Inisitituti
Mataupu 17: Enosa–Upu a Mamona


Mataupu 17

Enosa–Upu a Mamona

Folasaga

A o e suesue i le tusi a Enosa, Iaroma, Ominae, ma Upu a Mamona, saili ni auala e mafai ona e maua ai le taitaiga mai le Alii e pei ona sa faia e Enosa. O le tala ia Enosa ua faamaonia mai ai le naunau o le Atua e faamanuia ma taitai i tatou e tusa ma a tatou tatalo patino. O le tala i le sosola o sa Nifae mai le nuu o Liae-Nifae ua faailoa ai e taitaia e le Atua ia Lona nuu e ala i lapataiga ma fautuaga faaperofeta. E ala i tatalo patino ma le mulimuli i le perofeta, tatou te maua ai se molimau i le alofa e le uma ma le agalelei o le Alii mo i tatou.

Ata
Iakopo ma Enosa

© 1999 Scott Snow

Faamatalaga

Enosa 1:1 “ Aoaiga ma le Apoapoaiga a le Alii”

  • Na fautuaina e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) ia tamā ia mulimuli i le mamanu o le aoao atu na faataitai mai e tamā amiotonu i le Tusi a Mamona:

    “O a mea na aoao atu e tamā amiotonu o le Tusi a Mamona i o latou atalii? Sa latou aoao i latou i le tele o mea, ae o le aotelega o le savali ‘o le fuafuaga sili a le Atua Faavavau’—o le Pa’u, toefanauina, Togiola, Toetu, Faamasinoga, ola e faavavau. (Tagai i le Alema 34:9.) Na fai mai Enosa na ia iloa o lona tama o se tagata amiotonu, ‘aua na ia aoaoina mai ia te au lana gagana, i le ma le aoaiga ma le apoapoaiga a le Alii—ia faamanuia lava le suafa o lo’u Atua ona o lena mea’ (Enosa 1:1).

    “O i latou i le Tusi a Mamona ua le aoaoina atu foi ia i latou se mea e tasi tau le Alii ae ua na o le poto faalelalolagi na avea ai o ni tagata ua atamamai i le amioleaga. (Tagai i le Mosaea 24:5–7.)

    “E le tutusa le taua o upu moni uma. Ua silisili ona taua o upu moni o le faaolataga. Sa aoaoina soo e tamā ia upu moni ma le manino, ma le maelega atoatoa. O faapea ona faia e i tatou o tamā?” (i le Conference Report, Oke. 1985, 47; po o le Liahona, Ian. 1986, 30).

Enosa 1:2. O Se Fagatuaga i luma o le Atua

  • Ata
    O Enosa o loo tatalo

    Robert Barrett, © IRI

    E lei fagatua Enosa ma le Atua. O loo tauina mai i faamaumauga na fagatua Enosa i luma o le Atua i le tatalo. O sea fagatuaga o le tauiviga e saili ma faailoa atu manaoga o se tagata i lalo o musumusuga a le Agaga Paia. O le tatalo i lenei faiga e moomia ai e se tagata ona aveese le le faatauaina, faapaie, po o le tautu ma le le faamaoni i upu, ma ia liligi atu manaoga loloto o lona loto i upu. O fuaitau taitasi e avea o se faailoaina o se faanaunauga ma le manao e faia le finagalo o le Atua. O tatalo faapena o loo lagolagosua ma taitaia e le Agaga Paia, “aua tatou te le iloa mea tatou te ole atu ai ma le tusa: ae peitai o le Agaga, e fautua o ia mo i tatou i le oi e le mafai ona talatalaina” (Roma 8:26).

Enosa 1:3–15. Saunia e Maua se Tali o Tatalo

  • Na saunoa mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le faagasologa sa faia e Enosa na faateleina ai lona faatuatua ma saunia ai o ia e maua le tali o lana tatalo:

    “Muamua, na faalogo Enosa i upu moni o le talalelei mai lona tamā, e pei ona e faalogo i ai i o outou aiga ma i lenei konafesi.

    “Lua, na ia faatagaina aoaoga a lona tamā e uiga i le ‘ola faavavau, ma le olioli tele o le au paia’ [Enosa 1:3] e magoto ifo i lona loto.

