2023
Osana i le Atua Silisili Ese
Me 2023


Osana i le Atua Silisili Ese

O le ulufale atu o Iesu Keriso ma le mamalu i Ierusalema ma mea na tutupu i le vaiaso, lea na mulimuli mai ai, ua faapupula mai ai le aoaoga faavae e mafai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga i le taimi nei.

O le asō, e pei ona ta’ua ai, ua tatou auai faatasi ma le au Kerisiano i le salafa o le lalolagi e faamamaluina Iesu Keriso i lenei Aso Sa o le Lau Pama. Toeitiiti atoa le 2,000 tausaga talu ai, na faailogaina ai le amataga o le toe vaiaso o le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei. O le vaiaso aupito taua i le talafaasolopito o le tagata.

O le mea sa amata i le faafeiloaiga fiafia o Iesu o le Mesia na folafolaina i lona ulufale faatupu i Ierusalema, na faaiuina i Lona Faasatauroga ma le Toetu.1 E ala mai i se mamanu faalelagi, o Lana taulaga togiola na faaiuina ai Lana galuega i le olaga nei, ma ua mafai e i tatou ona mau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi mo le faavavau.

Ua ta’u mai e tusitusiga paia ia te i tatou e faapea na amata le vaiaso i le motu o tagata na tutu i faitotoa o le aai e vaai ia “Iesu le perofeta o Nasareta o Kalilaia.”2 Sa latou “ave lala o pama, ma o mai e faafetaia’i ia te ia, ma alalaga: Osana: Ia manuia le afio mai i le suafa o le Alii, o le Tupu o Isaraelu.”3

Ua faamanatu mai ia te a’u e le tala faa-tusi paia o aso ua leva, lo’u i ai i se tofiga faale-Ekalesia i Takoradi, i Kana. O se mea ofoofogia, sa ou i ai iina i le Aso Sa o le Lau Pama.

Ata
Faapotopotoga i Takoradi, Kana

Sa ou i ai e vavae le Siteki a Takoradi Kana e faatu ai le Siteki a Kana Mpintsin. O le taimi nei, ua silia ma le 100,000 tagata o le Ekalesia i Kana.4 (Matou te faafeiloai atu i le Ga Mantse, Lana Afioga Mamalu ia Tupu Nii Tackie Teiko Tsuru II o Akara, Kana, o loo faatasi ma i tatou i le asō.) O le feiloai ai ma nei Au Paia, sa ou lagonaina ai lo latou alolofa maoae ma le tuuto i le Alii. Sa ou faailoa atu lo’u alofa tele mo i latou ma e alofa le Peresitene o le Ekalesia ia i latou. Sa ou ta’ua upu a le Faaola sa tusia e Ioane: “Ia outou fealofani, e pei ona ou alofa atu ia te outou.”5 Sa latou manatu “o le autu o le konafesi ou te alofa ia te oe.”6

Ata
O Elder Rasband o loo faatalofa atu [i le au paia] i Takoradi, Kana

A o ou tilotilo faasolosolo atu i atunofoa o na uso ma tuafafine pele ma o latou aiga i le falesa, sa mafai ona ou iloa atu i o latou foliga le susulu o a latou molimau ma le faatuatua ia Iesu Keriso. Sa ou lagonaina lo latou naunau e faitaulia faatasi o se itutino o Lana Ekalesia ua salalau i le lalolagi. Ma ina ua pepese le aufaipese, sa latou pepese e pei o ni agelu.

Ata
Aufaipese i Takoradi, Kana
Ata
Elder Rasband ma tagata o le ekalesia i Kana

E faapei o le Aso Sa o le Lau Pama anamua, o soo nei o Iesu Keriso sa faapotopoto e sa’afi atu ia te Ia e faapei o i latou sa i faitotoa o Ierusalema, o e na alalaga ma lau pama i o latou lima, “Osana …: Ia manuia le afio mai i le suafa o le Alii.”7

Ata
Talotalo atu laupama i Kana

E oo lava i se aulotu a se ekalesia lata ane, sa latou faamamaluina le Aso Sa o le Lau Pama. A’o o’u lauga atu mai le pulelaa, sa ou matauina i fafo atu o le faamalama, sa latou savavali atu ma le fiafia i le ala ma talotalo a latou lau pama i o latou lima, e faapei o i latou i le ata lea. O se vaaiga o le a ou lē faagaloina lava—o i matou uma lava i lena aso sa tapuai atu ai i le Tupu o tupu.

