Inisitituti
Mataupu 9: 2 Nifae 9–10


Mataupu 9

2 Nifae 9–10

Folasaga

Tatou te iloa uma lava se tasi ua maliu. Ae faafetai, o le malamalama i le fuafuaga o le talalelei a le Tama Faalelagi tatou te maua ai le filemu i le lotolotoi o faanoanoaga. Na aoao mai e Iakopo, le perofeta o le Tusi a Mamona ia faamanuiaga sili o le Togiola i le faamalamalama mai o le mea e oo i o tatou tino ma o tatou agaga pe ana leai le Togiola. Na molimau Iakopo i le silisiliese o le Atua, le na saunia le ala mo lo tatou faaolataga. Na ia faamatalaina le ala e faamafanafana alofa ai le Faaola, faatoga mo Isaraelu, ma faaola i latou. O le taliaina ma mulimuli i poloaiga a le Alii, tatou te tuuina ai i tatou i se tulaga e taliaina ai Ana faamanuiaga folafolaina. Manatu i le aoga ma faamanuiaga o le Togiola i lou olaga.

Faamatalaga

2 Nifae 9:1–3. Olioli Faavavau i le Togiola

  • Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o Iesu Keriso ma Lana Togiola e tatau ona totonugalemu i o tatou fiafiaga:

    “O le molimau a Iakopo o le a laveaiina e ‘le Atua Silisiliese’ lava ia ‘lona nuu o le feagaiga,’ ma o lena Atua Silisiliese, e ala mai lana lava tautinoga mamana, le Alii o Iesu Keriso, le ‘Faaola ma le … Togiola, o Lē Silisili o Iakopo.’

    “Na taumanatunatu Iakopo i na aoaoga—ae maise lava na o loo i tusitusiga a Isaia—ina ia mafai e e o faalogologo ma e o le a faitau i ai i le lumanai ‘ona iloa feagaiga a le Atua na faia ma le aiga uma o Isaraelu,’ i le tuuina atu i matua o tupulaga uma o le mafuaaga e ‘olioli’ ma ‘faaea i luga [o latou] ulu e faavavau, ona o manuia e foai mai e le Alii le Atua ia [latou] fanau.’

    “O le totonugalemu o lena feagaiga ma le mafuaaga mo lena olioli o le taulaga togiola a lena ‘Atua Silisiliese’ o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi” (Christ and the New Covenant [1997], 66–67).

2 Nifae 9:5–6. Totonugalemu le Togiola i le Fuafuaga Alofa

  • Na folafola mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le lalolagi le matafaioi autu a le Faaola ma Lana uunaiga i tagata uma:

    “Tatou te ofoina atu la tatou molimau i le moni o Lona soifua lē mafaatusalia ma le mama faavavau o Lana taulaga togiola sili. E leai lava se isi na i ai se uunaiga loloto faapea i e uma na soifua ma e o le a soifua i luga o le fogaeleele.

    “O Ia o le Ieova Sili o le Feagaiga Tuai, o le Mesia o le Feagaiga Fou. …

    “Na Ia faatulagaina le faamanatuga o se faamanatu o Lana taulaga togiola sili. Na molia o Ia ma tausalaina i ni moliaga sese, na faapagotaina ina ia faamalieina se vaega leaga, ma faasalaina e maliu i luga o le satauro i Kalevaria. Na Ia tuuina mai Lona soifua togiola mo agasala a tagata uma. O Lana meaalofa maoae sili e sui mo i latou uma o e soifua i luga o le fogaeleele.

    Ata
    O Le Faasatauroga

    Harry Anderson, © IRI

    “Matou te tautino atu ma le faamaoni aiai, o Lona soifua, lea e totonugalemu i le talafaasolopito o tagata uma, e lei amataina mai i Peteleema pe faaiuina foi i luga o Kalevario. O Ia o le Ulumatua a le Tama i la le tino, o le Faaola ia o le lalolagi” (“O Le Keriso Soifua: O le Molimau a le Au Aposetolo,” Liahona, Ape. 2000, 2–3).

