Inisitituti
Mataupu 14: 2 Nifae 31–33


Mataupu 14

2 Nifae 31–33

Folasaga

O tusitusiga faaiu a Nifae ua taialaina lana faamalamalamaga o le “mataupu a Keriso” (2 Nifae 31:2, 21; 32:6). Na faamalamalamaina mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“I le Tusi a Mamona, ‘o le mataupu a Keriso’ e faigofie ma tuusao. E agai sao lava i mataupu faavae muamua o le talalelei atoatoa lava, e aofia ai se faamalosiauga ia tumau e oo i le iuga, ia finau, ia fetaomi i luma. E moni lava, o le i ai o le manino ma le faigofie i le ‘mataupu a Keriso’ e maua ai lona aafiaga. …

“… O le mataupu a Keriso e le faigata. E matua loloto lava, matagofie, e taulai tasi le manino ma le atoatoa” (Christ and the New Covenant [1997], 49–50, 56).

Taumafai e faaautu lou olaga i vaega faigofie ae loloto o le mataupu a Keriso lena o le a oo mai ai ia te oe le faaaumea ma le taitaiga a le Agaga Paia ma le fiafia ma le olioli faavavau.

Faamatalaga

2 Nifae 31:2. “O Le Mataupu a Keriso”

  • Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland le uiga o le “mataupu a Keriso” e pei ona faaaogaina i le 2 Nifae 31: “E ui lava o se fuaiupu e pei o le ‘mataupu a Keriso’ e mafai ona faaaoga sa’o e faamatala ai soo se aoaoga po o aoaoga uma foi a le Matai, ae ui lava i lea o na lagona lautele maoae ma matagofie o loo taatele i le Tusi a Mamona, Feagaiga Fou, ma tusitusiga paia o aso e gata ai e mafai ona faaigoaina sao lava ‘o le mataupu a Keriso.’ Manatua o le fuaiupu na faaaogaina e Nifae e tulagaese lava. I le molimau faaiu a Nifae, ma mulimuli ane i le tautinoga a le Faaola lava ia i sa Nifae i lana asiasiga ia i latou, o le autu faapitoa lava o se lagona sa’o, maatiati, tulagaese o le mataupu a Keriso, aemaise lava lena na tautino mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faatatau i ‘uluai mataupu faavae ma sauniga o le Talalelei’” (Christ and the New Covenant, 49).

2 Nifae 31:4–10. “Ua Faia o Ia ma Faaaoao ia te i Latou”

  • E ui e tatau ona papatisoina tagata mo le faamagaloina o agasala, o le Faaola, o le sa paia ma leai se agasala, na papatisoina e fai ma faataitaiga o le lotomaualalo ma le usiusitai. Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na tuuina mai e Iesu Keriso se faataitaiga mo tagata uma ia mulimuli i Ona tulaga aao e ala lea i lona papatisoina:

    “O le ulufale atu i le malo o le Atua e taua tele o le ala lea na papatiso ai Iesu e faailoa mai ai ia i tatou “le sao o le ala ma le vaapiapi o le faitotoa, [tatou] te ulu atu ai’ (2 Nifae 31:9). …

    “Na soifua mai i se tina i la le tino, na papatisoina ai Iesu ina ia faataunuu ai le poloaiga a Lona Tama e ao ona papatisoina atalii ma afafine o le Atua. Na ia faia le faataitaiga mo i tatou uma ina ia faalotomaualaloina ai i tatou lava i luma o lo tatou Tama Faalelagi. O loo taliaina i tatou uma i le vai o le papatisoga. Na papatisoina o Ia e molimau atu ai i Lona Tama o le a usitai o Ia i le tausia o Ana poloaiga. Na papatisoina o Ia e faaali mai ai ia i tatou e tatau ona tatou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le 2 Nifae 31:4–9).

    “A o tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu, ua faapena foi ona tatou faaali atu o le a tatou salamo ma usiusitai i le tausia o poloaiga a lo tatou Tama o i le lagi. Tatou te faalotomaualaloina i tatou lava ma se loto momomo ma se agaga salamo a o tatou iloa a tatou agasala ma sailia le faamagaloga o a tatou agasala (tagai i le 3 Nifae 9:20). Tatou te osifeagaiga tatou te loto ina ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma manatua pea o Ia” (i le Conference Report, Oke. 2000, 5; po o le Liahona, Ian. 2001, 6–9).

