Inisitituti
Mataupu 48: Mamona 1–6


Mataupu 48

Mamona 1–6

Folasaga

I le otootoina o tala i asiasiga a Iesu i sa Nifae ma le 200-tausaga o vaitaimi o le filemu na sosoo ai, na ta’u mai e Mamona faapea, na amata i le tausaga 201, ona pulea e le faamaualuga, lē lotogatasi, ma le amioleaga (tagai 4 Nifae 1:24–47). I le tusi a Mamona tatou te faitau ai i mea na tutupu na avea ai o ia ma se molimautino. O nei mea na tutupu e aofia ai le faatoilaloina o le malo o sa Nifae. I le Mamona 1–6 e mafai ona tatou malamalama i le faanoanoaga o Mamona i le faafanoga o lona nuu, o se faafanoga na oo atu ia i latou ona o lo latou teenaina o le Alii ma Lana talalelei. E mafai foi ona tonu ia i tatou e aloese mai na mala i o tatou lava olaga.

Faamatalaga

Mamona 1:1. “O a’u, o Mamona”

  • Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) faapea, “O le upu Mamona, o lona uiga sao, o le lelei tele” (History of the Church, 5:400).

  • I se vaaiga aoao i le olaga o Mamona, na ta’ua ai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le uiga e faatatau i le igoa o Mamona, o se igoa ua avea ma se faasinoga i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai:

    “Ou te fia faamanatu atu ia te outou le maoae ma le agalelei o lenei alii o Mamona. Sa soifua o ia i le konetineta lenei o Amerika i le seneturi lona fa, ina ua mavae atu Keriso. Ina ua sefulu tausaga o Mamona, sa faamatalaina e le tusitalafaamaumau o lona nuu, e igoa ia Amarona, o Mamona ‘o se tama mafaufau ma … atamai’ (Mamona 1:2). Sa tuu atu e Amarona ia te ia se poloaiga a oo ina atoa le luasefulufa o ona tausaga, ona ia ave lea o tusifaamaumau o augatupulaga na muamua atu ia te ia na te tausia.

    “O tausaga na sosoo ma tausaga o le taule’ale’a o Mamona, o ni tausaga sa faatumulia i le faamaligi toto i lona nuu, ona o se taua umi ma le mata’utia sa faia i le va o i latou o e na ta’ua o sa Nifae ma i latou na ta’ua o sa Lamana.

    “Sa avea mulimuli ane Mamona ma taitai o autau a sa Nifae, ma sa ia molimauina ai le fasiotiga tele o lona nuu, ma na manino ai ia te i latou, o lo latou toilalo soo na mafua mai i lo latou lafoa’ia o le Alii, ma sa faapea foi ona Ia tuulafoaiina i latou. …

    Ata
    Mamona ua tagitu’i i le faafanoga o sa Nifae

    “Sa ia tusi mai i lo tatou augatupulaga i ni upu lapatai ma le aioi, ma ta’u tautino mai ai ma le matagofie o lana molimau i le Keriso toetu. Sa ia lapatai mai e uiga i mala e oo mai pe afai tatou te lafoa’ia ala o le Alii, e pei ona faia e lona nuu.

    “I lona ai ua lata ona i’u lona soifua, a o saili e ona fili i latou na totoe, sa ia aioi mai ai i la tatou augatupulaga ia savavali i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa, ma tautino mai ai, ‘O le alofa moni, o le alofa mama lea o Keriso, e tumau ia e faavavau; o i latou uma foi ua maua ua i ai lea alofa i le aso gataaga, e lelei ia te i latou’ (Moronae 7:47).

    “O le agalelei lena, ma le malosi, ma le mana, ma le faatuatua, ma le loto faaperofeta o le perofeta-taitai, o Mamona” (i le Conference Report, Oke. 1990, 69–70; po o le Liahona, Ian. 1991, 57).

