Liahona
O La Tatou ‘Savaliga ma Talanoaga’ o le Konafesi Aoao
Mati 2024


Ua Na’o Tusiga Faatekinolosi

O La Tatou ‘Savaliga ma Talanoaga’ o le Konafesi Aoao

Sii mai ia Sarah Jane Weaver, “Vaega 24: Ua Faasoa Mai e Elder Bednar Lana Mamanu mo le Suesueina o Savali o le Konafesi Aoao,” Church News (faasalalauga), 30 Mat., 2021, thechurchnews.com.

A o tatou faalogologo atu, matamata, ma faitau i savali o le konafesi aoao, ua fautuaina i tatou e Elder Bednar e vaavaai mo le aoaoga faavae ua aoaoina, o valaaulia ua tuuina atu, ma faamanuiaga ua folafola mai.

Ata
o se tamaita’i o loo matamata i le konafesi aoao i luga o se tapeleti

Na uunaia e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) ia tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Aupaia o Aso e Gata Ai ina ia avea saunoaga o le konafesi “ma taiala i a latou savaliga ma talanoaga i le aluga o le isi ono masina.” Na ia faamalamalama mai, “O mataupu taua nei ua silafia e le Alii e talafeagai ona faaali mai i lona nuu i aso nei”1

E faapena foi, sa faamamafa mai e Spencer W. Kimball (1895–1985) le taua o le faalogo ma suesue i savali o le konafesi aoao. Sa ia aoao mai, “E leai se tusitusiga po o se voluma i fafo atu o tusitusiga faavae a le Ekalesia e tatau ona i ai se nofoaga lauiloa i luga o au fata o lau potutusi patino.”2

I le faaiuga o le konafesi aoao ia Oketopa 1977, na saunoa ai Peresitene Kimball: “O se konafesi maoae lenei ma a o faia nei lauga matagofie taitasi ua ou faalogo lelei i ai ma le totoa tele, ma ua ou mafaufau o le a ou alu i le fale ma avea ma se tagata sili atu nai lo se isi lava taimi muamua. … Ou te uunaia outou ina ia mafaufau tele i lou toe foi mai i le fale mai lenei konafesi ma toe mafaufau i mea ua tou gauai atu i ai.”3

O le iloaina e oo lava i Peresitene o le Ekalesia e aoao mai savali na faasoa mai i le konafesi aoao na matua faagaeetia ai lava a’u a o avea ma se alii talavou. Ina ua amata ona ou mulimuli i a latou fautuaga, sa ou mauaina ni mea se tolu:

1. E faamamafa atu e taitai o le Ekalesia ia aoaoga faavae ma mataupu faavae autu ia latou savali.

2. E toetoe lava o taimi uma, o a latou savali e aofia ai valaaulia e faatino e faatatau i aoaoga faavae po o mataupu faavae ua aoaoina.

3. E tusa ai ma le valaaulia, e ofo atu e taitai o le Ekalesia ia faamanuiaga folafolaina.

Sa ou faatuina se mamanu o le tusiaina o ni koluma se tolu i luga o se pepa. Ona ou taumafai lea e faailoa ma aotele faapuupuu le aoaoga faavae, valaaulia, ma faamanuiaga folafolaina i savali o le konafesi aoao. O lena mea, o le mea moni, na avea ma a’u savaliga ma talanoaga mo le isi ono masina na sosoo ai.

O le Taua o le Valaaulia

Afai o loo saili ma le tatau tagata mo le meaalofa faaleagaga o le faatuatua i le Alii, e manaomia ona latou galulue e tusa ai ma Ana aoaoga. O le valaaulia o le ki lena aua o le faatuatua i le Faaola o se mataupu faavae o le faatinoga ma le mana. Ma i le avea ai ma Ana auauna, ou te taumafai e tuuina atu valaaulia ia e mafai ona fesoasoani i tagata e faamalosia ai lo latou faatuatua ma le tuuto atu ia te Ia.