2 Nifae 31:13. “Loto Atoa ae Le Fai se Mea Pepelo”

  • “O le faamoemoega atoa o le loto” ua fautuaina se naunautaiga atoatoa ia Iesu Keriso, faatasi ma faamoemoega mama ma le faamaoni, nai lo le na ona faafoliga e mulimuli i le Alii. Na faailoa mai e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili lenei ituaiga pepelo: “O loo i ai nei nisi o loo taumafai e auauna atu i le Alii faapea foi ma le tiapolo” (“O Le Tau o le Filemu,” Liahona, Fep. 1984, 1).

  • Na faamamafaina mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le mulimuli faamaoni i le Alii:

    “Pe o tatou ola moni ea i le talalelei, pe ua na ona tatou faaali o foliga amiotonu ina ia faapea ai i latou o vagaia i tatou o i tatou o ni tagata faamaoni, a o le mea moni, o o tatou loto ma amioga e le o vaaia ua faamaoni i aoaoga a le Alii?

    “Pe ua na ona tatou faafoliga ‘amioatua’ a o teenaina le ‘mana o i lea mea’? [Talafaasolopito —Iosefa Samita 2:19].

    “Pe o tatou amiotonu ea, pe na ona tatou faafoliga usiusitai atu pe a tatou mafaufau o loo vaavaai mai isi?

    “Na faamanino mai e le Alii le pepelo ia te Ia i foliga, ma sa ia lapataiina i tatou ia le tau faasese ia te Ia po o isi. Ua ia lapataiina i tatou ia segisegi i e faafoliga sese mai, o e faataga faasusulu mai foliga na e natia ai le pogisa moni. Tatou te iloa e ‘vaai Ieova i le loto’ ae le o ‘foliga vaaia’ [1 Samuelu 16:7]” (i le Conference Report, Ape. 1997, 17–18; po o le Liahona, Iulai 1997, 15–16).

2 Nifae 31:13–14, 17. “O Le Papatisoga i le Afi”

  • Na aoao mai Iesu Keriso e tatau ona papatisoina tagata uma i le vai ma e faapena foi i le Agaga (tagai i le Ioane 3:5). O le papatisoga i le vai e tatau ona sosoo ma le papatisoga i le Agaga, lea e ta’ua i nisi taimi o le papatisoga i le afi. Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney: “O le taua o le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia e le mafaamatalaina. O le papatisoga i le afi e pei ona taua e Ioane. (Tagai i le Luka 3:16.) O le fanauina i le ‘agaga’ lea na fetalai ai Iesu ia Nikotemo [Ioane 3:5]” (i le Conference Report, Ape. 1974, 134; po o le Ensign, Me 1974, 92).

  • Na faamanino mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le faamauina e le faapea o lena tagata ua mauaina le papatisoga a le Agaga:

    “Ina ua maea o tatou papatisoga, sa tofu i tatou ma lima sa faaee i luga o o tatou ulu, o i latou ua i ai le pule o le perisitua ma sa faamauina ai i tatou o ni tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma sa faaee mai ai le Agaga Paia i o tatou luga (tagai i le MFF 49:14). O le faaupuga ‘talia le Agaga Paia’ i lo tatou faamauga, o se poloaiga ia taumafai mo le papatisoga a le Agaga.

    “Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: ‘E sili ai lou papatisoina o se taga oneone e pei o se tagata, pe afai e le faia mo le faamagaloga o agasala ma le mauaina o le Agaga Paia. O le papatisoga i le vai ua na o se afa papatisoga, ma e leai sona aoga pe a leai le isi afa—o lona uiga, o le papatisoga a le Agaga Paia’ (History of the Church, 5:499). Sa papatisoina i tatou e ala i le faatofuina i le vai mo le faamagaloga o agasala. E tatau foi ona papatiso i tatou ma faatofu i le Agaga o le Alii, ‘ona oo mai ai lea o le faamagaloina o a outou agasala i le afi ma le Agaga Paia’ (2 Nifae 31:17)” (i le Conference Report, Ape. 2006, 29; po o le Liahona, Me 2006, 28).