Mamona 1:16. Fouvale Ma Le Loto I ai i lo Latou Atua

  • Na faatusatusa e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tuputupu ae faaleagaga o Mamona ma le tulaga agasala o le nuu o Mamona. E tusa ai ma le naunautai amiotonu o Mamona, na faasa ona talai atu o ia ona o le tulaga le usiusitai o ona tagata: “O le tuputupu ae o Mamona, i lena taimi ua sefululima tausaga, na tulai i luga ae o le agasala na siomia ai o ia ma tulai ae i le leai o se faamoemoega o lona taimi. Na iu ai, na ‘asia o ia e le Alii, ma sa ia tofo ma iloa ai le agalelei o Iesu,’ taumafai ma le lototoa e talai atu i ona tagata. Ae o le Atua e masani lava ona ia faia pe a teena e i latou ua tele le malamalama, na moni lava na punitia le fofoga o Mamona. Na faasa ona ia talai atu i se malo na fouvale ma le loto i ai i lo latou Atua. O nei tagata na latou teenaina vavega ma savali na tuuina atu ia i latou e soo sa Nifae na faaliliuina, o e na oo mai i le aso ua faamutaina la latou galuega ma na aveeseina mai le malo na auina i ai i latou” (Christ and the New Covenant [1997], 318).

  • A o avea o se tasi o Fitugafulu, na faamalamalama e Elder Dean L. Larsen o le fouvale i le Atua, ua i ai a’a taitasi, afai e le faasa’oina, o le a sosolo ma ni taunuuga faataumaoi:

    “I le talafaasolopito, o le faasipasipa ese mai le alafua o le olaga na faailogaina e le Alii na tulai mai ina ua amata ona faia e tagata fetuunaiga o tulaga faatonuina a le Alii. E moni lenei mea pe a faia ma le naunautai le solitulafono ma leai se salamo e tulai mai. Manatua le faamatalaga a Mamona o i latou o e liliu ese mai le auala moni i ona aso. Latou te lei agasala e aunoa ma le iloaina. Na latou fouvale ma le naunau i le Atua. E lei tupu e pei o se mau faitele. Na amata i le faia ma le iloa e tagata taitoatasi o le Ekalesia ni fetuunaiga i tulaga faatonuina o le Alii. Na latou sailia se faamaoniga o o latou eseesega i le malamalama sa fetuunaia foi e isi. O i latou o e na agasala ma le loto i ai, e lei pine ae saili e faatu ni a latou lava tulaga faatonuina i mea sa mafai ona latou fiafia ai ma faamaonia ai a latou amioga sese. Sa latou sailia foi le mafutaga a i latou e naunau e faasipasipa faatasi ma i latou i le ala lenei o manatu faufau.

    “A o faateleina le aofai o tagata ua faasipasipa ese, na oo ina mamana a latou uunaiga. E mafai ona faamatalaina o se ‘faiga maoae ma le fale tele.’ E atili ona matautia le faasipasipa ese, pe a faaauau pea ona iloa gofie ana paaga o miomiō faatasi ma tagata e gauai i ala o le Alii. O tulaga taua faatonuina sa manino, ua puaoa nei ma ua le mautinoa. Ua amata ona atagia mai i le tulagao le amio lenei fenumia’i o mataupu faavae moni. O amio sa oso ai le inoino ma le atuatuvale, ua avea nei ma se mea masani” (“Likening the Scriptures unto Us,” i le Monte S. Nyman ma Charles D. Tate Jr., eds., Alma, the Testimony of the Word [1992], 8).

Mamona 1:19. Togafiti, Faataulaitu, ma Vavega Pepelo

  • Na lapataia e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili mai le faufau leaga ma mea lilo a Satani: “E le o se mea lelei le tosina atu ia Satani ma ana mea lilo. E leai se mea lelei e maua i le faalatalata atu i le leaga. E pei o le taalo i le afi, e faigofie lava ona mu ai. … Pau le ala saogalemu o le taumamao ese mai ia te ia ma soo sana gaoioiga po o faiga leaga. O mea leaga uma e pei o le tapuai atu i tiapolo, faataulaitu, vaafaatau, ifo i tupua ma isi mea uma faapena e tatau ona aloese ai e pei ona aloese i se mala” (i le Conference Report, Oke. 1987, 40; po o le Liahona, Ian. 1988, 33).

Mamona 2:13. “O Le Faanoanoa O e Faasalaina”

  • Na tusia e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le eseesega i le va o le tiga faaleatua ma le “faanoanoa o e faasalaina”: “A uma ona iloa, o le faanoanoa e lilofia ai le loto. O se ‘tiga faaleatua’ lea, ae le na o se ‘tiga faalelalolagi’ po o le ‘faanoanoa o e faasalaina’ pe a oo ina tatou le toe ‘fiafia i le agasala’ (2 Korinito 7:10; Mamona 2:13). Ae o le faanoanoa pepelo e pei o tatou milimiliina o tatou vaivaiga. Tatou te faanoanoa i o tatou sese, ae tatou te le tuua” (i le Conference Report, Oke. 1991, 40; po o le Liahona, Ian. 1992, 35).