    “Tolu, na faatumulia o ia i le manao e iloa mo ia lava pe moni nei aoaoga ma le mea e tu ai o ia lava i luma o lona Foafoa. I le faaaogaina o upu a Enosa, ‘ Sa matelaina lou agaga’ [Enosa 1:4]. E ala i lenei fia taumafa sili faaleagaga, na faaagavaaina ai e Enosa o ia lava ia maua le folafolaga a le Faaola: ‘Amuia i latou o e fia aai ma fia inu i le amiotonu, aua e maoona i latou i le Agaga Paia’ [2 Nifae 12:6].

    “Fa, na usiusitai Enosa i poloaiga a le Atua, lea na mafai ai e ia ona naunau e talia le Agaga o le Agaga Paia.

    “Lima, ua faamauina e Enosa, “ Na ou tootuli i luma o Le Na Faia a’u, ma ua ou tagi atu ia te ia i le tatalo faatauanau ma le aioi atu ma lo’u lava agaga; na ou tagi atu ia te Ia i le aso atoa; ioe, ina ua po lava le aso ua ou alaga atu pea i le lagi’ [Enosa 1:4]. Sa le i faigofie. Sa lei vave oo mai le faatuatua. E moni ai, na faamatalaina e Enosa lona aafiaga i le tatalo o se ‘fagatuaga lea sa [ia] faia i luma o le Atua’ [Enosa 1:2]. Ae na oo mai lava le faatuatua. E ala i le mana o le Agaga Paia, sa ia maua se molimau mo ia lava.

    “E le mafai ona tatou maua le faatuatua pei o Enosa e aunoa ma lo tatou fagatua i luma o le Atua i le tatalo. Ou te molimau atu o le taui e aoga ai taumafaiga … Ou te folafola atu afai e te faia nei mea ma le faamaoni ma e le aunoa, o afioga na fetalai i ai Keriso i Ona soo o le a faataunuuina i lou olaga: ‘ Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tuitui atu, ona toina ai lea ia te outou.’ [Mataio 7:7]” (i le Conference Report, Oke. 2004, 73–74; po o le Liahona, Nov. 2004, 72).

  • Na faatusaina e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tali o tatalo i le tatalaina o se loka fuainumera. O se faagasologa o lea sitepu i lea sitepu: “ O le faatauanau atu i le tatalo pea lava pea na aoaoina ai au, e faapea o le potu oa o le lagi ma ona faamanuiaga uma ua na o le loka fuainumera e tatalaina ai. E pau tonu le lave muamua i lona tulaga pe a i ai le faatuatua, o le lona lua pe a i ai le amiotonu patino; o le lona tolu ma le mulimuli e pau pe afai o le mea o loo sailia, i le faamasinoga a le Atua—ae le o tatou—e tatau mo i tatou. O nisi taimi tatou te soona tu’i ai le faitotoa o le potu oa pe a i ai se mea ua tatou matua mananao i ai ma manatu pe aisea e le matala ai le faitotoa. O i tatou o ni fanau tuufau pe afai e matuai faigofie lava ona matala lena faitotoa nai lo le mea e i ai. E mafai ona ou iloa, i le toe tepa i tua, e alofa moni le Atua ia te au e ala i le suesueina o talosaga Na te le’i to mai ia te au. O a tatou talosaga sa le talia ua tau mai ai ia i tatou le tele o mea e uiga ia i tatou lava aemaise foi le tele o mea e uiga i lo tatou Tama e le pona” (“Insights,” New Era, Ape. 1978, 6).

Enosa 1:5–8. “ Enosa e, Ua Faamagaloina Au Agasala”

  • Ata
    O se teine i le faasologa o le salamo

    Del Parson, © 2000 IRI

    Na aoao mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai e le salamo faamaoni ona faamamaina se tagata e ala i le Togiola a Iesu Keriso: “ E mafai e le Togiola ona totogi lau aitalafu i le faamasinoga tonu, ma to mai le faamagaloga ia te oe e ala i le auala alofa o le salamo [tagai i le Alema 42:15]. O le salamo faamaoni ua matua taua lava ina ia mafai e le Togiola ona faia atoatoa lana galuega faavavega i lou olaga. O lou malamalama i le Togiola, o le a e iloa ai o le Atua e le o se tagata fuā ua fiafia e faasala i latou o e sese a latou la’a. O ia o se Tama atoatoa, agaalofa, malamalama, onosai, ma loto faamagalo” (i le Conference Report, Ape. 1995, 101; po o le Liahona, Iulai 1995, 84).

