Inisitituti
Mataupu 50: Eteru 1–5


Mataupu 50

Eteru 1–5

Folasaga

O le Tusi a Mamona e le o faatulagaina i le faasologa o mea na tutupu. Ana faapea e faapena, semanu e faamuamua le tusi a Eteru. O le tala faamaumau a sa Iareto na amata pe tusa o le 2200 T.L.M. O le Muamua Nifae e amata i le 600 T.L.M. E aofia i le tusi a Eteru le sili atu ma le 1,700 tausaga o le talafaasolopito mai le 2200 T.L.M. seia oo atu i le taimi o Korianetuma. Tatou te le iloa tonu lava po o anafea na soifua ai Korianetuma, ae o se taimi i le va o le 500 ma le 250 T.L.M. O le vaega o totoe o le Tusi a Mamona mai tusi o le 1 Nifae e oo i le Moronae e aofia ai pe tusa ma le 1,000 tausaga o le talafaasolopito.

Ina ua mavae le lolo i aso o Noa, na toatele e na tupuaga mai i e na totoe na amata ona amioleaga. O se tasi vaega o tagata na taumafai e fau se olo “ia oo lona tumutumu i le lagi” (Kenese 11:4). O le tala i le malo o sa Iareto na amata i le fausiaina o le Olo o Papelu. Na taulima e le Alii le amioleaga ua sosolo e ala lea i le faaeseeseina o le gagana masani ma le faataapeapeina o tagata i luga o le fogaeleele (tagai Eteru 1:33; Kenese 11:5–8).

Na faatoga atu le uso o Iareto i le Alii ina ia faasaoina le gagana a ana uo agavaa ma aiga. I le faaalia o le faatuatua maoae ma taitaiina e le aao o le Atua, na mafai ai e le uso o Iareto ona taitaia lenei vaega i se isi laueleele. O le tala i lenei faigamalaga e tumu i mataupu faavae e mafai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga i aso nei. O nei mataupu faavae e aofia ai le faaaogaina o le faatuatua e maua ai le fesoasoani paia ma le matafaioi a le tatalo i le faataunuuina o galuega faigata. A o e suesueina le olaga o le uso o Iareto, o le a e aoao i faamanuiaga e oo mai pe afai e faaaoga e tagata taitoatasi le faatuatua malosi.

O se faamatalaga lenei i le mea na maua mai ai le tusi a Eteru:

  • Na tausia e perofeta sa Iareto le talafaasolopito seia oo i le perofeta sa Iareto mulimuli e igoa ia Eteru (tagai Eteru 1:6).

  • O le sailiga a Limae na maua ai vaega o faamaumauga a sa Iareto—i ni papatusi auro e 24 (tagai Mosaea 8:7–11).

  • Na faaliliuina e le Tupu o Mosaea faamaumauga a sa Iareto (tagai Mosaea 28:10–17).

  • Na otootoina pe na faapuupuuina e Moronae faamaumauga a sa Iareto ma faaopoopo i luma atu o ana lava tusitusiga (tagai Eteru 1:1–6).

Faamatalaga

Eteru 1:1–2. Sa Maua Papatusi e 24

  • A o nofopologa le nuu o Limae, na auina atu e Limae se aumalaga e 43 tagata e saili mo le laueleele o Saraemila (tagai Mosaea 8:7; 21:25). E ui lava e lei faamanuiaina le sailiga o Saraemila, ae na maua e le vaega sailiili se laueleele ua ufitia i ivi ma toega o se nuu ua faaumatia (tagai Mosaea 8:8). Na maua e le au sailiili se faamaumauga o papatusi auro e 24, na latou aveina atu i le Tupu o Limae (tagai Mosaea 8:9–10). Ina ua sosola mulimuli ane le nuu o Limae mai le nofopologa (tagai Mosaea 22), na tuuina atu loa nei papatusi i le Tupu o Mosaea ina ia faaliliuina (tagai Mosaea 28:1–17).

Eteru 1:3–4. O se Faamatalaga o le Foafoaga a o lei oo i Aso o Mose

  • O se mea mataina o le tusi a Eteru ua tuuina mai ia i tatou se faamatalaga o le Foafoaga, Atamu, ma se talafaasolopito o le nuu o le Atua seia oo i le taimi o le Olo o Papelu na i ai ao lei taitai oo i aso o Mose. O lenei faamatalaga atonu na iu ina leiloa e ala atu i le liliuese ma le amioleaga, ona manaomia lea o se toefuataiga o lenei malamalama e ala atu i faaaliga ia Mose ina ia mafai ai ona tatou maua le faamaumauga i aso nei (tagai Mose 1:40).