    I le eseesega o le faanoanoa o e faasalaina, na faamalamalama e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le natura o le tiga faaleatua ina ia mafai ona tatou malamalama i le tiga e taitai atu ai i le salamo e faamamaina ai: “O le faanoanoa e tusa i le Atua o se meaalofa lea a le Agaga. O le iloa loloto lea o a tatou amioga ua tatou faatausuai ai i lo tatou Tama ma lo tatou Atua. O le matuai iloa lelei lea, o a tatou amioga ia na mafua ai ona onosaia e le Faaola, o Le e le agasala, o Le e silisili ese i tagata uma, tiga ma puapuaga. Na avea a tatou agasala ma mea na tafe mai ai le toto i pu ninii uma lava o Lona tino. O lenei tiga moni faalemafaufau ma le faaleagaga o le mea lea o loo ta’ua e tusitusiga paia o le maua o le ‘loto momomo ma le agaga salamo’ (MFF 20:37). O se agaga faapena o se tulaga tonu lea e muai manaomia o le salamo moni” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 72).

Mamona 2:15. “Ua Mavae Le Aso Alofa”

  • Na matauina e Elder Jeffrey R. Holland le laina taufaafefe i le tala a Mamona ua utiuti le taimi mo le laveaiina o lona nuu: “O le taimi lenei i le talafaasolopito o sa Nifae—i lalo ifo ma le 950 tausaga talu ona amata ma ua silia teisi ma le 300 tausaga talu ona asia i latou e le Alo o le Atua lava ia—na iloa ai e Mamona ua uma le tala. I le laina atonu e aupito sili ona taufaafefe na ia tusia, na faigofie ona ta’u mai e Mamona, ‘Na ou iloa foi ua mavae le aso alofa ia te i latou, i la le tino atoa ma la le agaga.’ Na aoaoina e lona nuu o lesona sili ona mataina o lesona uma—e le na o le taumafai o le Agaga o le Atua i taimi uma i tagata; ma e mafai, i le tuufaatasia faapena foi e le tagata lava ia, ia faaalu ai le taimi. E mafai ona mavae le aso o le salamo, ma na mavae lava mo sa Nifae. E toatele i latou na ‘taia ina ua fouvale i lo latou Atua,’ ma i le faailoga na toetoe a manino i lona faamatalaga lelei, na ‘faafaulaia i latou e pei o le otaota i luga o le fogaeleele’” (Christ and the New Covenant, 319).

    Ata
    O le taua mulimuli a sa Nifae
  • Na faamatala e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) le auala e mafai foi e i tatou i aso nei ona aveesea i tatou lava mai le faamamaina i le alofa tunoa o le salamo: “E moni lava o le maoae o le mataupu faavae o le salamo e avanoa i taimi uma, ae mo e amioleaga ma e teena o loo i ai avanoa mamafatu ua taofia mo lenei faamatalaga. Mo se faataitaiga, o le agasala o se masani e faia maoae ma o nisi taimi e aveese atu ai le tagata i se tulaga faanoanoa o le leai o se toe foi mai. … A o agai pea le e solitulafono i le loloto o ana agasala, ma ua atili ai ona mauaa le sese ma ua faavaivaia foi le naunau e suia, ua faateleina le tauau ina leai se faamoemoe, ma ua saga alu ifo ai lava i lalo seia oo ina le manao e toe a’e i luga pe ua leai foi se malosi e faia ai” (O Le Vavega o le Faamagalo Atu [1969], 117).