  • Na folafola mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili le taua o lo tatou malamalama i le mana o le Togiola:

    “O lo tatou faaolataga e faalagolago i le talitonu ma le taliaina o le Togiola. O lena taliaina e manaomia ai se taumafaiga faifai pea ina ia malamalama atoa i ai. E faalauteleina e le Togiola lo tatou aoaoina i lenei olaga e ala lea i le mafaia ona faaatoatoaina i tatou. …

    “… Soo se faateleina o lo tatou malamalama i Lana taulaga Togiola, tatou te latalata atili atu ai ia te Ia. O le Togiola o lona uiga ‘ia tasi’ ma Ia. O le natura o le Togiola ma ona aafiaga e faavavau, e le mafuatiaina, ma e loloto lava e sili atu nai lo le iloa ma le malamalama o le tagata soifua. …

    “Tatou te matua mananao mo faamanuiaga tupito o le Togiola—ina ia tasi ma Ia, ina ia i Lona afioaga paia, ia valaauina taitoatasi i igoa a o Ia faafeiloaia i tatou i le aiga i se laufofoga fiafia, ma talotalo mai ia i tatou ma aao o loo faaloaloa mai ina ia fusia i Lona alofa e le mavae. E maeu le faagaeetia o lenei mea o le a i ai pe afai e mafai ona tatou lagonaina le agavaa e i ai i Lona afioaga. O le meaalofa na tuuina fua mai o Lana taulaga togiola mo i tatou uma taitoatasi e na o le pau lea o le ala e mafai ai ona lava lo tatou faaeaina ina ia tutu atu ai i Ona luma ma vaai atu i Ona fofoga. O le savali laualuga o le Togiola o le alofa atoatoa lea o le Faaola mo i tatou uma taitoatasi. O se alofa e tumu i le onosai, mutimutivale, faapalepale, ma le sili o na mea uma, o le faamagalo atu” (i le Conference Report, Oke. 2001, 19, 22; po o le Liahona, Ian. 2002, 19, 22).

2 Nifae 9:7. O Le Togiola e Le I’u

  • Na faamatalaina e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni nai auala e faavavau ai le Togiola:

    “O Lana Togiola e le i’u—e le muta. Sa le i’u ina ia mafai ona faaolaina tagata ola uma mai le oti e le uma. Sa le i’u pe a fuafua i Lona puapuagatia tele. Sa le i’u ina ia taofia ai le uluai faiga sa ositaulagaina ai manu. Sa le i’u i se tulaga—sa faia i le taimi e tasi mo tagata uma. Ma sa faalautele atu le alofa mutimutivale o le Togiola i tagata e le ma faitaulia, ae faapena foi i lalolagi e le mafaitaulia na foafoaina e Ia. E le i’u i le tulaga e le oo i ai se fua faatatau po o se malamalama o le tagata.

    “E na o Iesu lava e mafai ona ofoina atu lea ituaiga togiola e le i’u talu ona soifua mai o Ia i se tina faitino, ma se Tama e tino ola pea. Talu ai lena tofi tulaga ese, o Iesu o se Tagata e le i ‘u” (i le Conference Report, Oke. 1996, 46; po o le Liahona, Ian. 1997, 40).

2 Nifae 9:10. “E Sili Naua le Agalelei o lo Tatou Atua”

  • Na faaalia e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le loto faafetai mo le matafaioi a le Faaola i le faataunuuina o le Togiola: “Ia faafetai i le Atua mo le ofoofogia ma le mamalu o Lana fuafuaga e faavavau. Faafetai ma viia Lona Alo Pele, o le na tuu atu lona soifua i le satauro i Kalevario ma le tiga tele e le mafaamatalaina, e totogi ai le sala o agasala a tagata. O Ia na motusia filifili o le oti e ala i Lana taulaga togiola, ma toetu manumalo mai ma le mana o le Atua mai le tuugamau. O ia o lo tatou Togiola, le Togiola o tagata uma. O ia o le faaola o le lalolagi. O ia o le Alo o le Atua, le Tufuga o le faaolataga” (i le Conference Report, Ape. 1985, 69; po o le Liahona, Ape. 1985, 49).

2 Nifae 9:15–16.“O e Eleelea e Eleelea Pea I Latou”

  • Na saunoa Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le Faamasinoga Mulimuli ma le tulaga o le mama e tatau ona tatou ausia:

    “E tele Tusi Paia ma tusitusiga paia o ona po nei e talanoa i se faamasinoga mulimuli lena o le a tauia ai tagata uma e tusa ai ma a latou amioga po o galuega po o manaoga o o latou loto. Ae peitai o isi tusitusiga paia ua faalauteleina lenei mataupu i le faapea lea o le a faamasinoina i tatou i le tulaga ua tatou ausia.