Na apoapoai mai Peresitene Russell M. Nelson ia i tatou ia faia le Aso Sa o le Lau Pama, “ina ia faapaiaina moni e ala i le manatuaina—e le na o lau pama na talotalo mai e faamamalu ai le ulufale atu o Iesu i Ierusalema, ae e ala i le manatuaina o alofilima o Ona aao. Ona ta’ua lea e Peresitene Nelson o Isaia, o le na tautala e uiga i le folafola mai e le Faaola, “O le a ou le faagaloina lava oe,” ma upu nei: “Faauta, ua Ou togitogia oe i luga o alofilima o o’u lima.”8

E silafia lava e le Alii e faigata le olaga faitino. O ona manu’a ua faamanatu mai ai ia i tatou na “afio ifo o Ia i lalo … o mea uma”9 ina ia mafai ona fesoasoani o Ia ia te i tatou pe a tatou pagatia, ma avea ma o tatou faataitaiga e “piimau i lou ala,”10 Lona ala, ma “o le a faatasi le Atua ma [i tatou] e faavavau faavavau lava.”11

O le Aso Sa o le Lau Pama sa le na o se mea na tupu, se isi lautusi i le talafaasolopito o i ai ma se aso, taimi, ma se nofoaga. O le ulufale atu o Iesu Keriso ma le mamalu i Ierusalema ma mea na tutupu i le vaiaso, lea na mulimuli mai ai, ua faapupula mai ai le aoaoga faavae e mafai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga i le taimi nei.

Se’i o tatou vaavaai i ni nai aoaoga faavae faavavau o loo lalagaina e ala i Lana galuega na faaiu i Ierusalema.

Muamua, valoaga. Mo se faataitaiga, na valoia e le perofeta o le Feagaiga Tuai o Sakaria le ulufale mamalu atu o Iesu Keriso i Ierusalema, ma sa faamatala mai ai foi o le a tietie atu o Ia i se asini.12 Sa muai ta’ua e Iesu Lona Toetu a o sauniuni o Ia e ulufale atu i le aai, e faapea:

“Faauta o le a tatou o ae i Ierusalema e tuuina ai le Atalii o le tagata i le au faitaulaga sili ma le au tusiupu latou te faasala ia te ia i le oti,

“Latou te tuuina atu foi ia te ia i Nuu Ese ina ia latou faatauemu, ma sasa, ma faasatauro ia te ia, ae toe faatuina o ia i le aso tolu.”13

Lona lua, o le mafutaga a le Agaga Paia. Na aoao mai e Iosefa Samita, “E leai lava se tasi na te mafaia ona iloa o Iesu o le Alii, ana le se anoa le Agaga Paia.”14 Sa folafola atu e le Faaola i Ona soo15 i le Tausamiga Faaiu16 i le afeafe aupito a luga,17 “Ou te le tuua outou o matuaoti.”18 O le a lē na o i latou e tauaveina upumoni o le talalelei i luma, ae o le a i ai le meaalofa lē motusia a le Agaga Paia e taialaina i latou. “Ou te tuuina atu ia te outou le filemu, o lo’u filemu ou te avatu ai ia te outou,” na Ia folafola atu ai; “ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi.”19 Faatasi ai ma le meaalofa a le Agaga Paia, ua ia i tatou foi lena lava faamautinoaga—ina “ia tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i [tatou]”20 ma “e ala i le mana o le Agaga Paia e mafai ona [tatou] iloa ai le moni o mea uma.”21

Lona tolu, o le avea ma soo. O le avea ai ma soo moni o se tautinoga e le uma, usiusitai i tulafono e faavavau, ma le alofa o le Atua, o mea muamua ia ma le aupito taua. Aua lava ne’i masalosalo. O le motu o tagata sa saafi atu ma lau pama, na latou faafeiloa’ia o Ia o le Mesia. O Ia moni lava lena. Sa tosina atu i latou ia te Ia, o Ana vavega, ma Ana aoaoga. Ae o le toatele, e le’i umi la latou faaeaea. O nisi o i latou sa alalaga i le taimi muamua, “Osana,”22 sa le’i pine ae fulitua ma alalaga, “Faasatauro ia te ia.”23