Mamona 2:26. “Ua Tuulafoaiina i Matou Lava”

  • Atonu tatou te le iloa ma faafetai i le tele o mea ua fesoasoani mai ai le Tama Faalelagi i o tatou olaga i aso uma ao tatou taumafai e ola faamaoni. Na tusia e Mamona ina ua amioleaga lona nuu na latou le toe maua le malosiaga o le Alii na puipuia ai i latou. A o avea o ia o se tasi o Fitugafulu, na faamalamalama e Elder Ray H. Wood faapea: “Pe a solia e se tagata poloaiga a le Atua, afai e leai se salamo, o le a aveeseina mai e le Alii Lana puipuiga ma Lana lagolagosua. Pe a tatou le maua le mana mai le Atua, ua tatou iloaina ma le mautinoa o le faafitauli e o tatou lava, ae le o le Atua. “Ua noatia au le Alii, pe a outou faia mea ou te fai atu ai; a e pe a outou le faia mea ou te fai atu ai, e leai sa outou folafolaga” (MFF 82:10). O a tatou amioga le tonu e oo mai ai le faanoanoa. E aumaia ai le faanoanoa ma aveesea le ‘faamoemoe atoatoa lelei’ na ofoina mai e Keriso (2 Nifae 31:20). A aunoa ma le fesoasoani a le Atua, e tuua na o i tatou” (i le Conference Report, Ape. 1999, 54; po o le Liahona, Iulai 1999, 48–49).

Mamona 3:8–11. Na Teena e Mamona le Avea ma Ta’ita’i ‘Au

  • E ui in asa taitai e Mamona ona tagata mo le tusa ma le 35 tausaga, a o le taimi lenei na ia musu ai e taitai i latou. Atonu na uunaia Mamona e ala i le otootoga na ia faia o le Tusi a Mamona. Na ia vaaia mafuaaga tonu na o atu ai i le taua ia le Kapeteni o Moronae ma Helamana (tagai Alema 43:9–58:12)—e puipuia o latou laueleele, fale, taitoalua, fanau, aia tatau, avanoa, tutoatasi, ma le gafatia e tapuai ai. Na ia aoao atu i tagata nei faamoemoega o taua (tagai Mamona 2:23–24). Ina ua maea ona vaai i le faaosofiaina o sa Nifae i ona aso e tau atu ma sa Lamana—ia “taui ma sui mo i latou lava” ma na latou “amata ona mitamita i lo latou malosi” ma na latou lagona le tausalaina o le maoae “o le amioleaga ma le inosia”—na ia musu ai i se taimi e taitai a latou autau (Mamona 3:9–14).

Mamona 3:9; 4:8. Mitamita

  • Na lapatai mai e Elder Neal A. Maxwell ia tatou faailoa atu le mana o le Tama Faalelagi ae le o i tatou lava: “A o le’i sapi i le seleselega o taumafaiga amiotonu, sei o tatou manatua muamua lava le aao o le Atua. Nei o tatou faapea ane, “O lo’u malosi ma le malosi o lo’u lima ua ou maua mai ai lenei tamaoaiga” (Teuteronome 8:17). A le o lea, po ua tatou “tala gugutu” ia i tatou lava e pei ona sa faia ai e Isaraelu anamua (vagana ai le autau toaitiiti a Kitiona), sa latou limalalau faapea “o lo’u lava lima ua ola ai au” (Faamasino 7:2). O le tala gugutu i o tatou lava ‘lima’ e faaopoopo ai le faigata ona faailoa atu le aao o le Atua i mea uma (tagai Alema 14:11; MFF 59:21)” (i le Conference Report, Ape. 2002, 43; po o le Liahona, Iulai 2002, 41).

Mamona 3:12. “E Tusa Ma Le Alofa o le Atua ia te Au”

  • A o Epikopo Pulefaamalumalu o ia, na apoapoai mai ai Epikopo Glenn L. Pace ia tatou taumafai e faataitai i le alofa na faaalia e Mamona: “Sa i ai i lenei perofeta le alofa faa-Keriso mo se nuu ua toilalo. Pe tatau ea ona faaitiitia lo tatou alofa? E tatau ona tatou agai i luma ma le alofa mama o Keriso e talai atu mea lelei e uiga i le talalelei. A faapea ona tatou faia ma tatou tauina le taua o le lelei e tetee atu i le leaga, o le malamalama e tetee i le pouliuli, upu moni e tetee i le mea sese, e le tatau ona tatou faatalale i lo tatou tiute i le fusifusia o manu’a o lē ua fasia i le taua. E le tatau ona faapea ua leai se mea e mafai” (i le Conference Report, Oke. 1990, 8; po o le Liahona, Ian. 1991, 6–7).

