Inisitituti
Mataupu 43: 3 Nifae 18–19


Mataupu 43

3 Nifae 18–19

Folasaga

A o faia Lana asiasiga i sa Nifae, na faavae e le Faaola le faamanatuga ma faamamafaina le faamoemoega o le faamanatuga o le manatua lea o Ia. Na ia folafola mai, “Afai foi tou te manatua pea a’u tou te mafuta ma lo’u Agaga” (3Nifae 18:11). O lenei folafolaga e tasi o se vaega o le tatalo o le faamanatuga. Ao e suesue i le 3 Nifae 18–19, mafaufau i mea na aoao e Iesu ma le tatalo ma pe mafai faapefea ona fesoasoani ia te oe e faalolotoina lou avea ma soo o Keriso ina ia mafai ona e olioli atoa i le mafutaga ma le Agaga Paia.

Faamatalaga

3 Nifae 18:1–14. “Ia Faia Lenei Mea e Faamanatu ai”

  • Na aoao e le Faaola o le faamoemoega autu mo le taumafa i le faamanatuga o le manatua lea o Ia. Ua ia i tatou se avanoa e taulai atu ai i le Alo o le Atua a o faia le sauniga o le faamanatuga; e le tatau ona tatou faatagaina o tatou mafaufau e mafaufau solo ai i isi mea pe faalavelaveina. Na faamatalaina e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni auala talafeagai e manatua ai le Alii ao faafouina a tatou feagaiga e ala i le faamanatuga:

    “E mafai ona tatou manatua le mua’i soifuaga o le Faaola ma mea uma ua tatou iloa na faia e Ia. …

    “E mafai ona tatou manatua le maoae o lona soifua faatauvaa mai i le tino i se tamaitai talavou. …

    “E mafai ona tatou manatua vavega ma aoaoga a Keriso, o aoaoga a Keriso, o Ana faamalologa ma Lana fesoasoani. …

    “… E mafai ona tatou manatua, na maua e Iesu se olioli ma le fiafia faapitoa i tamaiti ma sa ia fetalai mai e tatau ia te i tatou uma ona faapei o i latou. …

    “E mafai ona tatou manatua sa valaauina e Iesu Ona soo o uo. …

    “E mafai—ma e tatau ona—tatou manatua mea matagofie ua oo mai i o tatou olaga ma ‘o mea uma e lelei, e mai ia Keriso’ (Moronae 7:24). …

    “O nisi aso o le a i ai mafuaaga tatou te manatua ai faiga le alofa na Ia mauaina, o le tuulafoaiina o ia, ma le amioletonu … sa Ia onosa’ia. …

    “… E mafai ona tatou manatua sa alu ifo Iesu i lalo o mea uma a o le’i alu a’e i le mea maualuga, ma sa Ia onosa’ia mea tiga ma puapuaga, ma tofotofoga uiga eseese ina ia faatumuina o ia i le alofa, ma silafia ai le ala e tausi a’i lona nuu e tusa ma o latou vaivaiga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 90–91; po o le Liahona, Ian. 1996, 81–82).

3 Nifae 18:6–7. O Le Faamanatuga ma le Galuega a Agelu

  • Na faamalamalama e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e avea ai galuega a agelu o se vaega o le folafolaga o tatalo o le faamanatuga:

    “E taua tele nei sauniga o le Perisitua Arona i le galuega a agelu. …

    “… O savali a agelu e mafai ona auina mai e se leo pe na o ni mafaufauga po o lagona e fesootai ai i le mafaufau. …

    “… O le tele o fesootaiga faaagelu e lagonaina pe faalogoina nai lo le vaaia. …

    “I lona tulaga lautele, o faamanuiaga o le mafutaga a le agaga ma fesootaiga e avanoa mo na o i latou o e mama. … E auala mai i le Perisitua Arona o sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga, e faamamaina ai i tatou mai a tatou agasala ma afai tatou te tausia a tatou feagaiga o le a faatasi pea Lona Agaga ma i tatou. Ou te talitonu o lena folafolaga e le gata e faatatau i le Agaga Paia, ae faatatau foi i galuega a agelu, aua ‘e tautala mai agelu i le mana o le Agaga Paia, o le mea lea ua latou fetalai mai ai le afioga a Keriso’ (2 Nifae 32:3). O lea la o i latou o loo umia le Perisitua Arona e mafai ai e tagata o le Ekalesia ona taumamafa ma le agavaa i le faamanatuga ma fiafia ai i le mafutaga a le Agaga o le Alii ma galuega a agelu” (i le Conference Report, Oke. 1998, 50–51; po o le Liahona, Ian. 1999, 44–45).