    “O loo faamatala mai e le perofeta o Nifae le Faamasinoga Mulimuli i le tulaga ua avea ai i tatou: ‘Afai foi ua eleelea a latou galuega ua eleelea lava i latou; afai ua eleelea i latou e le mafai ona nonofo i le malo o le Atua’ (1 Nifae 15:33; faaopoopo le faatusilima). O loo tautino mai e Moronae, ‘O le ua eleelea e eleelea pea o ia; o le ua amiotonu e amiotonu pea o ia’ (Mamona 9:14; faaopoopo le faatusilima; tagai foi i le Faaaliga 22:11–12; 2 Nifae 9:16; Alema 41:13; MFF 88:35). E faapena foi ona moni i e ‘manatu faapito’ pe ‘le usitai’ po o se isi lava uiga faaletagata e le ogatasi ma mea e manaomia e le Atua. I le ‘tofi’ o e amioleaga i le Faamasinoga Mulimuli, o loo faamatala ai e Alema afai e tausalaina i tatou ia tatou upu, o a tatou galuega, ma o tatou manatu, ‘e le maua foi i tatou ma le le pona; … a o faapea ona matautuia tele, tatou te le faamalosi e tepa ae i lo tatou Atua’ (Alema 12:14)” (i le Conference Report, Oke. 2000, 41; po o le Liahona, Nov. 2000, 32).

  • Na faaaoga e Peresitene Gordon B. Hinckley le faataitaiga o ponokalafi e aoao ai lenei lava aoaoga faavae ina ua ia faapea mai: “Soo se tasi lava o loo piimau i lenei uiga leaga, ia tootuli i ona tulivae na o ia i lona afeafe ma aioi atu i le Alii mo le fesoasoani ina ia faasaolotoina i latou mai lenei saualii leaga. A leai, o le a faaauau pea lenei pisipisia mataga i le olaga atoa ma e oo atu lava i le faavavau. Na aoao mai Iakopo, le uso o Nifae, ‘E oo foi pe a uma ona mavae atu tagata uma ai lenei muai oti i le ola, e iu ina le toe oti i latou … o e amiotonu e amiotonu pea i latou, o e eleelea e eleelea pea i latou’ (2 Nifae 9:15–16)” (i le Conference Report, Oke. 2004, 66; po o le Liahona, Nov. 2004, 62).

2 Nifae 9:18. “Onosai foi i [Satauro] a le Lalolagi”

  • Na fautuaina mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se uiga mo le upu satauro: “O a satauro a le lalolagi’? E le mafai ona tatou mautinoa, ae o se faailoga e pei o le tauaveina o se satauro ua tuuina mai e le lalolagi i o tatou luga, e pei ona faia e Iesu; atonu e i ai ni faaoosala ma le au matamata lē fia fesoasoani, ma o le tagata o le Ekalesia ua faaesea (atonu ua faasalaina), ae ui i lea e le fefe o ia pe a tuuaia ma tauemuina e i latou o taumafai e faamaasiasi ia te ia, aua e leai se mea e ono maasiasi ai o ia” (Wherefore, Ye Must Press Forward [1977], 110).

2 Nifae 9:20. O Le Atua “E Silafia Mea Uma”

  • Ua aoao mai le Lectures on Faith i le mafuaaga e manaomia ai le pule aoao o le Atua: “A aunoa ma le silafia o mea uma o le a le mafai e le Atua ona faasaoina soo se vaega o Ana foafoaga; ona o le silafia o mea uma o loo ia te ia, mai le amataga e oo i le iuga, ua mafai ai e ia ona tuuina atu i ana mea uma na foafoa lena malamalama ia mafai ai e i latou ona maua le ola faavavau; ma a aunoa ma le manatu o loo i mafaufau o tagata e i le Atua le malamalama uma, o le a faigata mo i latou ona faatinoina le faatuatua ia te ia” ([1985], 51–52).

  • Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell e tatau ona silafia e le Atua mea uma ina ia faataunuuina ai Lana galuega o le mauaina o lo tatou tino ola pea ma le ola e faavavau:

    “O e taumafai e faagata le silafia o le Atua o mea uma e le o malamalama e le manaomia e Ia ona aloese mai mea tuai [mea e tasi] e ala i le aoaoina o mea fou. Ona o le alofa o le Atua e atoatoa foi, o le mea moni lava, o loo i ai se fiafia faalelagi i lena ‘leai o sina liliu itiiti e faavavau i le ala o le Atua’ lena, ia i tatou, e foliga mai o mea masani ma faifai pea. E maua mai e le Atua Lona olioli ma le mamalu faifai pea i le faateleina ma le alualu i luma o Ana foafoaga, ae le mai aafiaga fou faaleatamai.

    “O loo i ai se eseesega tele, o le mea lea, i le va o se Atua e silafia mea uma ma le manatu sese faapea o le Atua o loo i ai i se tulaga maualuga atu i aoaoga faaunivesite, o loo suesue pea mo nisi mea moni autu ma faamatalaga taua. Ana faapea e moni lenei mea, semanu e mafai e le Atua, i soo se taimi, ona maua nisi mea moni fou na te lei silafia muamua e toe fausia ai, faaleaogā ai, po o le faaitiitia ai o isi mea moni na Ia silafia muamua. O valoaga o le a na o ni matematega. O manatu fuafuaina mo lo tatou faaolataga e tatau ona toe faafou. Peitai, o le mea e laki ai mo i tatou, o Lana fuafuaga o le faaolataga e le o aunoa ona faatino—ae lē o le faafou e le aunoa. …

    “I se uiga moni lava, pau le mea tatou te manaomia ia iloa, o le Atua e silafia mea uma!” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 14–15, 21).

2 Nifae 9:21–24. E Mafai Ona Faaolaina Tagata Uma

  • Na saunoa Peresitene Polika Iaga (1801–77) i le tulaga maoae o taumafaiga a le Faaola e faaolaina tagata: “O le fuafuaga lenei o le faaolataga. O le a le taofia lava le galuega a Iesu sei vagana ua aumaia tagata uma i le olioli o se malo i maota o lona Tama, o loo tele ai malo ma tele ai mamalu, e tusa ai ma galuega ma le faatuatua o tagata na soifua i le lalolagi. O nisi o le a usitai i le tulafono selesitila ma maua lona mamalu, o nisi o le a tausia tulafono terasitila ma o nisi o tulafono telesitila” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 56).

    Ata
    Papatisoga i Nigeria

2 Nifae 9:25–26. Leai se Tulafono, Leai se Faasalaga

  • Na faamalamalama e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le atamai i lo tatou tali atu mo i tatou lava: “E tusa ai ma le faauigaga masani o le agasala e aofia ai le solia o le tulafono, ma i lenei lagona mamafa, o le agasala atonu e solia e aunoa ma le mafaufau i ai po o le valea. E faigofie lava, ae ui i lea, mai aoaoga faaletusi paia i tiutetauave o le tagata ma le faamasinoga sao a le Atua, o ana solitulafono e pei foi o ana galuega amiotonu o le a faamasinoina tagata e tusa ai ma lona malosi e malamalama ma usitaia le tulafono. I le tagata e lei masani lava muamua i le tulafono maualuga e le aoga atoatoa mea e manaomia o lena tulafono maualuga ia te ia. Mo agasala ua solia e aunoa ma le malamalama—o lona uiga, o tulafono ua solia i le valea—ua saunia se sui i le togiola ua mafai ona o le taulaga a le Faaola; ma o e agasala faapea e le teenaina, ae o le a tuuina i ai le avanoa e toe aoao ai ma talia pe teena mataupu faavae o le Talalelei” (Articles of Faith, lo. lo. 12 [1924], 58).

  • Na faamanino mai e Peresitene Boyd K. Packer, le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le tulaga o i latou e le iloa tulafono a le Atua:

    “Ua saunia le ala i le fuafuaga mo i latou e ola i le lalolagi e aunoa ma se malamalama i le fuafuaga. ‘A leai se tulafono e leai se faasala; a leai se faasala e leai se tausalaina … talu le togiola; aua ua laveaiina i latou i lona mana’ (2 Nifae 9:25).

    “A aunoa ma lena galuega paia o le faaolaina o e ua maliliu, o le a le atoatoa le fuafuaga ma o le a matua le talafeagai lava” (“The Play and the Plan” [Faeasaite a le OAE mo le autalavou matutua, Me 7, 1995], 4, www.ldsces.org).