Lona fa, o le Togiola a Iesu Keriso.24 I Ona toe aso, i le mavae ai o le Aso Sa o le Lau Pama, sa Ia faataunuuina ai Lana Togiola ofoofogia, mai tiga o Ketesemane i tauemuga o Lona faamasinoga, o Lona mafatiaga i luga o le satauro, ma Lona falelauasiga i se tuugamau nonō. Ae e le’i gata ai iina. Faatasi ai ma le malualii o Lona valaauga o le Togiola o fanau uma a Lona Tama, e tolu aso mulimuli ane ae la’a ese mai o Ia mai lena tuugamau, ua toetu,25 e pei lava ona Ia valoia.

Pe o tatou faafetai pea lava pea mo le Togiola lē mafaatusalia a Iesu Keriso? Pe o tatou lagonaina ea lona mana faamamā, i le taimi nei lava? O le pogai lena na afio ai Iesu Keriso, o Lē Taitaiina ma Lē Faaatoatoaina lo tatou faaolataga, i Ierusalema, e lavea’i i tatou uma. Pe i ai ea se taua o nei upu a Alema: “Afai ua oo ia te outou se liuga o le loto, ma afai ua outou lagona le fia pepese i le pese o le alofa togiola, ou te fia fesili atu, e mafai ea ona outou lagonaina nei?”26 E mafai ona ou fai moni atu, na lagiina e le aufaipese i Takoradi i lena Aso Sa o le Lau Pama “le pese o le alofa togiola.”

I lena vaiaso taua o Lana galuega i le tino, na tuu atu ai e Iesu Keriso le faataoto i taupou e toasefulu.27 Sa Ia aoao atu e uiga i Lona toe foi mai ia i latou ua saunia e talia o Ia, e le talia i ni lau pama i o latou lima ae i le malamalama o le talalelei ua i totonu o i latou. Sa Ia faaaogaina ata o lamepa ua tutu ma mumū, ma se suauu faaleoleo e faamumū tele ai le apeafi, e pei o se faamatalaga o se naunautaiga e ola i Ona ala, talia Ana upumoni, ma faasoa atu Lona malamalama.

Ua outou silafia le tala. O taupou e toasefulu ua faatusaina i tagata o le Ekalesia, ae o le faatoafaiava ua faatusaina ia Iesu Keriso.

Na ave e taupou e toasefulu a latou lamepa ma “o atu e faafetaiai i le faatoafaiava.”28 E toalima e popoto, na saunia suauu i a latou lamepa ma ni suauu faaleoleo, ae toalima e valelea ua mamate a latou lamepa ae leai ni suauu faaleoleo. Ina ua sau le valaau, “Faauta, ua sau le faatoafaiava; o atu ia outou e faafetaia’i ia te ia,”29 o le toalima o e “popoto ma [sa] talia le upumoni, ma [sa] avea le Agaga Paia ma o latou taiala,”30 na saunia mo “lo latou tupu ma lo latou faitulafono”31 ma “o le a i ai lona mamalu i luga o i latou.”32 O le isi toalima sa tau ausulusulu solo e su’e ni suauu. Ae ua tuai tele. Sa agai i luma le solo e aunoa ma i latou. Ina ua latou tu’itu’i ma aioi atu ina ia ulufale atu, sa tali atu le Alii, “Ou te le iloa outou.”33

O a ni o tatou lagona pe afai e fetalai mai o Ia ia te i tatou, “Ou te le iloa outou!”

O i tatou, e faapei o taupou e toasefulu, ua i ai lamepa; ae pe o i ai ni a tatou suauu? Ou te popole o loo i ai nisi ua na o sina suauu itiiti, ua mua ona pisi i uunaiga faalelalolagi ua le mafai ai ona saunia lelei. E maua le suauu i le talitonu ma faatino valoaga ma upu a perofeta soifua, aemaise o Peresitene Nelson, o ona fesoasoani, ma Aposetolo e Toasefululua. E faatumuina o tatou agaga i suauu pe a tatou faalogo ma lagonaina le Agaga Paia ma faatino na taitaiga faalelagi. E liligi mai suauu i o tatou loto pe a faaalia ia tatou filifiliga tatou te alolofa i le Alii ma tatou fiafia foi i mea e fiafia i ai o Ia. E maua mai le suauu i le salamo ma saili le faamalologa o le Togiola a Iesu Keriso.