Mamona 3:18–22. O Lo Tatou Faamasinoga

  • Na faamalamalama e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le a i ai nisi e aofia ai i lo tatou Faamasinoga: “O le mea moni o le a i ai se sootaga atoa o faamasino o e, i lalo o le taitaiga o Keriso, o le a faamasinoina e amiotonu. Ua na o Ia lava o le a tuuina atu faaiuga o le faasalaga o e amioleaga” (The Millennial Messiah [1982], 520).

    Ua aoao mai e tusitusiga paia o le a i ai e le itiiti ifo ma le lima punaoa o le a aofia ai i le Aso Faamasino:

    1. O Tatou Lava (tagai i le Alema 41:7; Talafaasolopito o le Ekalesia, 6:314)

    2. O o tatou epikopo (tagai i leMFF 41:9; 58:14, 17–20; 64:40; 72:17)

    3. Tusitusiga Paia (tagai i le Faaaliga 20:12; 2 Nifae 25:18; 29:11; 33:14; 3 Nifae 27:25–26)

    4. Aposetolo (tagai i le Mataio 19:27–30; 1 Nifae 2:9; 3 Nifae27:27; Mamona 3:18; MFF 29:12)

    5. Iesu Keriso (tagai i leIoane 5:22; 3 Nifae 27:14)

  • Na faamalamalama atili e Peresitene Ioane Teila (1808–87) le matafaioi a Aposetolo i lo tatou faamasinoga: “O Keriso o loo i le faauluuluga. … E foliga mai e talafeagai, pe afai e avea aposetolo e toasefululua i Ierusalema ma faamasino i ituaiga e toasefululua, ma o soo e toasefululua i lenei konetineta o le a avea ma faamasino o fanau a Nifae, o le uso o Iareto ma Iareto e tatau ona avea ma faamasino o sa Iareto, o e na tupuga mai ia te i latou; ma, e le gata i lea, o le au peresitene sili ma le toasefululua o e na taitai i o tatou vaitaimi, e tatau ona faatautaia e tusa ma tagata i lenei tisipenisione” (The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham [1987], 138).

Mamona 3:20–22; 5:12–14. O se Apoapoaiga ia Talitonu ia Keriso

  • Ata
    Faaola o Iesu Keriso

    Del Parson, © 1983 IRI

    Na molimau Peresitene Gordon B. Hinckley o le Tusi a Mamona o se tasi molimau mo Keriso: “O lenei tusi paia o le Lalolagi Fou, ua i ai i o tatou luma o se molimau faaopoopo i le paia ma le moni o le Alii o Iesu Keriso, e uiga i le aoga o Lana togiola, ma lona toetu mai i le tuugamau pogisa. I lenei tusi o loo maua ai valoaga mautinoa e uiga ia te Ia e fanau mai i le taupou, o le Alo o le Atua Mamana. O loo valoia ai iina lana galuega i le fanauga a tagata i le avea ma se tagata soifua. O loo i ai se tautinoga i Lona maliu, o se tamai mamoe e aunoa ma se ila o le e tatau ona avea ma taulaga mo agasala a le lalolagi. Ma o loo i ai foi se tala maoae lava ma le moni i le asiasiga a le Keriso toetu i alii ma tamaitai na ola ai i le konetineta i sisifo. Ua ia i tatou lenei molimau e taulimaina; e tatau ona faitau i ai; e tatau ona mafaufau loloto i ai; ua i ai ina ia tatalo ai ma o loo i ai ma se folafolaga o lē tatalo ai o le a iloa ai i le mana o le Agaga Paia lona moni ma lona taua (tagai i leMoronae 10:3–5)” (i le Conference Report, Ape. 1994, 95; po o le Liahona, Iulai 1994, 92).