  • Na faamatala mai e Elder Jeffrey R. Holland nisi o i latou o e le maua le tulafono o le talalelei: “I le vaaiga lautele i le Togiola, ua faia se fuafuaga alofa mo e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei po o le avanoa e taliaina ai, e aofia ai tamaiti e i lalo ifo o le tausaga e tali atu ai mo i latou lava, faaletonu le mafaufau, i latou e lei oo atu i ai le talalelei, ma nisi foi” (Christ and the New Covenant, 215).

2 Nifae 9:28.
Ata
mau tauloto
“Ua Latou Manatu Ua Popoto”

  • Na faamatala mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le vaivaiga o le faalagolago i le atamai nai lo le faatuatua:

    “O le poto e le na o le pau lena o le puna o le malamalama. O loo i ai se folafolaga, ua tuuina atu i lalo o le musumusuga a le Silisiliese, ua tuuina mai i nei upu matagofie: ‘O le a tuuina atu e le Atua ia te outou le malamalama i lona agaga sa, ioe, i le meaalofa e le mafaamatalatalaina a le Agaga Paia’ (MFF 121:26).

    “O le au popoto o e ua faitioina i tatou, i latou ua manatu ua atamamai o e ua vaai maualalo ia i tatou, ua na o mafaufauga valea e tautala ai i latou i faaaliga faaleagaga. E lei faalogo i latou i le leo o le Agaga. E lei faalogo i ai i latou aua e lei saili i latou ia maua ma saunia i latou lava e agavaa mo lena leo. Ua latou faapea o le malamalama e na o mafaufauga lava e tupu mai ai atoa ma galuega a le mafaufau, ua latou faafitia ai le lagona lea e sau mai le mana o le Agaga Paia. …

    “Aua nei maileia outou i le poto o le lalolagi, lena e masani lava ona le lelei ma e seasea lava, pe afai e i ai, ona fua mai i ni fua lelei. Aua nei faaseseina outou e na tagata popoto o e faapitoa lava la latou misiona i le faatasinaina o mea na e paia, e faalauiloa vaivaiga faaletagata, ma faavaivaia le faatuatua, nai lo le faaosofiaina o le malosi” (“Be Not Afraid, Only Believe” [Faeasaite a le OAE mo le autalavou nofofua, Set. 9, 2001], 4, www.ldsces.org).

2 Nifae 9:29.
Ata
mau tauloto
“E Lelei Le Aoaoina”

  • Na faamatala mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le manuia e maua mai le aoaoina o mea uma tatou te mafaia: “Ua outou feagai nei ma luitau tele o loo faatalitali mai. Ua outou aga atu nei i se lalolagi o tausinioga malolosi. E tatau ona outou maua aoaoga uma tou te mafaia. Ua faatonuina i tatou e le Alii e uiga i le taua o le aoaoina. O le a agavaa ai i tatou mo avanoa sili atu. O le a faaauupegaina ai outou e faia se mea talafeagai lelei i le lalolagi tele o avanoa o loo i luma. Afai e mafai ona outou o atu i kolisi, ma o outou manao na, ona fai lea. Afai tou te le mananao e o i kolisi, ona o lea i se aoga faalematata pe faapisinisi e faalauteleina ai a outou taleni ma faateleina ai lo outou tomai” (i le Conference Report, Ape. 1997, 70; po o le Liahona, Iulai 1997, 49–57).

2 Nifae 9:34. “Talofa i lē Pepelo”

  • Ua aoao mai e le Lua Nifae 9:34 ma nai isi mau le matautia o le agasala o le pepelo (tagai i le Faataoto 6:16–19; MFF 63:17–18; 76:98, 103). Na faamalamalama mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) le uiga o le tautala sao:

    “Matou te talitonu i le faamaoni [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13]. …

    “E manaomia e i tatou uma lava ona iloa le uiga o le faamaoni. O le faamaoni e sili atu i le na o le le pepelo. O le ta’u o le mea moni, tautala sao, ola faamaoni, ma alofa moni. …

    “… O le faamaoni o se tapasa o le amio mama e taitaia i tatou i o tatou olaga. …

    “O le faamaoni o se mataupu faavae, ma ua ia i tatou la tatou filifiliga saoloto e mafai ai ona tatou fuafua pe faapefea ona faaaoga lenei mataupu faavae. Ua ia te i tatou le filifiliga saoloto e fai ai filifiliga, ae peitai o le mea moni o le a tatou tali atu mo filifiliga taitasi na tatou faia. Atonu e mafai ona tatou olegia isi, peitai o loo i ai le Toatasi e le mafai ona tatou olegia. Ua tatou aoaoina mai le Tusi a Mamona, ‘O le leoleo o le faitotoa o le Paia o Isaraelu lea; na te le tofia ai se auauna; e leai foi se isi ala na o le faitotoa; aua e le mafai ona olegia o Ia, o lona suafa o le Alii le Atua lea’ [2 Nifae 9:41].