Eteru 1:6–32. O Le Gafa o Sa Iareto

  • O loo tuuina mai i le Eteru 1 se gafa o le perofeta o Eteru. O lenei gafa o se mea e le masani ai i le Tusi a Mamona ma o loo faamalamalamaina i le faamatalaga o i lalo: “O gafa e tele lava i le Tusi Paia. E fiafia tele tagata Iutaia i o latou talafaasolopito o aiga, ma o gafa e foliga mai na tausia lelei; o le tele o gafa i tusitusiga paia o se faailoga o lo latou taua. Tagai o loo i le Kenese 5, 11, 46; Numera 26; 1 Nofoaiga a Tupu 1–9; faitau foi faamatalaga i le Esera 9–10 o loo tuuina mai ai se faailoga o le taua o le tausia o talafaasolopito o aiga. O le Tusi a Mamona, e ui i lea, o loo i ai se faataitaiga na o le tasi lava o se gafa atoa, o loo maua i le Eteru 1:6–32. O loo tuuina mai ai le gafa o Eteru, le perofeta mulimuli o le nuu o Iareto, o o latou augatama ua oo atu lava i tua i le luasefulu-iva tupulaga po o le sili atu e oo ia Iareto, o le na tuua le Olo o Papelu faatasi ma lona aiga i le taimi o le faaeseeseina o le gagana a lona nuu. E ese mai lenei faataitaiga, ua na o ni faamatalaga maua solo mai o mea tau gafa e maua” (Sidney B. Sperry, “Types of Literature in the Book of Mormon,” i le Journal of Book of Mormon Studies, vol. 21, nu. 1 (1995): 117).

Eteru 1:34–35. O Le Igoa o le Uso o Iareto

  • Na faamatala mai e Elder George Reynolds (1842–1909) o le Fitugafulu le faamatalaga lenei, o loo tuuina mai ai le igoa o le uso o Iareto (tagai Eteru 2:13) na faaalia i le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44): “Ao nofo i Katelani Elder Reynolds Cahoon na fanau sona atalii. I se tasi aso na pasi ane ai Peresitene Iosefa Samita i lona faitotoa, na ia valaau atu i le perofeta e susu mai i totonu ma fai atu ia te ia ia faamanuia ma faaigoa le pepe. Na faia e Iosefa ma na tuuina atu i le tama le igoa o Mahonirae Morianekumeri. Ina ua maea ona ia tuuina atu le faamanuiaga, na ia tuuina le tamaitiiti i luga o le moega, ma liliu atu ia Elder Cahoon, na ia fai atu, o le igoa na ou tuuina atu i lou atalii o le igoa lena o le uso o Iareto; faatoa uma ona ta’u mai [pe faaalia] mai e le Alii ia te au. Na faalogo atu Elder William F. Cahoon, sa tu latalata ane o fai atu lenei faamatalaga e le Perofeta i lona tama; ma o le taimi muamua lea na iloa ai le igoa o le uso o Iareto i totonu o le Ekalesia i lenei tisipenisione” (“The Jaredites,” Juvenile Instructor, Me 1, 1892, 282).

Eteru 1:33–38. O Le Gagana a Iareto ma Lona Uso

  • I le Eteru 1:34–38 o loo faamaumauina ai e lei faaeseeseina e le Alii le gagana a le aiga o Iareto, lona uso, ma a latou uo i le taimi o le Olo o Papelu. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) na tautatala sa Iareto i le gagana tai foliga lava i le gagana a Atamu: “O loo taua i le Tusi a Eteru o Iareto ma lona uso na faia se talosaga i le Alii ina ia aua le suia la latou gagana i le taimi o le faaeseeseina o gagana i le Olo o Papelu. Na taliaina le latou talosaga, ma na latou faaauau ona faaaogaina pea le gagana tautala a o latou tama, le gagana a Atamu, lena na matua mamana lava e oo lava i lona tulaga tusitusia, ma o mea na tusia e Mahonirae ‘sa matuai matautia e oo lava … i le faamalosia o le tagata ia faitau ai.’ O le ituaiga lena o gagana na ia Atamu ma o le gagana lenei na mafai ai e Enoka ona faataunuuina lana galuega maoae” (The Way to Perfection [1970], 69).

Eteru 1:38–42. O Se Nuu Filifilia

  • E pei lava ona taua tagata o le aiga o Isaraelu o se nuu filifilia—filifilia e fai le galuega a le Alii—ua taua e le Tusi a Mamona Amerika o se nuu filifilia—filifilia e avea ma nofoaga mo le Toefuataiina o le talalelei ma, mulimuli ane, o le Ierusalema Fou. E tutusa lava tagata o le aiga o Isaraelu ma Amerika na filifilia e fesoasoani i le Tama Faalelagi i le talaiina o le talalelei i le lalolagi atoa.

  • Na faamalamalamaina mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita o Amerika atoa lava i Matu ma Saute o se nuu filifilia: “Ua tau mai e le Tusi a Mamona ia i tatou o Amerika atoa lava, i Matu ma Saute, o se nuu filifilia mai isi nuu uma lava, i nisi upu —o Siona. Na tau atu e le Alii i sa Iareto o le a ia taitaia i latou i se nuu ‘ua sili ona lelei i le laueleele uma o le lalolagi’ [Eteru 1:42]” (Doctrines of Salvation, tuuf. Bruce R. McConkie, 3 volu. [1954–56], 3:73).