  • Na faamalamalama mai e Elder Lynn A. Mickelsen o le Fitugafulu e ala atu i le Togiola a le Faaola, le papatisoga i le afi o se faamamaina mai agasala: “O le togiola a le Faaola, na foaiina atu ai Ia lava e fai ma togiola o a tatou agasala, ua faatagaina ai le Agaga Paia e faamama i tatou i se papatisoga i le afi. Pe a afio mai le Agaga Paia ia i tatou, o le a i ai Lona mana faamama e tafi ese ai le eleelea o agasala. O le taimi lava e faia ai le tautinoga, e amata ai foi le faamamaina.” (i le Conference Report, Oke. 2003, 11; po o le Liahona, Nov. 2003, 10).

2 Nifae 31:15–16. O Le Siufofoga o le Tama

  • I se tasi o tulaga e le masani ai na faalogoina ai le siufofoga o le Tama, na Ia molimau mai: “Ioe, e tonu ma ua faamaoni upu a lau Pele. O le tumau e oo i le iuga, e faaolaina lea” (2 Nifae 31:15). Na Ia fetalai mulimuli ane o i latou e tumau e oo i le iuga “e maua le ola faavavau” (fuaiupu 20). O nei upu paia na faalogo ai Nifae mai le Tama ua faaalia ai o le tasi o folafolaga e sili ona taua o le talalelei e faapea o e tumau “e oo i le iuga e [maua] le ola faavavau” (3 Nifae 15:9).

2 Nifae 31:15–16. “Tumau seia oo i le Iuga”

  • O le faaupuga “tumau seia oo i le iuga” e masani ona faaaoga e fautuaina ai le manaomia o le onosai i mafatiaga faigata i o tatou olaga. Na faamalamalama mai e Elder Joseph B. Wirthlin o le tumau o lona uiga foi o le faaauau i le faatuatua ia Keriso e oo i le iuga o tatou olaga:

    “O le tumau seia oo i le iuga o le mataupu faavae o le faaauau pea i le ala lea e tau atu i le ola e faavavau, pe a uma ona ulufale atu se tasi i le ala e ala i le mauaina o le Agaga Paia. O le tumau seia oo i le iuga, e manaomia ai o tatou loto atoa— pe o le faapei ona aoao mai le perofeta o le Tusi a Mamona o Amaleki, e tatau ona ‘o mai ia te ia, ma tuu mai o [tatou] agaga atoa ae fai ma taulaga ia te ia, ma ia tutumau i le anapogi ma le tatalo, ma ia tutumau e oo i le iuga; o soifua lava le Atua, e faaolaina [tatou].’ [Ominae 1:26].

    “O le tumau seia oo i le iuga, o lona uiga, ua tatou totoina ma le mausali o tatou olaga i eleele o le talalelei, ma tumau ai i gaoioiga ma polokalama masani a le Ekalesia, auauna atu ma le lotomaualalo i o tatou uso a tagata, ola i ni olaga e faaKeriso, ma tausia a tatou feagaiga. O i latou o e tumau e mausali, faatuatuaina, lotomaulalo, alualu pea i luma, ma e aunoa ma le pepelo. O a latou molimau e le faavaeina i vaaiga faalelalolagi—o loo faavae i le upumoni, poto, aafiaga, ma le Agaga” (I le Conference Report, Oke. 2004, 107; po o le Liahona, Nov. 2004, 101).

2 Nifae 31:17–20. Papatisoga o le Faitotoa

  • Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e le gata o le papatisoga o le ala lea e ulufale ai i le Ekalesia, a o le papatisoga o le ala foi lea e manaomia ia maua ai le ola faavavau: “A o i ai le Alii i le lalolagi na Ia faamanino mai e tasi le ala, ma na o le tasi lava le ala, e faaolaina ai le tagata. ‘O au nei le ala, ma le upumoni, ma le ola: e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au.’ (Ioane 14:6.) Ina ia agai i luma i lena ala, o nei mea e lua e oo mai ua faamauina. Muamua, i Lona suafa o loo i ai le pule e faamautinoa ai le faaolataga o tagata. ‘E leai lava se isi igoa i lalo o le lagi ua foaiina mai … e faaolaina ai i tatou.’ (Galuega 4:12.) Ma le isi, e i ai se sauniga manaomia—le papatisoga—e avea o se faitotoa e tatau ona ui atu ai tagata uma lava ina ia maua le ola faavavau” (i le Conference Report, Oke. 1975, 145; po o le Liahona, Fep. 1976, 97).