Afai o e saili e faatumu se mea ua faaigoa e nisi “o se lisi i se utu,” o lea: faatumu lau utu i le suauu i le ituaiga o le vai ola, o Iesu Keriso,34 o se faatusa lea o Lona soifua ma aoaoga. O se eseesega, o le faamae’aina o se mea o i se lisi i se utu a se tasi ae e leai se taua faaleagaga, o le a le tuua ai lava lou agaga ua lagona le atoatoa pe faamalieina; ae o le a mafai i le ola ai i aoaoga faavae na aoao mai e Iesu Keriso. Sa ou ta’ua muamua ia faataitaiga: talia valoaga ma aoaoga faaperofeta, faatino uunaiga a le Agaga Paia, ia avea o se soo moni, ma saili le mana faamalolo o le Togiola a lo tatou Alii. O lena lisi i lau utu o le a aveina oe i se mea e te manao e te alu i ai—i lou Tama o i le Lagi.

O lena Aso Sa o le Lau Pama i Takoradi o se aafiaga faapitoa lea mo a’u ona sa ou faasoaina ma se aofia faatuatua o uso ma tuafafine. Ma sa faapena foi i konetineta ma atumotu i le lalolagi atoa. Ua naunau lo’u loto ma le agaga, e faapei foi o outou e alalaga, “Osana i le Atua Silisili Ese.”35

E ui ina tatou le tutū i faitotoa o Ierusalema i le taimi nei ma ni lau pama i o tatou lima, ae o le a oo mai le taimi, e pei ona valoia i le Faaaliga, “o tagata e toatele, e le mafaitaulia e se tagata, e mai atunuu uma, ma aiga ma nuu, ma gagana eseese, [o le a tutū] i latou i luma o le nofoalii, ma luma o le Tamai Mamoe, ua oofu i latou i ofu sisina, ma lau pama i o latou lima.”36

Ou te tuu atu ia te outou la’u faamanuiaga o se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso ina ia outou taumafai ma le filiga e ola amiotonu ma ia i ai faatasi ma i latou o ē, faatasi ai ma lau pama i o latou lima, o le a fofogaina mai le Alo o le Atua, o le Togiola sili o i tatou uma. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. O loo faamatala mai e evagelia uma e fa o le talalelei—Mataio 21–28; Mareko 11–16; Luka 19-24; ma Ioane 12–21—aso faai’u o le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei, lea na mamanuina faalelagi ina ia avanoa ai faamanuiaga o le faaolataga ma le faaeaga mo fanau uma a le Atua. E i ai taimi e eseese ai mea e faaaofia e le au tusitala ae e le eseese i aoaoga ma faatinoga a le Faaola.

  2. Tagai i le Mataio 21:10–11.

  3. Ioane 12:13.

  4. E tusa ai ma Tagata Auai ma Faamaumauga Faafuainumera, ua 102,592 tagata o le ekalesia i Kana.

  5. Ioane 15:12.

  6. O taimi uma ou te talanoa ai i tagata o le ekalesia, latou te fai mai ai ia te a’u, “Elder Rasband, lo matou Aposetolo pele, ou te alofa ia te oe.” O tagata ua matuai tutumu i le Agaga ma le alofa o le Atua e afua ai ona faigofie ona latou faasoa mai lo latou alolofa.

  7. Mataio 21:9.

  8. Tagai ia Russell M. Nelson, “O Le Filemu ma le Faamoemoe o le Eseta” (vitio), Ape. 2021, ChurchofJesusChrist.org/media; Isaia 49:16.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:8. Ia Tesema 1838, sa faafalepuipuia ai ma le lē tonu le Perofeta o Iosefa ma nai isi taitai o le Ekalesia i le Falepuipui o Liperate. Sa matautia tulaga. I le mavae ai o masina i nei tulaga faanoanoa, sa ia tusi atu i tagata o le ekalesia ia Mati o le 1839, e aofia ai tatalo na ia talosagaina ai le Alii ina ia alofagia lona tulaga ma le “au paia mafatia.” Sa ia faasoa mai foi le tali a le Alii i na tatalo e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–23.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:9. O le faamalosiau a le Alii ia Iosefa Samita i le Falepuipui i Liperate, na aumaia ai ia te ia le mafanafana ma le malamalama faaleagaga faapea o puapuaga ma mafatiaga e mafai ona faamalolosia ai i tatou, aoao mai ai le onosai, ma faatupuina le loto-pulea. Sa valaau atu le Alii ia te ia e “piimau i lona ala,” o le ala lea o le Alii, ma onosai i faiga le tonu e faapei foi “o le Alo o le [Atua, o lē] na afio ifo i lalo o mea uma. Ua sili atu ea oe ia te ia?” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:8).