    “E eseese vaega o le tau atu o le mea moni. A tatou tau atu ni nai pepelo laiti, o le a faigofie foi ona tatou ta’u atu ni pepelo matuia. E sili atu le nofonofo filemu nai lo le taitaiseseina. O le tulaga tatou te ta’u atu ai le sao atoatoa, leai lava se isi mea na o le sao atoatoa, e faalagolago i le lagona faiifo. …

    “… E pei ona saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley, ‘Ia aoaoina le upumoni i faataitaiga ma mataupu—faapea o le gaoi e leaga, o le kopi e sese, o le pepelo o se masiasi lea i soo se tasi e faamatuu atu i ai” (i le Conference Report, Oke. 1996, 57–61; po o le Liahona, Ian. 1996, 41–48).

2 Nifae 9:41. O Keriso O Le “Leoleo o le Faitotoa”

  • Na talanoaina e Peresitene James E. Faust le taua o le iloa e i ai le aso o le a tatou tutu ai i luma o le Faaola e tali atu mo o tatou olaga: “Ou te manatua se suesuega i nai tausaga ua mavae na faia e fuafua ai pe o a mea e faatosina ai tupulaga talavou e savavali i le ala sao ma le vaapiapi. Sa tele ni faatosinaga malolosi. E taua uma lava. Sa aofia ai faatosinaga a matua, o faufautua i le perisitua, o faufautua o Tamaitai Talavou, o taitai Sikauti, ma uo. Peitai, sa ou maofa ina ua ou iloa e tasi se pitofilo auro sa tulaga ese lona taua i lenei suesuega. O le talitonuga lea e i ai se aso, o le a tofu tali atu ai i tatou taitoatasi i le Alii e tusa ai ma ana lava amioga po o faatinoga. E toatele na talitonu ‘o le leoleo o le faitotoa o Lē Paia o Isaraelu lea; na te le tofia ai se auauna; e leai foi se tasi ala na o le faitotoa; aua e le mafai ona olegia o ia, aua foi, o lona suafa o le Alii le Atua lea’ [2 Nifae 9:41]. O i latou na silasila mamao i le faavavau sa i ai se isi malosiaga faaleagaga ma le faamoemoega. O le maua o se lagona o le a tatou tali atu i le Faaola mo a tatou lava amioga ma faatinoga ma mea na tuu mai tatou te vaaia, e maua ai se puipuiga tele faaleagaga” (“O Le a Sou Manatu o Ai Oe?” Liahona, Iuni 2001, 2–7).

  • Na faamatalaina e Elder Neal A. Maxwell se vaaiga moni i le mataupu faavae o Iesu lava Ia o le a avea ma Faamasino mulimuli: “Na saunoa Iakopo, i le 2 Nifae 9:41, i le ala sao ma le vaapiapi, e faamanatu mai ia i tatou ‘o le leoleo o le Paia o Isaraelu lea’ ma o Iesu ‘na te le tofia ai se auauna.’ O le mea e faamamafaina moni lava o Iesu ‘e le mafai ona olegia.’ O loo i ai foi se isi vaega e mautinoa ai: e le gata o le faamasinoga o mulimuli mai e lei fuafuaina ina ia faataunuuina ai le faamoemoega o le faamasinoga tonu paia, ae faapea foi le alofa mutimutivale paia e mafai ona faataunuuina e ia o le silafia nei mea na o ia lava e silafia––o taimi paganoa o le lototoa i olaga o lana lafu, o galuega‑le vaaia o auaunaga Faakerisiano, o mafaufauga le leoa na e leai se isi lava auala e ‘faamamaluina’ ai, vagana e ala atu i le faamasinoga tonu atoatoa” (For the Power Is in Them … [1970], 37).