  • Na saunoa foi Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) e uiga i Amerika o ni nuu filifilia: “I le 1844, na fai ai e le Perofeta o Iosefa Samita lenei folafolaga faamaoni: ‘O Amerika atoa o Siona lava ia mai matu seia oo atu i saute’ (Teachings [of the Prophet Joseph Smith], i. 362). O le Alii lava ia na folafolaina mai: ‘Ua sili ona lelei lenei nuu i nisi nuu uma lava’ (Eteru 2:10). O lenei atunuu o le vaega o Siona. O le nuu lenei na faapaiaina e auauna a le Atua. Ina ua taua e se perofeta o le Tusi a Mamona nuu o le lalolagi, na faapitoa lava lenei itulagi faapea e ‘lelei’ (Iakopo 5:25–26)” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 123).

Eteru 1:43. “Ua Leva Ona E Tagi Mai Ia Te Au”

  • Na faamalamalama atu e le Alii i le uso o Iareto na oo mai faamanuiaga i lona nuu ona o tatalo na tuuina atu mo se taimi umi. O le tumau i le usitai ma faaopoopo i ai ma tatalo e le aunoa ma le faatauanau, e mamana. I se aoaoga i le 1839 i Commerce, Ilinoi, na aoao atu ai le Perofeta o Iosefa Samita: “E le faailoga tagata le Atua, e tutusa uma lava o tatou avanoa. O mai i le Atua, faavaivai o ia seia faamanuia mai o ia ia te outou aua ua ia te i tatou le aia tatau mo faamanuiaga uma lava” ([faamaumauina i le Willard Richards Pocket Companion, 78–79] tusia i le The Words of Joseph Smith: The Contemporary Accounts of the Nauvoo Discourses of the Prophet Joseph, tuuf. Andrew F. Ehat ma Lyndon W. Cook [1980], 15).

  • Na faapena foi ona aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) e tatau ona tatou tuuina se taumafaiga tele ia tatou tatalo ma e tatau ona tatou tatalo e le aunoa:

    “Pe e te maua ea tali i au tatalo? Afai e leai, atonu e te le o totogina le tau. Pe e te tuuina atu ea na o ni nai upu faatauvaa ma faamatalaga e leai se aoga, pe e te talanoa felatai i le Alii? Pe e te tatalo ea i nisi taimi ae tatau ona e tatalo e le aunoa, i taimi uma, ma soo se taimi? Pe e te tuuina atu ni pene e totogi ai ni aitalafu tetele ae tatau ona tuuina atu ni tala e faauma ai lena aitalafu?

    “Pe a e tatalo, pe na ona e tautala ea, pe e te faalogo foi? Na fetalai mai lou Faaola, ‘Faauta, ou te tu atu i le puipui ma tuitui: ai se tasi e faalogo mai i lou leo, ma tatala mai le puipui, ou te ulufale atu ia te ia, ma te talisua foi ma ia, o ia foi ma au.’ Faaa 3:20

    “… Afai o le a le mafai ona tatou maua se tali ia tatou talosaga, e tatau ona tatou saili ifo i o tatou olaga mo se mafuaaga” (“Tatalo,” Liahona,Me 1980, 1).

Eteru 2:7–12. “O Se Nuu ua Folafolaina”

  • O loo taua i le Eteru 2:8–11 le mea ua taua e Moronae “o le poloaiga faavavau a le Atua” (fuaiupu 10) e uiga i lenei nuu o le folafolaga. Ua taua faatolu po o le faafa, o lenei poloaiga e faapea “e tatau ona auauna atu i le Atua o nuu uma o e nonofo ai [lenei nuu], a leai e tafiesea i latou” (fuaiupu 9).

    Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) e manaomia le usitai pe a fia faatumauina e le nuu folafolaina ona faamanuiaga folafolaina: “E maoae folafolaga e faatatau i lenei atunuu o Amerika. Ua tau manino mai ia i tatou faapea ‘ua sili ona lelei lenei laueleele, o nuu uma foi o e nonofo ai, e saoloto i latou ai le nofopologa ma le tafeaga, e saoloto foi nai nisi nuu uma i lalo o le lagi, pe afai latou te auauna atu i le Atua o le nuu, o ia foi o Iesu Keriso’ (Eteru 2:12). O le vaega sili lenei ona taua o le mataupu atoa—o le usiusitai i poloaiga a le Atua” (i le Conference Report, Oke. 2001, 89; po o le Liahona, Ian. 2002, 83).