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:9. O le tautoga faapea “o le a faatasi le [Atua] ma oe” o se folafolaga mautinoa mo i latou o e pipiimau i lo latou faatuatua ma faalagolago i le Alii.

  12. Tagai i le Sakaria 9:9.

  13. Mataio 20:18–19. Ua tusia e James E. Talmage i le Jesus the Christ: “O se mea moni ofoofogia sa le’i malamalama le Toasefululua i Lana faauigaga. … Ia i latou, sa i ai se tulaga le talafeagai matautia, se eseesega mataga po o se mea uiga ese e le o manino i fetalaiga a lo latou Matai pele. Sa latou iloa o Ia o le Keriso, le Alo o le Atua soifua; ae faapefea la i sea Tagata ona aumai faapagota ma fasiotia?” ([1916], 502–3).

  14. Na faia e Iosefa Samita lenei tautinoga i le Aualofa a Tamaitai o Navu, 28 Aperila, 1842, e pei ona tusia i le “Talafaasolopito a Iosefa Samita,” Deseret News, Sept. 19, 1855, 218. O le faasino atu i le mataupu e sefululua o le 1 Korinito, sa ia faamanino ai le fuaiupu e tolu, “E leai se tasi na te mafai ona ta’ua o Iesu o le Alii, a le sea noa le Agaga Paia,” ma toe iloiloina e faapea atu, “E leai se tasi e mafai ona iloa o Iesu o le Alii, a le sea noa le Agaga Paia.” (Tagai The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History [2016], 2.2, churchhistorianspress.org.)

  15. Na taumamafa faatasi Iesu i le Tausamiga Mulimuli ma Ona soo (tagai i le Mareko 14:12–18). O le Toasefululua na aofia ai Peteru, Aneterea, Iakopo, Ioane, Mataio, Filipo, Toma, Patolomaio, Iakopo (atalii o Alefaio), Iuta le Sekara, Iuta (uso o Iakopo, ma Simona (tagai i le Luka 6:13–16).

  16. Sa faatuina e le Faaola le faamanatuga faatasi ma Ona soo i le Tausamiga Mulimuli (tagai Mataio 26:26–29; Mareko 14:22–25; Luka 22:19–20).

  17. O le aso/po tonu na faatuina ai e Iesu le faamanatuga i le “afeafe aupito a luga” o loo fefinaua’i ai ona o eseesega i le va o Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane. Ua fautua mai e Mataio, Mareko, ma Luka faapea o le Tausamiga Mulimuli na faia i le “aso muamua o le tausamaaga o le areto e le faafefeteina,” po o le tausamiga o le Paseka (tagai i le Mataio 26:17; Mareko 14:12; Luka 22:1, 7). Peitai, ua fautuaina mai e Ioane, faapea na pu’e faapagotaina Iesu a o lei faia le tausamiga o le Paseka (tagai i le Ioane 18:28), o lona uiga atonu na faia le Tausamiga Mulimuli i le tasi le aso i luma mai o le tausamiga o le Paseka. O anomea o mataupu aoaoina a le Ekalesia ma Aoaoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai e foliga mai e ioe na faia e Iesu le Tausamiga Mulimuli ma Ona soo i le afeafe aupito a luga i le afiafi i luma mai o Lona faasatauroga. O Kerisiano o loo faamanatuina le Vaiaso Paia ua latou aloaia le Aso Tofi o le aso o le Tausamiga Mulimuli, o le Aso Faraile o le aso o le Faasatauroga, ma le Aso Sa o le aso o le Toetu—e tusa ai ma le kalena faaGregorian.