2 Nifae 31:19–20. Fetaomi atu i Luma

  • Na aoao mai Elder David A. Bednar o le o mai ia Keriso e manaomia ai le fetaomi atu i luma i le usitai faifai pea i le olaga atoa: “O le o mai ia Keriso e le o se mea se tasi e i ai sona amataga ma se mutaaga faatulagaina; ae, o se faagasologa e atiina ae ma loloto i le gasologa o le olaga atoa. E avea ai ma se laasaga amata i le faagasologa, e matuai tatau lava ona tatou maua se malamalamaaga ma aoao e uiga ia Iesu ma Lona soifuaga, aoaoga, ma talaiga. Ae peitai o le o mai moni lava ia te Ia e manaomia ai foi le usiusitai faifai pea ma taumafai e avea faapei o Iesu o tatou mafaufauga, manatu, fesootaiga, ma amioga. A o tatou ‘fetaomi atu i luma’ (2 Ni. 31:20) i le ala o le avea ma soo, e mafai ona tatou faalatalata atu i le Faaola faatasi ai ma le faamoemoega o le a Ia faalatalata mai ia te i tatou; e mafai ai ona tatou tuitui atu ma le faamoemoe o le a tatala mai le faitotoa ia i tatou (tagai i le MFF 88:63)” (“Ona ua i ai ia Mea i Luma o Tatou Mata,” Liahona, Ape. 2006, 16).

2 Nifae 31:20; 32:3.
Ata
mau tauloto
“Fiafia i le Afioga a Keriso”

  • “Fiafia i afioga a Keriso” (2 Nifae 31:20) e faatusatusa i lo tatou naunau e maua afioga a Keriso ma le taumafaina o se taumafataga tele. Na aoao mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua tatou te fiafia i afioga a Keriso pe a tatou mananao e usitai i ai: “O le taumamafa o lona uiga o se mea e sili i le na ona tofo. O le taumamafa o lona uiga ia fiafia i ai. Tatou te fiafia i tusitusiga paia e ala i le suesue i ai i se agaga o mea fou ua maua atoa ma le usitai faamaoni. Pe a tatou taumamafa i afioga a Keriso, ua tusia ‘i papatusi maa o le loto’ [2 Korinito 3:3]. E avea ai ia mea ma se vaega taua o o tatou natura” (i le Conference Report, Oke. 2000, 19; po o le Liahona, Ian. 2001, 19).

    O fea tatou te maua ai le “afioga a Keriso” e fiafia ai? Na faamanino mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994): “I le gagana a le Tusi a Mamona, e tatau ona tatou “talitonu ia Keriso ma aua le faafiti ia te ia’ (2 Nifae 25:28.) … E tatau ona tatou ‘o mai ia Keriso, ina ia faaatoatoaina outou ia te ia.’ (Moronae 10:32.) … E manaomia lo tatou o mai e ‘fiafia i le afioga a Keriso’ (2 Nifae 31:20), a o tatou mauaina ana afioga i Ana tusitusiga paia, Ana auauna faauuina, ma Lona Agaga Paia” (A Witness and a Warning [1988], 51).

  • Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le fiafia i le afioga a Keriso, e tatau ona faaulufale ma faaaoga Ana aoaoga, e pei lava ona taumafa se tasi ma faaaoga se taumafataga: “Afai o le a tatou taumamafa pe fiafia i le afioga a Keriso, e tatau ona tatou suesue i tusitusiga paia ma teuloto Ana afioga e ala i le mafaufau loloto i ai ma avea o se vaega o tatou manatu uma ma amioga” (i le Conference Report, Oke. 1998, 16; po o le Liahona, Ian. 1999, 15).