Eteru 2:14. Ua Aoai e le Alii le Uso o Iareto

  • I faaaliga i ona po nei na aoao mai ai le Alii, “O i latou ou te alofa i ai ou te aoaiina ai foi ina ia faamagaloina a latou agasala, aua i le aoaiga ou te saunia le ala mo lo latou laveaiina i mea uma nai faaosoosoga, sa ou alofa foi ia te outou” (MFF 95:1). Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le malosi o le tagata e manaomia e onosaia ai le aoaiga: “E faigata ona vaai faalemafaufau pe faapei le aoaiga mo le tolu itula mai le Alii, ae na onosaia e le uso o Iareto. Faatasi ai ma le salamo vave ma le tatalo, na toe sailia loa e lenei perofeta le taitaiga mo le malaga ua poloaiina ai i latou ma i latou e tatau ona faia. Na taliaina e le Atua lona salamo ma na tuuina mai loa ma le alofa nisi faatonuga mo la latou misiona taua” (Christ and the New Covenant [1997], 15).

  • Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e alofa le Atua ia i latou na te aoaia: “E i ai moni lava le Atua iina e aoai ai i latou o e e alofa i ai, e aofia ai i latou ua malolosi faaleagaga. Na tele aso e lei tatalo ai le Uso o Iareto (tagai Eteru 2:14). E oo i tagata lelei, e mafai ona faatalale e aunoa ma le faatasi mai o le Alii e aoai i latou. Mulimuli ane, na vaai le Uso o Iareto na aoaiina, i le Keriso! (tagai Eteru 3:13–16)” (i le Conference Report, Oke. 1987, 37; po o le Liahona, Ian. 1988, 30).

Eteru 2:19–3:6. O Le Mauaina o le Malamalama o se Aafiaga Faatupu Malosi

  • Na faatusaina e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le aafiaga o le uso o Iareto i o tatou lava aafiaga:

    “Sa leai ni sulu o nei vaa. O lea sa atugalu ai le uso o Iareto. Sa le manao o ia e faimalaga lona aiga i le pogisa; ma o lea, sa le faatalitali ai ina ia poloaiina o ia, ae sa ia avae lea atugaluga i le Alii ‘Ona fetalai mai ai lea le Atua i le uso o Iareto: po o le a se mea tou te loto i ai ou te faia ina ia ia te outou le malamalama i o outou vaa?’ [Eteru 2:23].

    “O le tali a le uso o Iareto i lenei fesili na manaomia ai se taumafaiga maelega i lana pitolaau. Sa alu ae o ia i le mauga o Selema ‘ma na gaosia mai le papa o maa laiti e sefulu ma le ono’ [Eteru 3:1]. Ona ia fai atu lea i le Alii ina ia pa’i ane i nei maa ina ia mafai ai ona maua le malamalama.

    Ata
    Ua vaai le uso o Iareto ua pa’i ane Ieova i maa e 16

    Robert Barrett, © 1986 IRI

    “I le avea ai o i tatou ma matua ma taitai, e tatau ona tatou manatua ‘e le tatau ona poloai [mai le Alii] i mea uma’ [MFF 58:26]. Ia faapei o le uso o Iareto, e tatau ona tatou manatunatu ma le faaeteete i mea o loo manaomia e tagata o o tatou aiga, ia fai se fuafuaga e taulima ai na tulaga o loo manaomia, ona ave lea o la tatou fuafuaga i le Allii i le tatalo. O le a manaomia ai i lea tulaga le faatuatua ma taumafaiga i la tatou pitolaau, ae o le a fesoasoani mai o Ia a o tatou sailia Lana fesoasoani ma faia Lona finagalo” (i le Conference Report, Ape. 2003, 15; po o le Liahona, Me 2003, 16).

  • E finagalo le Alii ia i tatou e tutupu ma aoao ao tatou faia a tatou faaiuga. E finagalo foi o ia ia tatou ave atu a tatou faaiuga ia te Ia e le aunoa mo Lana faamaoniga. Ina ua tatalo atu le uso o Iareto i le Alii e uiga i le malamalama mo vaa, na tali mai le Alii i sana lava fesili: “Po o le a se mea tou te loto i ai ou te faia, ina ia ia te outou le malamalama i o outou vaa?” (Eteru 2:23). E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Harold B. Lee (1899–1973), ua tali tutusa lava le fesili a le Alii ma le faapea atu:

    “‘Ia, pe o i ai ni ou manatu lelei? O le a le mea o le a e fautuaina mai e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le malamalama?’ …

    “Ona afio ese lea o le Alii ae tuua na o ia. E pei lava ua faapea mai le Alii ia te ia, ‘Vaai, na ou tuuina atu ia te oe se mafaufau e mafaufau ai, ma na ou tuuina atu ia te oe le faitalia e faaaoga. Ia e faia nei mea uma e te mafaia e fesoasoani ai ia te oe lava ia i lenei faafitauli; ma, afai ua uma ona e faia mea uma e te mafaia, o le a ou oo atu loa e fesoasoani ia te oe.’”

    Ina ua uma ona mafaufauina vaega e mafaia, na faaalia loa e le uso o Iareto lona faatuatua maoae i le tatalo atu i le Alii ia pai ane i maa e 16 ma tuuina mai le malamalama. Na taliina e le Alii lenei talosaga ma na le gata ina tuuina mai le malamalama mo vaa ae na tuuina mai foi i lenei tagata faatuatua se faaaliga e lei vaaia muamua lava.

