Liahona
Ana Leai le Tusi a Mamona, Semanu Ou Te Lē Iloaina
Ianuari 2024


Savali Faaleautaitai i le Eria

Ana Leai le Tusi a Mamona, Semanu Ou Te Lē Iloaina

Na ou faitauina le tele o tusi i lo’u olaga—malaga maoa’e, tala faasolopito ofoofogia, tala o olaga faagae’etia, ma tusiaoga faapolōfesa. E ui e tele na aoga lelei i lo’u olaga, ae na o le tasi na suia atoa ai lo’u olaga. Na fesoasoani le Tusi a Mamona ou te latalata atili ai i le Atua ma fausia lo’u faavae i luga o le papa o lo’u Faaola, o Iesu Keriso (tagai i le Helamana 5.12).

Molimau

E ui sa ou lē toaga tele i le lotu ina ua 14 o’u tausaga, sa valaaulia a’u e auai i le seminare. E ala i se mamanu mamana na faamanuiaina ai a’u e le Alii i se tali maoa’e ae faigofie i se tatalo i le nā o le lua aso talu ai ma na ou saunia e talia le valaaulia. I lena tausaga, sa matou aoaoina le Tusi a Mamona. E ala i le lagolagosua a se faiaoga alofa ma a’u uō i le vasega, sa ou talia ai le valaaulia e faitau le Tusi a Mamona i le aluga o le tausaga. Ae na sili atu le taua, na ou taliaina le valaaulia a le perofeta o Moronae, e ole atu i le Atua pe moni le Tusi a Mamona (tagai i le Moronae 10:3-5).

E le’i leva ona amata le seminare, ae ou toe ole atu i lo’u Tamā i le Lagi, ma se loto faamaoni ma se mana’o moni, i le fia iloa mo a’u lava ia, pe moni le Tusi a Mamona, ma pe na faaliliuina e Iosefa Samita i le meaalofa ma le mana o le Atua, e pei ona ia molimauina. Na toe o’otia a’u i le na lagona muamua na ou aafia ai. Lena lagona o le alofa mama na mu ai lo’u loto, ma na ou iloa—na ou iloa moni lava–o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua.

Na i’u ina o’u iloa e moni le Tusi a Mamona, o Iesu Keriso o lo’u Faaola, o Iosefa Samita o Lana perofeta, na mua’i faauuina e toe fuatai le Ekalesia moni a le Alii i lenei lalolagi, ma o se perofeta soifua i le lalolagi na ia tuuina mai fautuaga ma le taitaiga na ou manaomia, e mulimuli i ai a’o o’u taumafai e ola i poloaiga ma tulaga faatonuina o le Ekalesia. O ni mea taua na na iloa e se tama e 14- tausaga.

Na suia a’u e lena malamalama. Na ou manao ia ou lelei. Na ou manao e fai mea sa’o, ma ā ou faia ni mea sese ou te lagonaina le faanoanoa mo mea na ou faia, na ou salamo, ma faalagolago i le Alii e fesoasoani iā te a’u ia sili atu ona lelei. Na tuputupua’e lo’u faatuatua iā Iesu Keriso i aso taitasi, i la’u molimau ua faamalosia ma le malamalama i aoaoga o le Tusi a Mamona.

Na fautua mai Peresitene Russell M. Nelson i tagata o le Ekalesia e mafaufau i fesili e tolu: “Muamua, mata e faapeī lou olaga e aunoa ma le Tusi a Mamona? Lua, o ā mea semanū e te lē iloa? Ma le tolu, o ā mea semanū e te lē maua”?1

Afai e te le’i faia, ou te valaaulia oe ia mafaufau ma le agaga tatalo i nei fesili ma taliina ma le faamaoni. Ina ua ou taliina, na faateleina lo’u fiafia ma le faafetai mo le Tusi a Mamona, ma Iesu Keriso lea e molimau mai ai.

Semanū ou te lē iloa e uiga i le fuafuaga maoa’e o le faaolataga, le togiola faaola ma le alofatunoa o Iesu Keriso, po o aoaoga a perofeta soifua. O lo’u olaga ua i ai nei ona o le Tusi a Mamona. Na fesoasoani matāupu faavae o lo’o i ai iā te a’u, e tumau i luga o le ala o feagaiga i se lalolagi paū.