Enosa 1:9–14. O se Manao mo le Manuia o Isi

  • Ina ua mavae ona lagonaina e ia o faamanuiaga o le Togiola mo ia lava, na tatalo Enosa mo le manuia o ona lava tagata, o sa Nifae, ma mo le manuia faaleagaga o ona fili, le au sa Lamana. Na saunoa Elder Robert D. Hales e uiga i le popole o i latou ua liua mo isi: “Ua faamaonia mai e tusitusiga paia o i latou ua liua moni, latou te faia mea e sili atu nai lo na o le lafoa’i o faatosinaga o le lalolagi. Latou te alolofa i le Atua ma o latou uso a tagata. O o latou mafaufau ma loto ua faaautu i le taulaga togiola a le Faaola. Mai lava i le taimi na latou liliu atu ai ma le loto atoa, na liliu atu ma loto atoa ia Enosa, Alema le Itiiti, Paulo, ma isi i le galuega o le aumaia o i latou lava ma o latou uso a tagata i le Atua” (i le Conference Report, Oke. 2000, 6; po o le Liahona, Ian. 2001, 8). (Tagai foi i le faamatalaga mo le Mosaea 28:3 i le itulau 168.)

Enosa 1:10. “ Ua Toe Tulei mai le Siufofoga o le Atua ia te A’u”

  • E oo mai faaaliga po o musumusuga i auala eseese, e aofia ai manatu, mafaufauga, ma lagona (tagai i le MFF 6:15; 8:2–3). Na faasoa mai e Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le ala e mafai ai ona tatou iloa le siufofoga o le Alii:

    “O tali o tatalo e oo mai i se auala filemu. Ua faamatalaina e tusitusiga paia lena leo o musumusuga o se leo itiiti, ma le filemu. …

    “Ua ou iloa o musumusuga e tele ina oo mai o se lagona ae le o se leo. …

    “Tuu i tua o lou mafaufau fesili faigata ma agai pea i lou olaga. Mafaufau loloto ma tatalo lemu e le aunoa i ai.

    “Atonu e le oo mai le tali e pei o se emo a se uila. E mafai ona oo mai o se musumusuga itiiti iinei ma se musumusuga itiiti iina, ‘o lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o lea mataupu ma lea mataupu’ (MFF 98:12).

    “O nisi tali e maua mai i le faitauina o tusitusiga paia, o nisi e maua mai i le faalogologo i failauga. Ma, e seasea lava, afai e matuai taua lava, o nisi o le a oo mai i se musumusuga tuusao ma le mamana. O musumusuga o le a manino ma e aunoa ma se sese” (i le Conference Report, Oke. 1979, 28, 30; po o le Liahona, Mat. 1980, 27–29).

  • Na faasoa mai e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) lenei faamatalaga i le ala e fesootai mai ai le Alii ia i tatou: “E mafai ona manuia se tagata i le matauina lea o uluai faailoga o le agaga o faaaliga; mo se faataitaiga, a e lagonaina le malamalama mama ua ulu mai ia te oe, e mafai ona faafuasei ona oo mai ia te oe manatu, ma a matauina, o le a e vaai i ai i lona faataunuuina i lena lava aso pe vave foi; (o lona uiga) o mea ia na faaalia atu i lou mafaufau e le Agaga o le Atua, o le a faataunuuina; o lea la, o le iloa o le Agaga o le Atua ma malamalama i ai, o le a outou tuputupu ae ai i le mataupu faavae o faaaliga, seia oo ina faaatoatoaina oe ia Keriso Iesu” (History of the Church, 3:381).

Enosa 1:23; Upu a Mamona 1:17. Tautala atu ma le Tuusa’o

  • E i ai taimi e tatau ai i taitai o le Ekalesia ona saunoa atu ma le maoti ma le tuusao i le lapataia o tagata o le Ekalesia i soo se mea e ono lamatia ai lo latou faaolataga. Na saunoa Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) e faatatau i lenei tiute a o saunoa atu i le autalavou matutua: “Ou te iloa na iloa e Peteru ma Iakopo ma Paulo e le o se mea manaia le valaau atu i tagata ia salamo ma lapataia i latou i mala, ae sa latou faaauau pea ma le loto toa. O lea la, o i matou o o outou taitai, e tatau ona faavavau ona matou faia pea; afai e le malamalama tagata talavou, atonu o se vaega o le sese e pa’u ia i matou. Ae, afai matou faamaninoina atu le ala moni ia te outou, ona le tuuaia lea o i matou” (Love versus Lust, Brigham Young University Speeches of the Year [Ian. 5, 1965], 6).