    Na faamalamalamaina atili e Elder Maxwell: “O le na tofia e ia lava ia o le leoleo faitotoa o Iesu Keriso, o loo faatalitalia i tatou ma se manaoga mamana loloto e faafeiloai i tatou e oo lava i le faamaoniaina o i tatou; o le mea lea, ‘Na te le tofia ai se auauna.’ (2 Nifae 9:41.) Afai tatou te iloaina o Ia i le taimi nei, o le a Ia silafia ma le alofa ma talia fiafia i tatou i lena taimi!” (Notwithstanding My Weakness [1981], 124).

2 Nifae 9:50–51. “Faatau … ae leai se Tupe”

  • Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lona uiga “faatau … ae leai se tupe”: “Ua avanoa le faaolataga mo tagata uma, ae le na o ni nai tagata filifilia. E le o faaleoleoina mo aposetolo ma perofeta, mo le au paia i aso o Enoka, po o e na maliliu faamaturo i le Tisipenisione Kerisiano. ‘E faaolaina tagata uma lava, pe a tausia poloaiga ma sauniga o le Talalelei.’ ( Mataupu Faavae o le Faatuatua Lona Tolu.) E le faailoga tagata le Atua; ‘e talai atu e ia ia latou o mai ia te ia, ia tofu i latou i lona agalelei; ua le faafiti i se sau ia te ia, o tagata uli ma tagata papae, o e pologa ma e saoloto, o tane atoa ma fafine; e manatua foi e ia o tagata faapaupau; e tutusa tagata uma i le Atua, tagata Iutaia, atoa ma Nuu Ese.’ (2 Ni. 26:33.) O le valaau faavavau a le Atua Faavavau o le: ‘E, outou uma o e fia inu, o mai ia i le vai, atoa ma outou ua leai ni tupe; o mai ia ina faatau ma aai; ia outou o mai lava, ma faatau le uaina ma le suasusu, ae leai se tupe e leai foi se tau’ (Isa. 55:1), aua ‘e le faatauina ai le olataga!’ (2 Ni. 2:4.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vol. [1971–73], 3:416–17).

2 Nifae 10:3. “Keriso … O Lona Suafa Lena”

2 Nifae 10:6–8. O Le Faataapeapeina ma le Faapotopotoina E Faaleagaga Muamua

  • Na faamanino mai e Iakopo o le amioleaga e iu i le faataapeapeina o tagata Iutaia (tagai i le 2 Nifae 10:6). E faapena foi, na ia faamamafaina le faagasologa o le faapotopotoina. O Iutaia, na ia folafola mai, o le a faapotopotoina “pe a oo mai le aso latou te talitonu ai ia [Keriso]” (fuaiupu 7; faaopoopo le faatusilima).

    Na faamanino mai e Elder Bruce R. McConkie mafuaaga e muamua ai le faaleagaga o le faataapeapeina ma le faapotopotoina o ituaiga uma o Isaraelu ae lona lua le faaletino:

    “Aisea na faataapeapeina ai Isaraelu? E manino le tali; e faigofie; e leai se mea e masalomia ai. O o tatou augatama Isaraelu na faataapeapeina aua na latou teena le talalelei, faaleaga le perisitua, lafoai le ekalesia, ma o ese mai le malo. Na faasalalauina i latou aua na latou liliuese mai le Alii, tapuai i atua ese, ma savavali i ala uma o nuu faapaupau. Na faataapeapeina i latou aua na latou lafoai le feagaiga Faaaperaamo, solia i lalo o latou vae sauniga paia, ma teena le Alii o Ieova, le Alii o Iesu, lea na molimau mai ai o latou perofeta uma. Na faataapeapeina Isaraelu ona o le liliuese. …

    “O le a la le mea e aofia ai i le faapotopotoina o Isaraelu? O le faapotopotoina o Isaraelu e i ai le talitonu ma le taliaina ma le ola e tusa ai ma mea uma na ofoina atu e le Alii i ona tagata filifilia anamua. E i ai le mauaina o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o le salamo, o le papatisoina ma mauaina le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tausia o poloaiga a le Atua. E i ai le talitonu i le talalelei, auai i le ekalesia, ma o mai i le malo. … Atonu e i ai foi le faapotopoto faatasi i se nofoaga filifilia po o se laueleele e tapuai ai” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