  • Ua fai si leva talu ai nei, na saunoa ai Elder Hales e uiga i le fiafia i tusitusiga paia e faauigaina i le faalogo i le siufofoga o le Alii i o tatou olaga:

    “Pe afai e le ia i tatou le afioga a le Atua po o le le pipii atu foi ma usitai i le afioga a le Atua, o le a tatou se ese i ala sese ma leiloloa ai taitoatasi, o ni aiga, ma o ni atunuu.

    “E pei o leo mai le efuefu, ua saunoa mai ai perofeta a le Alii ia i tatou ua i le lalolagi i aso nei: suesue i tusitusiga paia! Pipii i ai, savavali ai, ola ai. Fiafia i ai, ma taumamafa ai. Aua le na ona tofo. O le ‘mana o le Atua i le faaolataga’ [MFF 68:4] lea e taitai atu ai i tatou e toe foi atu i lo tatou Faaola o Iesu Keriso.

    “Ana faapea o loo tatou faatasi ai ma le Faaola i la le tino i aso nei, semanu Na te aoaoina i tatou mai tusitusiga paia e pei ona sa Ia aoao atu ai a o soifua o Ia i luga o le fogaeleele. … O loo manino lava Ana fetalaiga: ‘E suesue outou i tusi; aua … o tusi ia o loo molimau ia te au’ [Ioane 5:39]—o se molimau na tuuina mai e le Agaga Paia, aua ‘o le mana foi o le Agaga Paia tou te iloa ai le tonu i mea uma lava’ [Moroni 10:5]. …

    “Oka se faamanuiaga mamalu! Aua a tatou mananao e talanoa i le Atua, tatou te tatalo. Ma a tatou mananao ia te Ia e talanoa mai ia i tatou, tatou te suesue i tusitusiga paia; aua o Ana afioga e fetalaia mai e ala i Ana perofeta. Ma o le a Ia aoaoina i tatou a o tatou faalogologo atu i musumusuga a le Agaga Paia” (i le Conference Report, Oke. 2006, 26–27; po o le Liahona, Nov. 2006, 25–27).

2 Nifae 32:2–3.
Ata
mau tauloto
“Tautala i Gagana a Agelu”

  • A maea ona maua e se tagata le Agaga Paia ma papatisoina i le afi, e musuia i latou e le Agaga Paia faatasi ai ma le malosiaga ma le gagana ina ia “tautala i le gagana a agelu” ina ia mafai ona latou “alalaga atu i viiga i Le Paia o Isaraelu” (2 Nifae 31:13). O le tautala i le gagana a agelu e le na o lona uiga e faapea o le a tautala se tagata i se isi gagana.

    Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer tatou te tautala i le gagana a agelu pe afai tatou te tautala i le uunaiga a le Agaga Paia: “Na tau mai e Nifae, e tautatala mai agelu e ala i le mana o le Agaga Paia, ma e mafai ona e tautala i le gagana a agelu, o lona uiga, e mafai ona e tautala i le mana o le Agaga Paia. O le a filemu. O le a le vaaia. O le a leai se lupe. O le a leai ni laulaufaiva peiseai o le afi ua vaevaeina. Ae o le a i ai le mana” (“ O Le Meaalofa o le Agaga Paia: O Le Mea e ao Ona Silafia e Tagata Uma o le Ekalesia,” Liahona, Aok. 2006, 18–24).

2 Nifae 32:3–5. “O Mea Uma E Tatau Ona Outou Faia”

  • Ua folafola mai e le Tusi a Mamona “o le a faaali atu e afioga a Keriso ia te outou mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:3). Na faamalamalama mai e Elder W. Rolfe Kerr o le Fitugafulu o afioga a Keriso e mafai ona taitaia i tatou e pei ona taitaia e le Liahona le aiga o Liae i le vao: “Uso e ma tuafafine, o lea ua tatou iloa, e mafai ona avea afioga a Keriso ma Liahona mo i tatou taitoatasi, e faasino mai ia i tatou le ala. Aua nei tatou faapaie ona o le faigofie o le ala. Ia tatou tuuina ma le faatuatua ia afioga a Keriso i totonu o o tatou mafaufau ma loto, e pei ona tusia i tusitusiga paia ma e pei foi ona fofogaina mai e perofeta soifua, tagatavaai ma talifaaaliga. Ia tatou faatuatua ma maelega i le fiafia ai i afioga a Keriso, aua o afioga a Keriso o le a avea ma o tatou Liahona faaleagaga, latou te tau mai ia i tatou mea uma e tatau ona tatou faia” (i le Conference Report, Ape. 2004, 38; po o le Liahona, Me 2004, 37).