Enosa 1:27 “ I le Mea Ou te Malolo Ai”

  • E faatatau i le malologa e faavavau, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Ua faapolopolo e le Atua se taimi, pe ua faatulagaina se vaitaimi … o le a Ia aumai ai Ana fanau, o e ua usiusitai i Lona siufofoga ma tausia Ana poloaiga, i Lona malologa selesitila. O lenei malologa e atoatoa ma mamalu, e moomia ai le saunia o le tagata ona faatoa mafai lea, e tusa ai ma tulafono o lena malo, ona ia ulufale atu i ai ma olioli i ana faamanuiaga … Ua tuuina mai e le Atua ni tulafono faapitoa i le fanauga tagata, lea, afai e tausia, ua lava lea e saunia ai i latou ia mautofi i lenei malologa” (History of the Church, 2:12).

Iaroma 1:5. “ Ua Latou Le Upuleaga; Ua Latou Le Faifai Foi”

  • Na faamautinoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le moomia ona faatumauina o le mama o a tatou upu:

    “Ou te fai atu nei upu i alii talavou. Ou te fai atu foi i soo se tasi o alii matutua o i ai se faafitauli faapea. Ma ou te faia i le alofa. Ou te iloa e fiafia le Alii pe a tatou faaaoga gagana lelei ma mama, aua na Ia faia se faataitaiga mo i tatou. O Ana faaaliga ua faatumuina i upu lelei, e faagaeetia loto, e uunaia ai i tatou e faia mea tonu ma agai i luma i le faamaoni ma le amio lelei.

    “Aua le palauvale. Aua le upuvale. Ia aloese i tausuaga eleelea. Ia aloese i talanoaga e filogia i upu mataga ma le eleelea. O le a sili atu ona e fiafia pe afai e te aloese ai, ma o lau faataitaiga o le a tuuina atu ai le malosi i isi” (i le Lipoti ole Konafesi, Oke. 1987, 59; po o le Liahona, Ian. 1988, 47).

Iaroma 1:11. “Talitonu ia te Ia e Afio Mai ia Peiseai Ua Uma Ona Afio Mai”

  • O perofeta moni, e pei o Iaroma, o lē na ola a o lei soifua mai Iesu Keriso, na ia tusia e uiga i Lona Afio Mai ma Lana Togiola e pei lava ua uma ona taunuu. Fai mai le Tupu o Peniamina, “ Ua aauina mai e le Alii le Atua ana perofeta paia i le fanauga uma a tagata, ina ia talai atu ai nei mea i ituaiga uma, ma nuu, ma gagana uma, ina ia faamagaloina agasala a i latou uma o e faatuatua e afio mai Keriso ma latou olioli ma le fiafia tele, e peiseai ua uma ona afio mai o ia ia te i latou” (Mosaea 3:13; faaopoopo le faatusilima). Na faapea mai Apinati, “Ana le afio mai Keriso i le lalolagi, ua ou tautala i mea e oo mai e peiseai ua uma ona taunuu, po ua leai se togiola” (Mosaea 16:6; faaopoopo le faatusilima).

Ominae 1: 12–17. E Tolu Nuu Mavaevae i totonu o Faamaumauga

  • I lenei tala puupuu, tatou te aoao ai i vaega e tolu o tagata na aumai e le Alii i le nuu o le folafolaga i le Itulagi i Sisifo. O le vaega muamua na taua o le nuu o Liae. O le tele o le vaega o le Tusi a Mamona ua faamatalaina ai a latou tala ma tala a a latou fanau.

    O loo faailoa mai foi e le Tusi a Mamona le vaega lona lua, ua ta’ua lea o le nuu o Saraemila, o e na tupuga mai ia Moleka ma o e na au faatasi ma sa Nifae (tagai Mosaea 25:2). O Moleka o le atalii o le Tupu o Setekaia, na tuua Ierusalema ma malaga atu i Amerika ina ua maea ona faaumatia e Papelonia ia Ierusalema e tusa o le 587 TLM. (tagai Ominae 1:15). E aunoa ma se faamaumauga faaletusipaia, o le nuu o Saraemila o se molimau ola o mea na tau atu e le Agaga ia Nifae e faapea, o le a pauu le malo atoa i le le talitonu (tagai i le 1 Nifae 4:13). Ona faatasia lea o sa Moleka ma sa Nifae i lalo o le puleaga a le Tupu o Mosaea (tagai i le Ominae 1:19).

