOIFALE

Tasi le Igoa i le Taimi

O loo fiafia le Au Paia i Loganholme, Perisipeni i le faavasegaina o faamaumauga o gafa, lea o loo fesoasoani i tagata sailiili o tala faasolopito o aiga i le lalolagi atoa.

Ina ua sailia e tagata o le Uarota a Loganholme o le Siteki a Beenleigh se auala fou e alolofa ai, faasoa ma valaaulia, sa latou faia se galuega faatino atamai faatekinolosi e fesoasoani ai i tagata e fiafia i talafaasolopito o aiga i le lalolagi atoa.

E talitonu le Au Paia o Aso e Gata Ai i le natura e faavavau o aiga ma ua i ai se taulaiga malosi i le sailiga o gafa o o latou aiga.

Mo i latou e fiafia i talafaasolopito o aiga i le lalolagi atoa, o le faagasologa o le sailia o igoa ua matua suia lava i le luasefulu tausaga talu ai. O se tasi o nei suiga tele o le faalauiloaina o le faavasegaina o igoa. O le faavasegaina o igoa o se polokalama i luga o le initoneti lea e vaaia ai e volenitia se ata faatekinolosi o se faamaumauga, ona lolomi lea i totonu o igoa, aso ma nofoaga o lo’o lisiina i luga o lena faamaumauga. O lenei faamaumauga faatekinolosi e faaaoga e fatu ai se faavasegaga o igoa suesue e mafai ai e tagata ona maua faamaumauga e uiga i o latou tuaa. A’oa’o atili iinei.

Ina ia faafiafiaina tagata o le uarota e uiga i le galuega faatino, na faatu ai e taitai o le Uarota a Loganholme se sini, ia faavasega igoa e 10,000 mai ia Aperila ia Tesema 2022. Na pei o se afi le salalau atu o le fiafia ma e oo atu i le ogatotonu o Aokuso, na ausia le sini ma faalauteleina i le 20,000.

O lenei galuega faapitoa na filifilia mo le tele o mafua’aga, ae faapitoa ona e mafai ona maua mo le tele o vaitausaga ma tomai. I le amataga o le luitau, sa faapotopoto ai le uarota ma aoao faatasi pe faapefea ona maua faamaumauga ma iloilo sa’o ma faamaumau faamatalaga. Ona o le avanoa o lenei poloketi ma aoaoga sa maua, ua toatele ai tagata ua auai i lea faamoemoe, mai tamaiti, tupulaga ma tagata matutua.

Fai mai se tasi o tagata na auai, “O le vaʻaia o le toatele o tagata o vaitausaga eseese o omai faatasi i se sini tutusa o se aafiaga lotogatasi maoae.”

Ae aisea e faia ai le faavasegaga o igoa? I se tusiga na faalauiloa mai e le Ekalesia e faatatau i le autalavou i le 2014, o loo ta’ua ai, “O igoa uma e te faavasegaina e i ai le gafatia e fesoasoani ai i isi e saili o latou tuaa ma fesoasoani i na tuaa ia maua sauniga e tatau ai i le malumalu. Ona o au taumafaiga i le faavasegaina o igoa, ua mafai ai ona sailia talafaamaumau faasolopito i luga o le initoneti ma mafai ai ona faamanuiaina olaga i itu uma e lua o le veli.”1

E ala i le faavasegaina o igoa, e le gata ua mafai ai e tagata ona faafesootaia faatasi augatupulaga o o latou aiga, ae ua latou fatuina ai foi se sootaga sili atu ma o latou aiga o loo soifua.

O afiafi o Aso Tofi uma, e mafai ai e tagata o le uarota ona faapotopoto i le falesa ma galulue faatasi, faasoa atu le malamalama ma tala. E mafai e tagata auai taitasi ona faasoa atu lo latou malamalama ma le poto i le tasi ma le isi. Ua va’aia tamaiti laiti o lo’o fesoasoani i tagata matutua e auai i tekinolosi a’o fa’asoa e tagata matutua ni tala o aso ua mavae ma le suiga o le lalolagi. E mafai e tagata uma ona fa’asoa lo latou malamalama ma fai fesili pe a mana’omia se fesoasoani, ma fa’amanatu fa’atasi e le vaega manuia ta’ito’atasi.

“O i latou uma na aafia na maua se aafiaga ofoofogia i le galulue ai i nei faamaumauga,” o le tala lea a se tasi tagata matau.

“E toatele ua iloa nei ua fai ma vaisu le sailiga o o latou tuaa, faaalu o latou Sapati e sailiili ai mo faaataataga fou ma saunia igoa o aiga mo le malumalu.”

Na saunoa se tasi o taitai o le Ekalesia i le lotoifale, “O le mea sili e uiga i le faavasegaina o igoa o le mafai lea e soo se tasi ma tagata uma ona auai e tusa lava po o le a lou matua po o lou poto masani.”

Faamatalaga

  1. “Why Indexing Matters,” New Era, Oct. 2014, 16.