  • Na faamautinoa mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le taua ma faamanuiaga o le mafutaga a le Agaga Paia e ala mai le suesue i aso taitasi i tusitusiga paia: “O se tasi mea faigofie e fai, ina ia mafai ona aumai e le Atua le malosi ia i tatou, o le fiafia lea i afioga a le Atua: faitau ma mafaufau i tusitusiga faavae o le Ekalesia ma upu a perofeta soifua. O loo i ai se folafolaga o le fesoasoani mai le Atua, e maua i le faitauina o tusitusiga paia i aso taitasi. O le suesue ma le faamaoni i tusitusiga paia e aumaia ai le Agaga Paia ia te i tatou” (i le Conference Report, Ape. 2004, 16; po o le Liahona, Me 2004, 18).

  • Na tusia e Elder Spencer J. Condie o le Fitugafulu o tusitusiga paia e faafaigofieina le mafutaga ma le Agaga Paia pe a tatou feagai ma filifiliga taua: “Atonu e te feagai ma le faiga o ni faaiuga e faatatau i le misiona, o lau galuega i le lumanai, ma, mulimuli ane ai i se faaipoipoga. Pe a e faitau i tusitusiga paia ma tatalo mo se taitaiga, atonu o le a e vaai tino i le tali o lolomi i ni upu i se laupepa, ae a o e faitauina, o le a e maua se uunaiga malamalama, ma musumusuga, ma e pei lava ona folafola mai, o le Agaga Paia ‘o le a faaali mai ia te outou mea uma e tatau ona outou faia’ [2 Nifae 32:5]” (i le Conference Report, Ape. 2002, 53; po o le Liahona, Iulai 2002, 45).

2 Nifae 32:8–9.
Ata
mau tauloto
“E Tatau Ona Outou Tatalo E Le Aunoa”

  • Na fautua mai Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili o le tatalo o le laina o le ola i le Atua: “Ina ua tuu e le Atua le tagata i le fogaeleele, na avea le tatalo ma maea faaola i le va o le tagata ma le Atua. O lea, na amata ai i le augatupulaga a Atamu ona ‘valaau atu i le suafa o Ieova’ [Kenese 4:26]. O augatupulaga uma talu mai lena taimi, sa faatumuina e le tatalo se tulaga taua na manaomia tele e le tagata. E tofu tatou ma faafitauli e le mafai ona tatou faatoilaloina e aunoa ma le aapa atu i se puna o le malosi e maualuga atu e ala i le tatalo. O lena punaoa o le Atua o le lagi, lena tatou te tatalo i ai i le suafa o Iesu Keriso [tagai i le 2 Nifae 32:9; 3 Nifae 20:31]. A o tatou tatalo, e tatau ona tatou mafaufau i lo tatou Tama i le lagi o loo i ai le poto uma, malamalama, alofa, ma le agalelei” (i le Conference Report, Ape., 2002, 67; po o le Liahona, Iulai 2002, 59).

2 Nifae 33:1–4. Molioo i le Loto

  • Na tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se faataitaiga o le moliooina o le talalelei “i loto o le fanauga a tagata” (2 Nifae 33:1):

    “Na taua e Peresitene Hinckley se taunuuga taua i le poloaiga ia aoao atu i le Agaga ina ua ia tuuina mai le lu’i lenei:

    “‘E tatau ona tatou … ina ia mafai ai e a tatou faiaoga ona latou talanoa mai i o latou loto nai lo le talanoa mai i tusi, ia fesootai lo latou alofa mo le Alii ma a latou galuega taua, ma atonu o le a ootia ai e pei o se afi i loto o e o loo latou aoaoina atu’ o le saunoaga lea a Peresitene Hinckley (Teachings of Gordon B. Hinckley [1977], 619–20).

    “O lo tatou faamoemoega lenei—ia ‘mu le afi’ o le alofa i le Atua ma tautinoga i le talalelei a Iesu Keriso i loto o i latou tatou te aoaoina” (i le Conference Report, Oke. 1999, 103; po o le Liahona, Ian. 2000, 94).

  • Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le e faalogo i le upu e tatau foi ona naunau e taliaina e ala atu i le Agaga: “Ua aoaoina i tatou e Nifae, ‘pe a tautala atu le tagata i le mana o le Agaga Paia, e moliooina atu [le savali] e le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata’ (2 Nifae 33:1). Faamolemole matau le ala e molioo atu ai le savali e le Agaga i le ae le o totonu o le loto. E mafai e se faiaoga ona faamatala, faaaoao, tauanau, ma molimau atu, ma faia foi ma le atoatoa i le mana tele faaleagaga peitai, o le mea moni lava ia, seiloga lava e faataga e le tagata le aano o se savali ma le molimau a le Agaga e ulufale atu ia te ia, ona faatoa tuia ai lea o lona loto” (“Seek Learning by Faith” [o se afiafi ma Elder David A. Bednar, Fep. 3, 2006], 1, www.ldsces.org; tagai foi i leMFF 50:14, 17–20).

2 Nifae 33:11. O Afioga Nei a Iesu Keriso

  • Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson o se tasi o a tatou matafaioi o ni tagata o le Ekalesia o le tautino atu i isi o upu nei a Iesu Keriso e ala atu i Ana auauna: “O la tatou galuega autu lava o le folafola atu lea o le talalelei, ma ia faia ma le loto i ai. E le o so tatou tiute le tali atu i e tetee, po o soo se faitioga e tuuina mai. O le a oo mai lava le taimi e tuuina atu ai i tagata taitoatasi le avanoa e filifili ai i lona lava faatuatua, ma o iina tonu lava e iloa ai o ia i lona faatuatua. ‘Afai foi e le o le afioga lenei a Keriso, ia faamasino outou,’ na saunoa mai ai Nifae, ‘aua e faailoa atu e Keriso ia te outou i le mana ma le mamalu tele i le aso gataaga; o lana afioga lava lenei, tatou te faafesagai ma a’u i luma o lona nofoa faamasino; ona outou iloa ai lea, e ui i lo’u vaivai, na poloaiina au e ia e tusi nei mea.’ (2 Ni. 33:11.) E tatau i tagata uma ona faamasino mo ia lava, ma le iloa lelei e ia o le a faamasino le Atua ia te ia” (i le Conference Report, Ape. 1975, 95–96; po o le Liahona, Aokuso 1975, 23).

2 Nifae 33:11. O Le Nofoa Faamasino

  • Na saunoa mai Nifae o le a ia feiloai ma i tatou i le nofoa faamasino. E mataina lava, o Iakopo ma Moronae na faia foi ni saunoaga tai tutusa lava (tagai i le Iakopo 6:13; Moronae 10:27).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Aisea e avea ai le fetaomi atu i luma o se vaega taua o le tumau e oo i le iuga?

  • Na fautua mai Nifae e tatau ona tatou “tatalo e le aunoa” (2 Nifae 32:9). E tusa ai ma ou tulaga i le olaga, e faapefea ona faia lenei mea i le mea sili?

  • O le a le mea e sili ona e fiafia i ai i le molimau faaiu a Nifae? (tagai i le 2 Nifae 33:10–14).

Galuega Fautuaina

  • A maea le faitauina o le faamatalaga i lenei mataupu, siaki ou lava uiga i le suesuega faaletusi paia ma le tatalo. Pe agavaa ea na uiga e tusa ai ma le fiafia i afioga a Keriso ma le tatalo e le aunoa? (tagai i le 2 Nifae 32:3, 9). Fai ni fetuunaiga talafeagai i au suesuega faaletusipaia ina ia talafeagai ma aoaoga a Nifae.

  • Saunia se lesona o le afiafi faaleaiga mai le 2 Nifae 31–33 i le faamatalaga a Nifae i le “mataupu a Keriso” (2 Nifae 31:2). Fesoasoani i tagata o lou aiga ia malamalama i le uiga o le saunoaga a Nifae ina ua faapea mai, “O le ala lava lenei; e leai foi se isi ala po o se isi igoa i lalo o le lagi e mafai ona faaolaina ai tagata i le malo o le Atua” (2 Nifae 31:21).