    O le vaega lona tolu o sa Iareto, o e na o mai i le nuu o le folafolaga ina ua mavae le taimi o le “olo tele” o loo taua i le Kenese 11. O uluai tagata o le nuu o sa Iareto sa tuputupu ae o ni tagata maoae. Peitai, na iu lava ina latou faaumatia i latou lava i se taua faalemalo tele i se vaitaimi o le va o le 600 ma le 300 TLM., lea na tuua ai na o Korianetuma, lo latou tupu mulimuli, ma Eteru, o se perofeta o le Alii (tagai i le Eteru 15:29–34). Na faamaea e Eteru le faamaumauga, ae o Korianetuma sa fealualuai solo seia oo ina ua ia maua le nuu o Saraemila, lea sa latou nonofo ai “i masina e iva” (Ominae 1:21) a o le i maliu o ia. E itiiti se mea ua iloa e uiga ia sa Iareto e ese mai i mea na tusitusia e Moronae i le tusi a Eteru.

Ominae 1:23–25. Na Maua e le Tupu o Peniamina ia Papatusi Laiti

  • Mai le 1 Nifae e oo atu ia Ominae sa tausia e perofeta papatusi laiti ae na tausia e le tupu papatusi lapopoa (tagai i le Iaroma 1:14). O se suiga tele na tulai mai i le tulaga lenei. Na tuu atu e Amaleki papatusi laiti i le Tupu o Peniamina; i lea taimi na leai se avanoa o papatusi laiti (tagai i le Ominae 1:30). Mai le taimi o le Tupu o Peniamina ma luma mai, sa tusia ai faamatalaga faalelotu ma talafaasolopito i papatusi lapopoa. Sa lei faaopoopoina i ai papatusi laiti seia mavae le 130 TLM. O le tusi o Mosaea e oo i le 4 Nifae o otootoga a Mamona o papatusi lapopoa.

Ominae 1:26. “Tuu Mai o Outou Agaga Atoa e fai ma Taulaga ia te Ia”

  • Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell le uiga o le taulagaina o i tatou lava i le Alii: “O le taulaga moni, faaletagata lava ia, sa le o le tuuina lava lea o se manu i le fata faitaulaga. Ae, o le lotomalie lea e tuuina atu uiga faamanu uma ua ia i tatou (tulou), i luga o le fata faitaulaga, e faaumatia ai!” (i le Conference Report, Ape. 1995, 91; po o le Liahona, Iulai 1995, 75).

    I lea autu e tasi, na aoao mulimuli ane ai Elder Maxwell: “A gauai atu o outou loto i le Atua, ua outou tuuina atu ia te Ia le mea e tasi e mafai ona e avatu moni ia te Ia, ma o lau meatotino lena e avatu” (i le Conference Report, Ape. 2004, 48; po o le Liahona, Me 2004, 46).

Upu a Mamona. O se Auala Laupapa i le va o Papatusi Laiti ma Papatusi Lapopoa a Nifae

  • Faatasi ai ma faamaumauga sa tausia e sa Nifae sa i ai ma papatusi laiti ma papatusi lapopoa a Nifae (tagai i le 1 Nifae 9:2). O papatusi lapopoa na i ai le talafaasolopito faalelalolagi o le nuu, a o papatusi laiti sa aofia ai talafaasolopito paia (tagai 1 Nifae 9:2–4). O tusi o le 1 Nifae e oo i le Ominae na faamaumauina i papatusi laiti a Nifae. O tusi a Mosaea e oo atu i le 4 Nifae o otootoga a Mamona na aumaia mai papatusi lapopoa (tagai i le faamatalaga mo le 1 Nifae 9:1–5 i le itulau e 23).