O le tele o taimi i a tatou sauniga i le Ekalesia e mafai ona tatou fai atu ai ni mea e pei o le, “Ou te luiina oe e fai le X.” Ae ou te le maua lea gagana i le galuega a le Faaola, i tusitusiga paia, po o aoaoga a taitai o le Ekalesia. Sa faia e le Faaola, ma e tatau i taitai o le Ekalesia ona, valaaulia, faatosina, faamalosiau, ma folafola atu faamanuiaga—o se auala e sili atu ona faapei o Keriso e fesoasoani ai i tagata taitoatasi ma aiga.

O Peresitene Dallin H. Oaks, i le avea ai ma se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na tuuina atu se valaaulia taua i se savali i e umia le Perisitua Arona. Sa ia faasoa mai se faataitaiga o le mataupu faavae o le le faalavelaveina. Fai mai o ia, “O le mataupu faavae ou te fautuaina atu e pulea ai i latou e galulue i le faamanatuga—pe saunia, faatautaia, po o le tufaina atu—e le tatau ona latou faia soo se mea e faalavelaveina ai soo se tagata o le ekalesia mai lana tapuaiga ma le faafouina o feagaiga.”4

Atonu e fesili se tasi e umia le Perisitua Arona ia te ia lava, “Ia, o a laei e tatau ona ou ofuina pe a ou auai i le sauniga o le faamanatuga?” Afai e malamalama se alii talavou i lenei mataupu faavae faigofie, o le a ia le taumafai e fai se “faamatalaga” patino i ona laei po o ona uiga. Nai lo lena, o le a ia taumafai e le mafaamatalaina ina ia le faalavelave pe faalavelave i tagata o loo faafouina feagaiga i le sauniga o le faamanatuga—po o soo se isi lava sauniga.

Sa faaopoopo mai Peresitene Oaks, “O le a ou le fautuaina atu ni tulafono auiliili.”5 Ia te au, o se valaaulia lena i e uma e umia le perisitua e mafaufau pe mafai faapefea e lenei mataupu faavae ona taitai atu i se auala maualuga atu ma paia atu o le faatinoina o tiute faaleperisitua.

Sa tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson se ituaiga o valaaulia talitutusa i le konafesi aoao ia Aperila 2015, ina ua ia aoao mai i tatou e faapea “o le Sapati o se aso fiafia.”6 Na ia saunoa mai, “E faapefea ona tatou faapaiaina le aso Sapati? A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e le faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane faatoa ou iloa ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati o le a avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi [tagai i le Esoto 31:13; Esekielu 20:12, 20]. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou lē toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te a‘u, ‘O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili na matuai faamanino mai ai ia te a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati.”7

I le fesili a Peresitene Nelson ma le faataitaiga a Peresitene Oaks, e mafai ona tatou faailoa ai valaaulia e faatino. Ma a o tatou faatinoina, o le a mulimuli mai pea faamanuiaga ofoofogia.

Galue ma Ia Faamanuiaina

E mafai e le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faia le tele o mea e saunia ai mo le konafesi aoao. O le a ou faamamafaina na o le lua.

Muamua, e tatau ona tatou saunia e faatino. A o tatou punouai ma le naunautai i le ole atu, saili, ma tuitui atu, tatou te faatinoina le faatuatua i le Faaola ma valaaulia le Agaga Paia e avea ma o tatou faiaoga. O le a aumaia e le Agaga mafaufauga i o tatou mafaufau ma lagona i o tatou loto, ma o le a aoaoina i tatou taitoatasi ma patino e le Agaga i mea e manaomia.

O le mauaina o mea tatou te manaomia o le a sili atu ona faigata pe afai o lo tatou mafaufau o le, “O le a na ona ou faalogo lava i savali ma faamoemoe o le a i ai se mea o le a fesoasoani ia te au.” O le faagasologa faafaaaliga e manaomia ai le auai ma le naunautai ae le na o le auai.

O sauniuniga e muamua mai i faatinoga mataalia, ma o se tasi o auala patino e saunia ai mo le konafesi aoao o le i ai lea o se fesili po o ni fesili i le mafaufau a o tatou faalogologo i savali o le konafesi aoao.

O le elemene lona lua o sauniuniga o le valaaulia patino lea o le Agaga Paia e avea ma a tatou soa, o se tasi lea o faamoemoega o le tatalo. O le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia e le otometi ona ua tuu lima i luga o o tatou ulu ma ua apoapoaiina i tatou ia “talia le Agaga Paia.” E tatau ona faia la tatou vaega ia maua ai le meaalofa.