    Na saunoa faaiu Peresitene Lee: “O le mataupu faavae lenei ua faatinoina. Afai e te manao i le faamanuiaga, aua le na ona tootuli i lalo ma tatalo ai. Saunia oe lava ia i soo se auala e mafai ona mafaufau i ai ina ia mafai ai e oe lava ia ona agavaa e maua faamanuiaga ua e sailia” (Stand Ye in Holy Places [1974], 243–44).

Eteru 2:22–23. E manaomia e le Tatalo le Taumafaiga

  • E masani lava ona faapea e tatau ona tatou tatalo e pei e faalagolago mea uma lava i le Alii ma galulue e pei e faalagolago mea uma lava ia i tatou. Na saunoa mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e masani ona faalogo o ia o faapea mai Peresitene Gordon B. Hinckley, “Ou te le iloa pe faataunuu faapefea se mea sei vagana lou tootuli ifo ma ole atu mo se fesoasoani, ona ou tu ai lea i luga ma alu i le galuega” (i le Conference Report, Oke. 1997, 18; po o le Liahona, Ian. 1997, 18).

  • Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e manaomia e le Alii ia tatou faaaogaina lo tatou faitalia ao tatou sailia Lana fesoasoani. E tusa ai ma le aafiaga a le uso o Iareto, na saunoa mai Elder McConkie: “Sa la talanoa ma le Alii e uiga i lea mataupu ona ia fetalai mai lea i upu nei: ‘Po o le a se mea tou te loto i ai ou te faia, ina ia ia te outou le malamalama i o outou vaa?’ (Eteru 2:23.) A manatunatu loloto i le fetalaiga, e tusa o loo faaupuina mai e faapea, ‘Aisea ua e fesili mai ai ia te au? O se mea lenei sa tatau ona e saili i ai se tali.’ Ma sa la toe talatalanoa, ma ia toe fetalai mai ai e faapea: ‘O le a le mea tou te loto i ai ou te faia mo outou, ina ia ia te outou le malamalama pe a i ai outou i totonu o le moana?’ (Eteru 2:25.) I se isi faaupuga, ‘Morianekumeri, o lau faafitauli lenei. Aisea ua e faalavelave mai ai ia te au? Ua ou tuu atu lou faitalia; ua uma ona faamanuiaina oe i le mana ma le tomai. Alu loa ma foia le faafitauli’” (“Filifiliga po o le Musumusuga?” Liahona,Me 1978, 17–24).

Eteru 3:1–5. “Silasila Mai, Le Atua e, E Te Mafaia Lenei Mea”

  • Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland e uiga i le faatuatua faatamaitiiti, ma le faigofie na faaalia e le uso o Iareto ina ua fai atu, “Silasila mai, le Atua e, e te mafaia lenei mea” (Eteru 3:5): “E mautinoa lava o le Atua, e faapena foi le e faitau, e lagona se mea e matua tulagaese lava i le mama faatamaitiiti ma le malosi o le faatuatua o lenei tagata. ‘Silasila mai, le Atua e, e te mafaia lenei mea.’ Atonu e leai se isi lava laina o le faatuatua na tautalagia e se tagata i mau e sili atu le mamana. Ua toeitiiti lava e pei ua ia faamalosiau atu i le Atua, faamautinoaina o ia, faamafanafanaina o ia. E le o le ‘Silasila mai, le Atua e, ou te mautinoa lava e te mafaia ona fai lenei mea.’ E le o le ‘Silasila mai, le Atua e, ua e faia le tele o mea sili atu nai lo lenei.’ Po o le a lava le le mautinoa o le perofeta e uiga i ona lava malosiaga, e leai sona le mautinoa e uiga i le mana o le Atua. E leai se isi lava mea na o se folafolaga faigofie, manino, toa, ma le mausali e aunoa ma se faaataataga po o se femoumouai. O se faamalosiauga ia te Ia o le e le manaomia se faamalosiauga ae mautinoa lava masalo na faateia i lenei mea. ‘Silasila mai, le Atua e, e te mafaia lenei mea’” (“Rending the Veil of Unbelief,” I le Nurturing Faith through the Book of Mormon: The 24th Annual Sidney B. Sperry Symposium [1995], 12).

Eteru 3:15. “Ou te lei Faaali atu foi Au I Tagata”

  • Na talanoaina e Elder Jeffrey R. Holland ni faamalamalamaga se ono mo le fetalaiga a Iesu e lei faaali lava Ia i se tagata muamua ao lei faaalia o Ia lava i le uso o Iareto:

    “O se tasi vaega talafeagai e faapea o lenei faaupuga ua na o se faaupuga faigofie lava na faia i le tulaga o lena tisipenisione ma e faatatau tonu lava i le nuu o Iareto ma perofeta sa Iareto—e lei faaalia muamua lava e Ieova o ia lava i se tasi o latou tagatavaai ma talifaaaliga. …

    “O se tasi fautuaga lenei, o le ta’ua o le ‘tagata’ o se upu tatala i lenei fuaiupu, e fautuaina mai ai e lei faaali le Alii lava ia i se tagata e lei faapaiaina, le talitonu, faaleolaga nei, faaletino, tagata o le lalolagi. O le fautuaga e faapea na o e ua tuuese le tagata o le lalolagi [ma ua] faapaiaina (e pei o Atamu, Enoka, ma le taimi nei o le uso o Iareto)—ua agavaa mo lenei faamanuiaga [tagai MFF 67:10–11].