Mamona 4:23. Vaaiga Aoao Puupuu i Fesuiaiga o Papatusi

  • Na ta’u atu e Amarona ia Mamona e ave papatusi lapopoa a Nifae mai le Mauga o Semi ma faaopoopo i ai. Na tatau ona tuua e Mamona papatusi na totoe (papatusi apamemea, papatusi laiti, ma papatusi a Eteru) i le Mauga o Semi (tagai i leMamona 1:2–4). Na aveesea e Mamona papatusi lapopoa, na tusia ai se tala atoa o gaoioiga a lona nuu, ma na faaaogaina se vaega e fausia ai lana lava otootoga o talafaasolopito mautu o lona nuu (tagai i leMormon 2:18). Mulimuli ane na toe foi ifo Mamona i le Mauga o Semi ma aveesea uma ia papatusi (papatusi apamemea, papatusi laiti a Nifae, papatusi a Eteru, ma isi papatusi) mai le mauga (tagai i leMamona 4:23). Ona o le fefe ina ne’i faaleagaina e sa Lamana faamaumauga, na toe nanaina ai e Mamona ia papatusi—sei vagana ana otootoga ma papatusi laiti a Nifae (o papatusi auro) i le Mauga o Kumora (tagai i le Mamona 6:6). Na tuuina atu e Mamona ia papatusi i lona atalii o Moronae (tagai Mamona 6:6; Upu a Mamona 1:1–7).

Mamona 5:16. O Le Agaga “Ua Le Toe Finau ma o Latou Tama”

  • Na faamalamalama e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) o tagata amioleaga o le taimi o Mamona na leiloa e le gata i le Agaga Paia, ae o le Agaga o Keriso mai i o latou olaga: “Na faamatala e Mamona nisi o tagata, o lona nuu, mai le na toesea mai ai le agaga o le Alii, ma pe a ou faitau i lena mea … e manino ia te au o le mea na ia talanoa ai e le o le le gafatia e maua le mafutaga po o le meaalofa o le Agaga Paia, ae na ia talanoa i lena malamalama o le upu moni lea o loo maua e tagata uma o e fananau mai i lenei lalolagi ua faamanuiaina ma o le a le faaitiitia le taumafai faatasi ma le tagata lava ia sei vagana ua leiloa ia te ia e ala i lona lava faia o agasala” (i le Conference Report, Ape. 1956, 108).

Mamona 5:17. “Na Avea O se Nuu Fiafia”

  • Na tagitu’i Mamona i le tulaga faatiapolo o ona tagata, o e i se faatusatusaga na “fiafia.” Na toe manatu Peresitene Gordon B. Hinckley i nisi o faamanuiaga e faatatau i le fiafia ma tulaga e moomia e ausia na tulaga: “E i ai faamanuiaga maoae o le poto, o le atamai, e oo lava i oa natia o le atamai. Ua folafola mai ia i tatou o le a fiafia o tatou nuu pe afai tatou te savavali i le usiusitai i lenei tulafono. E mafai ona ou faamatalaina le upu nuu o tagata, o i latou o e savavali i le usiusitai o le a avea ma tagata fiafia. O se tulaga ofoofogia le avea ma tagata fiafia o le a faamatalaina e isi o le faamanuiaina!” (i le Conference Report, Ape. 1982, 60; po o le Ensign, Me 1982, 40).

Mamona 5:23. “I Aao o le Atua”

  • Na tusia e Mamona mo i tatou i aso e gata ai, ma apoapoai mai ia tatou iloa le Atua ma Lona mana. Ua tatou i ai i Ona aao. Na faamalamalama e Elder W. Craig Zwick o le Fitugafulu nisi o faailoga ma faamanuiaga na fautuaina mai e ala i aao o le Atua:

    “O lima o se tasi lea o vaega o le tino. I le faa-Eperu o le upu, yad, o le upu faaaoga soo lea mo lima, e faaaoga foi faafaatusa e faauigaina i le mana, malosi, ma le loto (tagai William Wilson, Old Testament Word Studies [1978], 205). O lea la, o lima ua faatusa i le mana ma le malosi. …

    “O le i ai i aao o le Atua e tau mai ai e le gata ina tatou i ai i Lana puipuiga mataalia, ae ua faapea foi ona leoleoina ma puipuia i tatou e Lona mana ofoofogia.

    “O tusitusiga paia uma, o loo ta’ua ai le aao o le Atua. O loo faaalia ai pea lava pea lana fesoasoani paia. O Ona aao mamana na foafoaina ai lalolagi, ae e malu foi ma o lea na faamanuiaina ai tamaiti laiti. …

    “O i tatou uma e tatau ona tatou iloa e mafai ona tatou tumau pea i le malosi o le Alii. E mafai ona tuu o tatou lima i Lona aao, ma o le a tatou lagonaina Lona mana fesoasoani e mafai ai ona tatou ausia mea e le mafai ona tatou ausia na o i tatou. …

    “… E faapefea ona tatou aoao e aapa atu o tatou lima ma fesootai atu i le filemu e maua mai i le Alii? …

    “O ki nei e fa:

    “Aoao

    “Faalogo

    “Saili mo le Agaga

    “Tatalo e le aunoa

    “O le a tuuina mai e le Alii le tausiga ma le lagolago pe afai tatou te naunau e talia ma maua Lona aao fesoasoani faavavau. …

    “Mafaufau i manua o Ona aao. O Ona aao ua lailoa, ioe, o Ona lava aao na faamanualia ma le taulaga i la le tino, ua maua ai i o tatou lava lima le mana ma le taitaiga e sili atu.