  18. Ioane 14:18.

  19. Ioane 14:27.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77.

  21. Moronae 10:5.

  22. Ua faamatala mai e le The Bible Dictionary, o le osana o lona uiga o le “faasao nei.” O le upu lea e mai le Salamo 118:25. “O le lagiina o lenei salamo na fesootai i le Tausamiga o Falefetafa’i faatasi ai ma le talotaloina o lala o lau pama; o le mea lea na faaaogaina ai le upu e le motu o tagata i le ulufale mamalu atu o le Alii i Ierusalema” (Bible Dictionary, “Hosanna”). Tagai i le Mataio 21:9, 15; Mareko 11:9–10; Ioane 12:13.

  23. Mareko 15:14; Luka 23:21.

  24. O le totonugalemu o le fuafuaga a le Tama Faalelagi o le faaolataga o se togiola e le i’u lea o le a mautinoa ai le ola faavavau mo Ana fanau uma ma le faaeaga mo i latou e agavaa e maua lena faamanuiaga. Ina ua fetalai mai le Tama, “O ai Ou te auina atu?” Na laa atu i luma Iesu Keriso: “O A’u lenei, auina atu au” (Aperaamo 3:27). Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson : “O le misiona a [Iesu Keriso] o le Togiola. O lena misiona o Lana lava sa tulaga ese. O le soifua mai i se tina faaletino ma se Tama tino ola pea, sa na o Ia ai lava e mafai ona tuuina atu Lona soifua ina ia toe aumai ai (tagai i le Ioane 10:14–18). O taunuuga mamalu o Lana Togiola e le gata ma e faavavau. Ua Ia aveese mai le tui o le oti ma faia ai ia na o se taimi le tumau le faanoanoa o le tuugamau (tagai i le 1 Korinito 15:54–55). O Lona tiutetauave mo le Togiola ua loa ona iloa a o le’i oo i le Foafoaga ma le Pau. E le gata ina tuuina mai ai le toetutu ma le tino ola pea i tagata uma, ae ina ia mafai ai foi ona faamagaloina i tatou ia tatou agasala—e tusa ai lea ma tulaga sa Ia faatulagaina. O Lana Togiola ua tatalaina ai le ala lea e mafai ai ona tatou toe faatasi ma Ia ma faatasi ai ma o tatou aiga e faavavau” (“Aoaoga a Russell M. Nelson,” Liahona, Ape. 2013, 20).

  25. O le toetu e aofia ai le toetuufaatasia o le tino ma le agaga i se tulaga tino ola pea, e le toe tuueseesea le tino ma le agaga ma e le toe noanoatia foi i mala o le olaga nei po o le oti (tagai i le Alema 11:45; 40:23).

  26. Alema 5:26; tagai foi Alema 5:14.

  27. O le faataoto i taupou e toasefulu o loo maua i le Mataio 25:1–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:56–59. O mataupu o loo si’o ai le Mataio 25 ua fautua mai ai faapea na aoao atu e Iesu lenei faataoto i le taimi o Lona toe vaiaso, ina ua mavae ona ulufale atu i Ierusalema i le Mataio 21 ma ina ua toetoe lava oo i le Tausamiga Mulimuli ma Lona pu’efaapagotaina i le Mataio 26. E faaopoopo i le faataoto i taupou e toasefulu i lena vaiaso mulimuli, na tuu atu ai e Iesu le faataoto i le laau o le mati (tagai i le Mataio 21:17–21; 24:32–33), faataoto i atalii e toalua (tagai i le Mataio 21:28–32), faataoto i le matai fai tovine (tagai i le Mataio 21:33–46).

  28. Mataio 25:21.

  29. Mataio 25:6.

  30. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:57.

  31. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:59.

  32. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:59.

  33. Mataio 25:21. I le Lauga i luga o le Mauga, sa faasino atu e le Alii ia i latou o e ua manatu na latou faia “le tele o galuega ofoofogia” ma faapea atu, e pei ona ta’u mai i le ala i taupou valea e toalima, “Ou te le iloa outou” (tagai i le Mataio 7:22–23).

  34. E pei ona taua le vai e tausi ai le ola faaletino, o Iesu Keriso ma Ana aoaoga (vai ola) e taua mo le ola e faavavau (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Vai Ola,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi Isaia 12:3; Ieremia 2:13; Ioane 4:6–15; 7:37; 1 Nifae 11:25; Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:66; 63:23).

  35. 3 Nifae 4:32.

  36. Faaaliga 7:9.