    “O nisi e talitonu o le uiga o le fetalaiga a le Alii e lei faaalia lava ia muamua i se tagata i le tulaga lena po o le sili atu. O lenei manatu o loo fautua mai o le faaali mai o tagata paia i perofeta na muamua atu e lei i ai lena ‘atoatoa,’ e lei aveeseina ai lava muamua le ufimata ina ia tuuina mai se faaaliga atoa o le natura ma le tulaga o Keriso.

    Ata
    Ua faaali le Alii lava Ia i le uso o Iareto

    Robert Barrett, © 1986 IRI

    “O se isi avanoa e faapea, o le taimi muamua lenei ua faaali mai ai Ieova ma faailoa mai ia lava o Iesu Keriso, le Alo o le Atua, faatasi ai ma le faamatalaina o le fuaiupu ‘Ou te lei faaali atu foi au [o Iesu Keriso] i tagata ua ou faia.’ O lena avanoa e faamalosia i se tasi auala o le faitauina o le faamatalaga faatonu mulimuli ane a Moronae: ‘Ona ua ia te ia lenei malamalama atoatoa i la le Atua, ua le mafai ona taofia ai o ia ai tua o le ufimata, o lea na ia vaai atu ai ia Iesu.

    “A o le isi uiga o lenei fuaiupu o le faatuatua o le uso o Iareto sa matua maoae lava e le gata na ia vaai i le tamatamai aao agaga ma le tino o Iesu i le muai olaga (lena ou te manatu e tele isi perofeta na vaai i ai) ae faapena foi nisi vaega tulaga ese ma sili atu le manino o le tino o aano, toto, ma ivi o Keriso. …

    “O se faamalamalamaga mulimuli—ma e tusa ai ma le faatuatua o le uso o Iareto le finau malosi silisili—o lenei, na fai atu Keriso i le uso o Iareto, ‘Ou te lei faaali atu foi au i tagata i lenei uiga, e aunoa ma la’u filifiliga, e uunaia tau lava o le faatuatua o le vaai.’ Ona o se tulafono, o perofeta e valaaulia i le mafutaga a le Alii, e poloaiina e ulufale i lana mafutaga e ia lava ia ma na o lana lava pule. O le uso o Iareto, i le isi itu, na foliga mai na faamalosia ia lava ia i le ufimata, e le o se malo le amanaia ae masalo o le mea moni lava o se malo e lei valaaulia. Na fetalai mai Ieova, ‘E lei sau ia te au se tasi tagata e pei ona e sau ia te au ma le faatuatua e faapena ona matua tele; aua ana le faapena, po ua le mafai ona e iloa lo’u tamatamai lima. … E lei faatuatua mai ia te au se tasi tagata e pei o oe.’ E manino lava na faafesootaia e le Alii le faatuatua maoae ma lenei faaaliga maoae. Afai ana le tulaga ese le faaaliga, o lona uiga la o le faatuatua ma o le ala na maua ai le faaaliga lena na matua lemafaamatalaina lava. Pau lava le ala e mafai ona matuai mataina ai le faatuatua o lona malosiaga lea na ave ai le perofeta, e lei valaaulia, i le mea na mafai ona o i ai isi tagata i le na o le poloaiina mai le Atua e mafai ai” (Christ and the New Covenant, 21–23).

Eteru 3:23–24, 28. Maa e Lua a le Tupu o Mosaea

  • Na faaaoga e le Perofeta o Iosefa Samita le Urima ma le Tumema lava lea e tasi na “tuuina atu i le uso o Iareto i luga o le mauga, ao talanoa faafesagai o ia ma le Alii” (MFF 17:1). Na tusia e Peresitene Iosefa Filitia Samita se talaaga puupuu e uiga i le Urima ma le Tumema:

    “Sa i le Tupu o Mosaea ni ‘maa se lua na faamauina i lio e lua,’ na taua e sa Nifae e faamatala ai, lena na ia faamatalaina ai faamaumauga a sa Iareto [Mosaea 28:11–14], ma na tuufaasolo mai ai i lea tupulaga i lea tupulaga mo le faamoemoega e faamatala ai gagana. O le auala na maua ai e Mosaea nei maa e lua po o le Urima ma le Tumema e le o ta’uina mai e faamaumauga ia i tatou, ae na ona faapea mai lava o se ‘meaalofa mai le Atua’ Mosaea 21:28]. Sa ia Mosaea lenei meaalofa po o le Urima ma le Tumema ao le i mauaina e le nuu o Limae faamaumauga a Eteru. Atonu na latou mauaina ina ua tuuina atu ia Mosaea le ‘maa tele’ o loo i ai togitogiga, na ia faamatalaina i le ‘mea foaifua ma le mana o le Atua’ [Ominae 1:20–21]. Atonu na tuuina atu ia te ia, po o se isi perofeta ao lei oo i ona aso, e pei ona mauaina e le uso o Iareto —mai le Alii.