Faamanuiaga o le Aiga

Na folafola mai e Peresitene Marion G. Romney, le fesoasoani lua i le Au Peresitene Sili:

“Ou te lagona ma le mautinoa afai, i totonu o o tatou aiga, o le ā faitau e matua le Tusi a Mamona ma le agaga tatalo i aso uma, e i laua lava ma faatasi ma le lā fanau, o le ā o’o mai le agaga o lenā tusi maoa’e e faatumuina o tatou fale ma faatasi ai ma i latou uma o loo nonofo ai. O le ā faateleina le agaga o le migao; o le faaaloalo o tagata ma le popole o le tasi i le isi o le ā faatupulāia. O le ā aluese le agaga o finauga. O le a aoao e matua ā latou fanau i le alofa sili atu ma le atamai. O le a faateleina le amiotonu. O le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa—le alofa mama o Keriso—o le a faatumuina ai ō tatou aiga ma olaga, ma aumaia lo latou filemu, olioli, ma le fiafia.”2

A’o i ai se ma fanau laiti e toalima, na tauivi lo matou aiga e mulimuli i lenei fautuaga faaperofeta. E 18 masina faatoā mae’a uma ai ona matou faitauina le Tusi a Mamona. O le tele o aso na matou faitauina ai se itulau se tasi. Na faitau e i matou taitoatasi se fuaiupu ma na matou fesoasoani i le ma tama teine laitiiti, e fa tausaga, e faataitai mai se fuaiupu pe a uma ona matou faitauina mo ia. Ina ia faafiafiaina, sa matou o uma e ‘aai [i se faleaiga], ma i le laulau sa ou fesili ai i lo’u aiga po o ā ni tala e sili ona latou fiafia i ai i le Tusi a Mamona. O tala e aofia ai Alema i sā Sorama, le malaga i le nuu folafolaina o le aiga o Liae, Helamana ma le autau talavou, Mamona ma Moronae, le gaulega faafaifeau tala’i a Amona, ma le liua o Alema lē Itiiti. Mulimuli lava, na faaopoopo mai le leo o le mā tama teine e fa-tausaga. Na ia faapea mai, “Na’o Iesu!” Na ia aoaoina i matou i se lesona mamana o le faatuatua o se tamaitiiti i lenā aso.

Valaaulia ma le Folafolaga

Na a’oa’o mai Peresitene Nelson:

“Pe ā ou mafaufau i le Tusi a Mamona, ou te mafaufau i le upu mana. O upumoni o le Tusi a Mamona e i ai le mana e faamalolo ai, faamafanafana, toefuatai, fesoasoani, faamalōsia, Iagolago, ma faafiafia ō tatou agaga …. Ou te folafola atu a ē faitauina ma le agaga tatalo le Tusi a Mamona i aso uma, o le a e faia filifiliga sili atu—i aso uma. Ou te folafola atu a e mafaufau loloto i mea e te suesueina, o le a matala faamalama o le lagi, ma o le a e maua tali i au lava fesili ma le taitaiga i lou olaga.”3

O le folafolaga a Moronae e faatatau ia i tatou uma o ē faitau i le Tusi a Mamona, pe o le taimi muamua po o le faalima. Manatua le faatuatua ma le tatalo, o se loto faamaoni, ma se manao moni e aoao. Faatasi ma lou naunau e suesue, mafaufau loloto, ma tatalo, o le a e maua foi lena molimau ma maua faamanuiaga matagofie na te aumaia. O le a faateleina lenei vaega a’oeē faasoa atu le tusi ma lau molimau i isi.

Ou te valaaulia oe ia avea le Tusi a Mamona o se vaega o lou olaga. Aoao i ana aoaoga, fiafia i ana tala, ma mulimuli i faataitaiga a soo moni o Iesu Keriso. Ou te folafola atu, a’o e faia o le a faateleina lou faatuatua iā Iesu Keriso, o le a e aafia i se faamoemoe faateleina, ma e ala mai i le alofa mutimutivale o le Alii, o le a e lagonaina ai le faatumulia o lou agaga i le alofa mama o le Atua.

Faamatalaga

  1. “O le Tusi a Mamona: Faamata e faapeī lou olaga e aunoa ma Ia? Ensign po o le Liahona, Novema 2017.

  2. “O le Tusi a Mamona,” Ensign, Me 1980.

  3. “O le Tusi a Mamona: Faamata e Faapeī Lou Olaga e Aunoa ma Ia?” Liahona, Novema 2017.