Tatou te valaaulia le Agaga Paia pe a tatou tatalo faamaoni ma le manatu moni i ai. Tatou te valaaulia le Agaga Paia a o tatou taumamafa fiafia i afioga a Keriso i tusitusiga paia. Tatou te valaaulia le Agaga Paia a o tatou mulimuli i fautuaga e tuuina mai e o tatou taitai o le Ekalesia. O na faailoaga o le faatuatua i le Faaola e valaaulia ai le Agaga Paia e avea ma a tatou soa. Ma ou te talitonu e sili atu ona vave ona afio mai o Ia pe a tatou valaaulia faapitoa o Ia.

E manaomia foi ona tatou aoao ma iloa o faamanuiaga e le faapea e oo mai i o tatou olaga pe a tatou mananao ai po o le ala tatou te mananao latou te o mai ai. Ae, e faaee mai i o tatou luga e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Alii.

Po o le a lava le tulaga po o le ituaiga, soo se tagata o lenei Ekalesia—pe afai o loo taumafai o ia ia agavaa ma saili atu i le mafutaga a le Agaga Paia—e mafai ona ole atu, saili, ma tuitui atu (tagai i le Mataio 7:7; 3 Nifae 14:7) ma maua tali ma le taitaiga faaleagaga.

Faatulagaina e le Lagi

Pe a mafaufau le Au Paia o Aso e Gata Ai i le fesootaiga ma le fesuisuiai o savali e tuuina mai i le taimi o le konafesi aoao, atonu e taumanatunatu nisi pe ua atofaina atu ni autu ma pe na fuafuaina ni autu. Ua fuafuaina i latou —e le lagi, ae le o i latou e mautofiga i le konafesi.

Ua ou auai i le konafesi aoao mo le toeitiiti atoa le 20 tausaga, ma e seāseā lava se taimi ona tuuina atu ai se tofiga faapitoa i se failauga e talanoaina ai se autu faapitoa. Ae sa i ai taimi a o nofonofo ai i luga o le tulaga ma le iloaina o le a oo i lo’u taimi e lauga atu ai ua ou matauina ai se faaauauina o le faaopoopoga i savali ua tuuina atu. O taitai o le Ekalesia o e e lei talanoa i le tasi ma le isi e uiga i anotusi o a latou savali taitoatasi e tofu saofaga i se konafesi faapogai e ofoofogia. Ioe, o le konafesi aoao e faatulagaina—ae e ala mai i le lagi, ae le o tagata mautofiga.

I le vaega e 52 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua faaali mai ai e le Alii o le a Ia tuuina mai ia i tatou “se ata i mea uma” (fuaiupu 14). O se tasi o na mamanu o le auala e auauna mai ai le Faaola ia i tatou. Ina ua Ia faaali atu i le motu o tagata e 2,500 i le malumalu i le laueleele o Nuumau, na te lei valaauliaina na o le toatasi pe toalua e o mai ma tagotago i manu’a i Ona lima, o Ona vae, ma Lona itu. Na Ia tuuina atu lena avanoa i tagata uma “taitoatasi” (3 Nifae 11:15).

I le konafesi aoao, e fetalai mai le Alii i se faapotopotoga i le lalolagi atoa e ala mai i Ana auauna, ma e fetalai mai o Ia ia i tatou “taitoatasi” e ala i le mana o le Agaga Paia. O lenei mamanu faaleagaga e mafai ona manuia ai i tatou uma a o tatou faalogo, aoao, ma taumafai e avea ma soo tuuto o le Faaola.

O Faamatalaga

  1. Harold B. Lee, i le Conference Report, Ape. 1946, 68.

  2. Spencer W. Kimball, In the World but Not of ItBrigham Young University Speeches of the Year (14 Me, 1968), 3.

  3. Spencer W. Kimball, “Iesu o le Keriso,” Ensign, Nov. 1977, 75.

  4. Dallin H. Oaks, “The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 39.

  5. Dallin H. Oaks, “The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” 39.

  6. Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 129–32.

  7. Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” 130.