    “O lena Urima ma le Tumema, po o maa e lua, na tuuina atu i le uso o Iareto o maa ia na ia Mosaea e fai ma faamaoniga o aoaoga o le Tusi a Mamona. Na faatonuina le uso o Iareto e faamaufaailogaina ana tusitusiga o le faaaliga na ia maua ina ua faaali atu Keriso ia te ia, ina ia aua nei mafai ona faitau ai lona nuu. … Na faamaufaailogaina le Urima ma le Tumema ina ia aua nei mafai ona faaaogaina e faamatala ai na tusitusiga paia o lana faaaliga, seia oo i se taimi pe a finagalo ai le Alii e faatagaina ai tagata e faamatalaina. Pe afai o le a faaalia nei tusitusiga, e tatau ona faamatalaina i le fesoasoani a lenei lava Urima ma le Tumema [Eteru 3:21–28]. …

    “Na maua e Iosefa Samita le ufifatafata ma papatusi o le Tusi a Mamona, faatasi ma le Urima ma le Tumema, na tanumia e Moronae ina ia oo mai i aso e gata ai ina ia mafai ai ona faaliliu faamaumauga anamua, o lena Urima ma le Tumema na tuuina atu i le uso o Iareto [MFF 17:1]” (Doctrines of Salvation, 3:223–25).

Eteru 3:25; 4:1–7. O Le Vaega Faamaufaailogaina o le Tusi a Mamona

  • Na tusia e Moronae mea na faamaumauina e le uso o Iareto (Morianekumeri) i lana faaaliga o tagata uma o le lalolagi mai le amataga seia oo i le iuga (tagai Eteru 3:25; tagai foi Eteru 2:13). Ua faaalia e lenei faaaliga vaaia “mea uma talu le amataga o le lalolagi e oo lava i lona iuga” (2 Nifae 27:10). Na faamalamalama mai e Moronae “e lei faaalia mai foi mea e sili” i mea ua faaalia i le uso o Iareto (Eteru 4:4). Ua tatou iloa na faamaufaailogaina e Moronae se kopi o lenei faaaliga faatasi ma papatusi na ia tuuina atu ia Iosefa Samita (tagai Eteru 4:5; 5:1). Na toe tauina mai e Moronae ia i tatou tulaga na faasino mai e le Alii e tatau ona i ai mo lenei vaega faamaufaailogaina o faamaumauga ina ia oo mai ai. Ua tauina mai e tusitusiga paia e tatau ona tatou salamo; faaaoga le faatuatua i le Alii, e pei ona faia e le uso o Iareto; ma ia faamamaina (tagai Eteru 4:6–7).

Eteru 5. Faatonuga i le Perofeta o Iosefa Samita

  • Na umia e Moronae “ki o le tala tusia faamaumauina o le laau a Efaraima” (MFF 27:5). I le Eteru 5, na saunoa mai ai Moronae o le a faaliliuina le Tusi a Mamona i le lumanai, e ui lava toeitiiti atoa le 14 seneturi o le a mavae atu faatoa mafai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ona faitau i ana upu.

Eteru 5. Mau a Molimau

  • Eteru 5:2 e faatatau ia i latou “e te [Iosefa Samita] faaali atu ai ia papatusi,” e faapitoa lava i Molimau e Toavalu. Fuaiupu 3–4 e faatatau i le “toatolu” o le a vaai i papatusi “i le mana o le Atua,” o lena mau e faapitoa lava i Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. Fuaiupu 4 o loo taua ai foi o lana afioga “e tumau e fai ma molimau,” o loo faaalia ai o le Tusi a Mamona lava ia o se molimau. O le fuaiupu foi lava lena o loo faaalia mai foi o le Aigaatua o ni molimau o le Tusi a Mamona.

    Eteru 5:2–4 e faatatau faapitoa lava i Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita ia Iuni o le 1829 se faaaliga “o le a faasino mai ni molimau faapitoa e toatolu. Tagai Eteru 5:2–4; faapena le 2 Nifae 11:3 ma le 27:12. O Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi na uunaiina e le manaoga musuia e avea ma molimau faapitoa” (MFF 17, vaega o le folasaga). O loo i ai i itulau o le faatomuaga o le Tusi a Mamona mau a Molimau e Toatolu. O nei Molimau e Toatolu na saunoa i ai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “O lenei molimau paia tusitusia a molimau e toatolu e uiga i mea na latou vaaia ma faalogo i ai—o le toalua o i latou na vaai i ai i le taimi e tasi ma lona tolu na vaai i ai i se taimi mulimuli ane—e tatau ona mafaufau loloto i ai. Ua tatou iloa lena mea e faalagolago i le mau a le molimau e toatasi na maua ai le tele o vavega maoae ma sa talia e le tele o tagata lotu, ma i le lalolagi sa lava le mau a le molimau e toatasi mo faasalaga ma faamasinoga mamafa.