    “O le Keriso na faamanualia o lē na te taitaiina i tatou i o tatou taimi o faigata. O Ia lea o le na te siiina ae i tatou pe a tatou manaomia le tele o se ea e manavaina po o ni faatonuga e mulimuli ai, pe o se lototele e faaauau ai.

    “Afai o le a tatou tausia poloaiga a le Atua ma savavali faatasi ma Ia i Ona ala, o le a tatou faaauau pea i luma ma le faatuatua ma lē lagonaina ai le tuulafoaiina” (i le Conference Report, Oke. 2003, 36–38; po o leLiahona, Nov. 2003, 34–36).

Mamona 6:16–22. Aua Le Teenaina le Aao Mafola o Keriso

  • Na faavauvau Mamona i le oti o lona nuu e lei salamo ma sa faanoanoa ona sa lei suia auala latou te ola ai a o lei faamutaina o latou ola. Pe ana fai latou te lafoai lo latou faamaualuga ma salamo i a latou agasala, na aoao atu e Mamona semanu o le a fiafia lo latou toe mafuta ma le Faaola (tagai Mamona 6:17).

    O i tatou foi e tatau ona saunia i tatou lava e tutu i luma o le Alii i le Faamasinoga. Na faamalamalama e Peresitene James E. Faust faapea:

    Ata
    O Le Afio Mai Faalua o le Faaola

    Harry Anderson, © IRI

    “Tatou te matuai mananao mo faamanuiaga tupito o le Togiola—ina ia tasi ma Ia, ina ia i ai i lona afioaga paia, ina ia valaauina taitoatasi i igoa a o Ia faafeiloaia i tatou i aiga i se laufofoga fiafia, ma talotalo mai ia i tatou ma aao o loo faaloaloa mai ina ia fusia i Lona alofa e le mavae. E maeu le faagaeetia o lenei mea o le a i ai pe afai e mafai ona tatou lagonaina le agavaa e i ai i Lona afioaga! O le meaalofa na tuuina fua mai o Lana taulaga togiola mo i tatou uma taitoatasi e na o le pau lea o le ala e mafai ai ona lava lo tatou faaeaina ina ia tutu atu ai i Ona luma ma vaai atu i Ona fofoga. O le savali laualuga o le Togiola o le alofa atoatoa lea o le Faaola mo i tatou uma taitoatasi. O se alofa e tumu i le onosai, mutimutivale, faapalepale, ma le sili o na mea uma o le faamagalo atu.

    “O uunaiga faatiapolo a Satani o le a faaumatiaina soo se faamoemoe o loo ia i tatou e faatoilalo a tatou mea sese. O le a ia faia ina ia tatou manatu faapea ua tatou se, ma ua leai se faamoemoe. O le eseesega, na aapa ifo Iesu i lalo ia i tatou ma sii ae i tatou i luga. O lo tatou salamo ma le meaalofa o le Togiola, e mafai ai ona tatou saunia ina ia agavaa e tutu atu i Lona afioaga” (i le Conference Report, Oke. 2001, 22; po o le Liahona, Ian. 2002, 22).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O le a lou manatu i le uiga “o se mafaufau lelei”? (Mamona 1:15).

  • E mafai faapefea ona e iloa uunaiga a le Alii i lou olaga? (tagai Mamona 3:3).

  • O le a lou manatu i le uiga o le i ai “i aao o le Atua”? (Mamona 5:23). O le a le mea e mafai ona e faia e agavaa ai e olioli i faamanuiaga e tele ona o le i ai i aao o le Atua?

Galuega Fautuaina

  • Tusi se auiliiliga o lea fuaiupu ma lea fuaiupu o le Mamona 3:17–22. Ona faamalamalama lea i se uo po o se tagata o le aiga manatu taua o loo i nei fuaiupu.