Upu a Mamona 1:7. “ Ua Silafia E Le Atua Mea Uma E O’o Mai”

  • Sa lei faia e Nifae papatusi laiti seia oo i le 30 tausaga talu ona tuua e le aiga o Liae ia Ierusalema (tagai 2 Nifae 5:28–31). Sa lei malamalama o ia i le ala na poloaiina ai o ia e faia se seti lona lua o faamaumauga, ae sa faatuatua o ia sa “mo le finagalo poto” o le Alii (1 Nifae 9:5). Toeitiiti lava 1,000 tausaga mulimuli ane na fai atu ai e le perofeta o Mamona ia upu ia Nifae ina ua ia molimau e faapea, e faaopoopo atu i lona otootoina o papatusi lapopoa a Nifae sa ia faaaofia ai ma papatusi laiti a Nifae “mo le finagalo poto” (Upu a Mamona 1:7).

    Na amata e Iosefa Samita le faaliliuga o le Tusi a Mamona mai otootoga a Mamona o papatusi lapopoa a Nifae. Na ia faamaeaina itulau e 116 ina ua faatauanau atu Matini Harisi ia Iosefa ina ia tuu atu ia te ia e ave ia tusitusiga ma faaali atu i tagata o lona aiga. E tolu ni taimi eseese sa fesili atu ai Iosefa i le Atua pe mafai ona ave e Matini ia tusitusiga, ma sa iu ina tuuina atu i ai le faatagaga. Na oo atu ai tusitusiga i lima o tagata leaga (tagai i le MFF10:8) ma na lauiloa ai o tusitusiga ua leiloloa, po o itulau e 116 ua leiloloa.

    O le leiloloa o tusitusiga ua faailoa manino ai le pogai na poloaiina ai e le Alii ia Nifae ina ia tusia papatusi laiti ma le pogai na musuia ai Mamona e faaaofia ai ma [papatusi laiti i le otootoga]. Na faatonuina Iosefa Samita ina ia aua nei toe faaliliuina le vaega ua maea ona ia faia, ae ia sui tulaga ai i le faaliliuina o papatusi laiti a Nifae (tagai i le MFF 10:30, 38–45). O le faaliliuga o itulau e 116 na aofia ai le 600–130 TLM.—mai le taimi o Liae e oo atu i le taimi o le Tupu o Peniamina. O papatusi laiti na aofia ai foi le 600–130 TLM.— mai ia Liae e oo atu i le Tupu o Peniamina. O le Alii i Lona silafia ai o mea uma na faatonuina ia aofia i faamaumauga lona lua, o papatusi laiti, le vaitaimi sao o le periota sa aofia ai i itulau e 116 ia na gaoia. O lenei foi mea sa mafai ai e le Alii ona tausia Lana feagaiga ma Enosa o le a “ ia faasaoina ia tusi” (Enosa 1:16).

  • Na faamautinoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le vaega o le Tusi a Mamona lea o loo aumaia mai papatusi laiti ua tuuina mai le tele o faamatalaga nai lo itulau e 116 ua leiloloa:

    “E le itiiti ifo ma le faaono ona faaaogaina i le Tusi a Mamona le fuaitau ‘ona o le finagalo poto’ e faatatau i le gaosiaina, tusiaina, ma le faasaoina o papatusi laiti a Nifae (tagai i le 1 Nifae 9:5; Upu a Mamona 1:7; Alema 37:2, 12, 14, 18). Ua e iloa ma ou iloa le finagalo poto—le faamoemoega na matuai manino lava—o le sui lea i itulau e 116 o tusitusiga ia na leiloloa sa ta’ua muamua.

    “Ae na oo mai i lo’u mafaufau o loo i ai se finagalo poto atu nai lo lena … O le autu lava i se fautuaga faapena o se finagalo poto atu o loo i le fuaiupu e 45 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 10. E pei ona faatonuina e le Alii ia Iosefa … na ia fetalai mai e faapea, ‘ Faauta, ua togitogiina mea e tele i papatusi [laiti] a Nifae o loo faateleina ai le malamalama i la’u talalelei’ (faaopoopo i ai le faatusilima).