    O tagata ua masani i le iloiloina o molimau e masani lava ona mafaufau i le avanoa o se molimau e matau ai se mea na tupu ma le tulaga e mafai ai ona sui lona manatu e uiga i le mataupu. Afai e eseese molimau e tuuina mai ni molimau tutusa e uiga i le mea e tasi na tupu, o tagata masalosalo e vaai atu mo se faamaoniga o se fuafuaga faalilolilo ia te i latou po o nisi foi molimau e mafai ona tetee i la latou molimau.

    “I le fua faatatauina i nei tetee uma e mafai ona tulai mai, o le mau a molimau e toatolu i le Tusi a Mamona ua tu atu i le malosi maoae lava. Sa lava mafuaaga ma avanoa o i latou taitoatasi e teena ai lana molimau pe ana fai e sese, po o le suia foi o faamatalaga pe afai na le sa’o. E pei ona ua lauiloa, ona o eseesega po o le lotovale na aofia ai isi taitai o le Ekalesia, o nei molimau uma e toatolu na tape igoa mai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tusa lea o le valu tausaga talu ona faasalalauina la latou molimau. Sa taitasi le tagata ma alu i lona lava ala, e aunoa ma se manatu e lagolagoina se taumafaiga sese na faia. Peitai i le iuga o o latou olaga taitoatasi—e amata mai i le 12 i le 50 tausaga talu ona tape o latou igoa mai le Ekalesia—e leai se tasi o nei molimau na aloese mai i lana molimau na faasalalauina pe na fai mai se upu e masalomia ai lona moni.

    “E le gata i lea, ua tu atu la latou molimau e aunoa ma se ila e ala mai i nisi molimau. E mafai e se tasi ona faafitia lena molimau, ae mafai faapefea e se tasi ona faamatala mai nei alii e toatolu amiolelei ua aufaatasi ma tumau i lenei molimau ua faasalalauina e oo i le iuga o o latou ola i le feagai ai ma tauemuga e tele ma isi mea faigata na oo ia te i latou? E pei o le Tusi a Mamona lava ia, e leai se isi faamalamalamaga e sili atu nai lo lea ua tuuina atu i le molimau lava ia, o le faamatalaga paia a nei tagata lelei ma le faamaoni o e sa tautino atu le mea na latou vaai i ai. …

    “… E taua tele molimau, ma o le mau a molimau e toatolu i le Tusi a Mamona e maoae ma faatuatuaina” (i le Conference Report, Ape. 1999, 46, 49; po o le Liahona, Iulai 1999, 41–44).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Aisea e te manatu ai na tuu e Moronae le otootoga o le tusi a Eteru i le Tusi a Mamona mo i tatou e faitau ai?

  • E ui lava na lauiloa le uso o Iareto ma o loo lauiloa pea i lona faatuatua, ae aisea na aoaiina ai o ia e le Alii? E faapefea ona tatou faaaogaina lenei mea i o tatou olaga?

  • O a ni lesona na aoaoina mai e le uso o Iareto e faatatau i le mea o loo faamoemoe mai e le Alii ia i tatou pe a tatou fesili atu ia te Ia ni fesili?

  • E faapefea ona faamalosia lau lava molimau i mau a Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona?

Galuega Fautuaina

  • Mafaufau i se faafitauli o loo e tauivi ma oe i le taimi nei. I le faaaogaina o le mamanu na faaaoga e le uso o Iareto e foia ai lona toatuga, faaaoga mataupu faavae lava na e tasi ao e galueaiina lou lava tulaga. E faapefea ona e faaaogaina nei mataupu faavae e foia ai lou faafitauli?

  • Toe mafaufau i le malosi o au tatalo i le fuaina lea o au tali i fesili nei. (Lapataiga: O lenei fua e patino lava ia oe ma e le tatau ona faalauaiteleina.)

    Ata
    Chart of How Are Your Prayers?

    O Faapefea Au Tatalo?

    I se fua o le 1–10, e faapefea ona e fuaina au tatalo patino? (1 o le sili ona maualalo, ma le 10 e sili ona maualuga):

    Pe o lava ea le faamaoni o au tatalo?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    Pe o lava ea le uumi?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    Pe o lava ea le fai soo?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    Pe o lagolagoina ea e le usitai au tatalo?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    Pe o ou faalogo ea mo tali pe a uma ona ou tautala?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

    Pe o ou talanoa ea ma le Alii nai lo o le na o le tautala atu ia te ia?

    1 2 3 4 5 6 7 8 9 10