  • Na faamamafaina mai e Elder Russell M. Nelson le taua o le aoaoga faavae o le faapotopotoina: “O lenei aoaoga faavae o le faapotopotoina o se tasi o aoaoga taua a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai. Na tautino mai e le Alii, ‘Ou te tuuina atu ia te outou le faailoga … ou te faapotopotoina lou nuu, le aiga o Isaraelu, mai lo latou faataapeapeina loaloa, ou te toe faatuina Siona ia te i latou’ [3 Nifae 21:1]. O le oo mai o le Tusi a Mamona o se faailoga i le lalolagi atoa ua amata e le Alii ona faapotopotoina Isaraelu ma faataunuu feagaiga na Ia faia ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo [tagai i le Kenese 12:2–3; 26:3–4; 35:11–12]. E le gata i lo tatou aoaoina atu o lenei aoaoga faavae, ae tatou te auai ai foi. Tatou te faia lena mea i le fesoasoani lea i le faapotopotoina o le au filifilia a le Alii i itu uma o le veli” (i le Conference Report, Oke. 2006, 84;po o le Liahona, Nov. 2006, 80).

  • Na faamalamalamaina e Elder Bruce R. McConkie le mea o le a faapotopotoina i ai le Au Paia:

    “[O] afioga faaalia o loo talanoa i … faalapotopotoga o … nuu o le feagaiga a le Alii i atunuu uma, e tautala i gagana uma, ma i tagata uma pe a toe afio mai le Alii. …

    “O le nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia Mekisiko, o Mekisiko; o le nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia Kuatemala, o Kuatemala; o le nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia Pasila, o Pasila; ma alu atu ai i le umi ma le lautele o le lalolagi atoa. … O atunuu uma lava o se nofoaga lea e potopoto i ai ona lava tagata” (i le Conference Report, Mexico and Central America Area Conference 1972, 45) po o le Liahona Ian. 1993 (89)

  • Mo nisi faamatalaga e uiga i le faataapeapeina o Isaraelu, tagai i le “Otootoga o le Talafaasolopito o le Faataapeapeina o Isaraelu” i le faaopoopoga (itulau 439). Mo nisi faamatalaga e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu, tagai i le “O Le Faapotopotoina o Isaraelu” i le lisi o mea faaopoopo (itulau 440).

2 Nifae 10:20–22. Faaesea mai o Latou Uso

  • Na aoao atu e Iakopo na taitaia e le Atua nisi o le aiga o Isaraelu i isi itu o le lalolagi mai lea tausaga i lea tausaga ma na taua i latou o “uso” (tagai i le 2 Nifae 10:20–21). Na uso i latou i le toto ma le talitonuga. O loo i ai se faamoemoega o le Alii mo nei lala ma e silafia e Ia le mea o loo i ai vaega taitasi. O loo tautala le Tusi a Mamona e uiga i le na o le tolu ni nuu faapena: O le vaega a Liae, sa Iareto (e pei ona tusia i le tusi a Eteru), ma sa Moleka (tagai i le Mosaea 25:2; Helamana 6:10; 8:21). E le masalomia lava, o loo i ai nisi tatou te le o iloaina, e pei o aiga o loo leiloloa mai le malo anamua o Isaraelu i Matu ma atonu ma nisi foi vaega na taitaia i nisi nofoaga (tagai i le Iakopo 5:20–25).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • O a ni auala e mafai ona e fesoasoani ai i le faapotopotoina o le nuu o le Alii?

  • Aisea e taua ai le iloa o le taulaga togiola a Iesu Keriso e aoga patino lava ia te oe? O le a se mea e mafai ona e faia ia loloto ai lou malamalama i le Togiola a le Alii?

  • E mafai faapefea ona e iloa pe o fiafia le Alii i lou olaga?

  • Aisea e te manatu ai o le Togiola e manaomia le le iu?

Galuega Fautuaina

  • Faitau ma mafaufau i le 2 Nifae 9:4–7, mafaufau loloto pe faapefea ona faasaolotoina i tatou e le Togiola mai le oti faaletino ma le oti faaleagaga.

  • O loo i le 2 Nifae 10 se faamatalaga o se atunuu ma ni folafolaga maoae e toe faatuina i aso e gata ai. Saili mai faamatalaga o lena atunuu o loo taua i le mataupu 10.

  • Faamatala le mea e tatau ona tupu a o lei oo i le faaolataga o loo mulimuli mai o le aiga o Isaraelu e pei ona faamatalaina i le 2 Nifae 10.