    “O lea la, e manino lava, o lenei mea sa le o ni … tusitusiga le lelei, lenei po o lena—e te aumai ia te au itulau e 116 o tusitusiga ae ou avatu ia te oe itulau e 142 o tusiga ua lomiaina. E le o lena. Na tatou toe maua mai mea e tele atu nai lo mea na leiloloa. Ma na silafia lava i le amataga o le tulaga lena o le a i ai. Na avea lava mo se finagalo poto atu. Tatou te le iloa lelei po o a mea na tatou misia mai i itulau e 116, ae ua tatou iloa o mea na tatou maua i papatusi laiti o tautinoga patino a molimau maoae e toatolu o [Nifae, Iakopo, ma Isaia], o le tolu o siufofoga maoae o aoaoga faavae o le Tusi a Mamona, o loo molimau mai o Iesu o le Keriso. …

    “O le mea moni, ou te manatu e mafai ona e faia se tulaga e iloagofie ai o le faamoemoega e tasi o papatusi laiti o le tuuina atu lea o se tulaga mo nei molimau e toatolu” (“A Standard unto My People” [Church Educational System symposium on the Book of Mormon, Aok. 9, 1994], 9–10.

  • Na molimau mai Elder Neal A. Maxwell i le muai silafia o le Atua ma le ala e faatupulaia ai lo tatou faatuatua ia te Ia:

    “O nai aoaoga faavae, sei vagana ai i latou e faatatau i le moni aiai o le i ai o le Atua, e sili atu le taua nai lo le upu moni e faapea o le Atua e silafia mea uma. …

    “ E atoatoa le Atua i uiga paia, ma o se tasi o nei [uiga] o le atamai: ‘… o le iloaina a aunoa ma le atamai i mea uma, o le a le mafai e le Atua ona faasaoina se vaega o ona tagata; aua o le mafuaaga lea o le atamai ua ia te ia i mea uma, mai le amataga seia oo i le gataaga, lea e mafai ai e ia ona tuuina atu lena malamalama i ona tagata, o le ala lea ua avea ai i latou ma tagata e mafai ona maua le ola faavavau; ma ana leai le manatu o loo i ai i mafaufau o tagata e faapea ua i ai i le Atua le atamai uma semanu e le mafai ona latou faaaogaina le faatuatua ia te ia.’ (Lecture 4, paragraph 11.) …

    “Ua silafia e le Atua le amataga mai le iuga, o lea, ua [Ia] silafia ai mea uma o loo i ai i le ogatotonu” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 6–7).

Upu a Mamona 1:10–11. Na Auina Atu e Amaleki Papatusi i le Tupu o Peniamina

  • O papatusi na tuuina atu e Amaleki i le Tupu o Peniamina o papatusi laiti. O papatusi lapopoa sa faaauau pea ona faaopoopoina ma tuufaasolo mai i lea tausi faamaumauga i lea tausi faamaumauga seia oo i le T.A. 385, ina ua maua e Mamona ia papatusi lapopoa ma otootoina. O lana otootoga sa tusia i papatusi auro po o papatusi a Mamona.

  • Ina ia fesoasoani ia te oe ia sili atu lou iloa o aofaiga o itulau o le Tusi a Mamona ua tuuto atu i periota eseese, tagai i le siata “Tausi Tala Faamaumau a Sa Nifae” i le faaopoopoga (itulau 432).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • E faapefea ona taua le tatalo ia te oe e te fiafia ai i faamanuiaga o le Togiola?

  • Na faaleagaina le gagana a tagata Saraemila aua na leai ni a latou faamaumauga. E faapefea ona fesoasoani faamaumauga ma gagana tatou te tuputupu ae ai faaleagaga?

  • O a ni faataitaiga ua e vaaia o faaalia ai le muai silafia e le Atua i mea na tutupu i lou olaga? (tagai i le faamatalaga mo Upu a Mamona 1:7 i le itulau 134).

Galuega Fautuaina

  • Tusi faapuupuu e uiga i ni “fagatuaga” na e oo i ai i luma o le Atua na taitaia atu ai oe i le tuputupu ae faaleagaga (tagai faamatalaga mo le Enosa 1:2 i le itulau 130). Tagai i nei mea faaleagaga na faamaumauina o mea na tutupu mai lea taimi i lea taimi e toe faafou ai lou mafaufau i le ala na taialaina ai oe e le Alii.

  • Suesue ma talanoaina ma se uo po o le a le fautuaga “tuusao” na tatou maua mai i perofeta o nei ona po e lapataia ai i tatou mai mala faaleagaga (tagai faamatalaga mo le Enosa 1:23; Upu a Mamona 1:17 i le itulau 132).

  • I le faaaogaina o le tala i itulau e 116 na leiloloa e fai ma faataitaiga, ia saunia se lesona puupuu e aoao atu ai e uiga i le pule aoao o le Atua ma Lona atamai e faataunuu ai Ana faamoemoega.