3 Nifae 18:16, 24. “Ua Ou Fai ma Fa’aa’oa’o ia te Outou”

  • Na apoapoai mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua po o a lava a tatou matafaioi, e tatau ona tatou saili le tele o mea e mafai ona tatou faia e faataitai ai i uiga o le Faaola:

    “O i tatou taitoatasi ua i ai ni matafaioi i aiga, Ekalesia, nuu, pisinisi, aoga, ma isi mea. E ui ina eseese o tatou manaoga, ua ia i tatou uma le manao e taulai atu i uiga lelei o Keriso, aemaise i latou taitasi ua tatou manaomia ona atiina ae i le atoatoa. …

    “E mafai, e moni ai, ona tatou faia nisi vaega ma faaaoga ni nai auala na faataitaia e le Faaola. Ae sei vagana lava ua tatou faataitai atoatoa ia te Ia i le mea tatou te mafaia, o le a tatou aveesea i tatou lava mai se faaa’oa’o maoae. Ma le isi, o la tatou faataitaiga ia le gata i le mamanu a o le aano. E faamaonia e le alofa o le Atua lona faafofoga mai, mo se faataitaiga. Mata e mafai ona tatou manatu i se Atua e le fia faalogo? Po o se ua leai se mana? Po o se e le naunau e faamautinoa mai o Ia lava i se mataupu e uiga i mataupu faavae? Ao tatou avea faapei o Ia o le a tulai mai i uiga tauleleia ma amioga” (A Wonderful Flood of Light [1990], 110).

3 Nifae 18:18. “Mataala ma Tatalo e le Aunoa”

  • Na toe manatu Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili i le taua o le galuega o le “manatua pea o ia” (MFF 20:77, 79) ma le “tatalo e le aunoa” (3 Nifae 18:18):

    “O le a le uiga o le fetalaiga a le Matai ina ua Ia lapataia i tatou e ‘tatalo e le aunoa’?

    “Ou te le atamai tele e iloa ai Ona faamoemoega uma i le tuuina mai ia i tatou o se feagaiga e manatua pea o Ia. Ae e tasi ua ou iloa. Aua Na te silafia lelei mana malolosi o loo aafia ai i tatou faapea foi ma le uiga o le avea ma se tagata ola. …

    “… Na te silafia tulaga o le faafaulai mai o popolega o le olaga i o tatou luga. … Ma ua Ia silafia foi e le tumau lo tatou mana faaletagata e taulima ai tofotofoga. …

    “… A o faatuputupulaia malosiaga o loo siosiomia ai i tatou i tulaga tetele, po o a lava malosi faaleagaga sa lava ma totoe muamua o le a le lava lea. Ma po o a foi ni tuputupuae i le malosi faaleagaga na tatou manatu na faigofie, o le tuputupuae sili o le a avanoa mo i tatou. O le manaomiaina o mea uma ia e lua mo le malosi faaleagaga ma le avanoa e maua ai o le a faateleina i lona saoasaoa lea tatou te manatu faatauvaa i ai i lo tatou malaia. …

    “Amata i le manatuaina o Ia. O le a e manatua le mea e te iloa ma le mea e te fiafia i ai. …

    “E faafofoga le Alii i tatalo a o outou loto. O lagona o lo’u loto, mo le alofa mo lo tatou Tama Faalelagi ma mo Lona Alo Pele, e mafai ona i ai pea ma o le a oo a’e ai e le aunoa a outou tatalo” (“Pea o Ia” [faeasaite a le CES mo le autalavou matutua, Ian. 3, 1999], 2–3, 5; tagai foi “Manatua Pea o Ia,” Liahona, Tes. 2005, 9–10, 11).

3 Nifae 18:18. “Lulu Outou e pei o le Saito”

  • Na lapatai e Iesu sa Nifae, “E manao Satani ia te outou, ina ia lulu o ia ia te outou e pei o le saito” (3 Nifae 18:18), na Ia aoao atu le savali e tasi na Ia faailoa atu ia Peteru (tagai Luka 22:31).

    Ata
    O le tagata Arapi o loo lulu le saito

    © Richard Cleave

    Na faamalamalama e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua upu nei a Iesu: “O se faailoaga faanatura lenei lea na manino i tagata i lena aso, e sili atu nai lo tagata i o tatou aso. O le aofaiga o le faauigaga ma le mafaufau na fetalai mai ai Iesu, ‘Peteru, ua manao Satani ia te oe i lana seleselega. E manao e selesele i lou agaga, ma aumai oe i lana falesaito, i lona manumalo, lea o le a avea ai oe ma ona soo.’ O le tulaga lava e tasi e tatou te faaaogaina pe a tatou faapea ua saunia le faatoaga, e selesele ai. Ma e tatou te o atu ma talai le talalelei ma selesele agaga o tagata. Lea, na manao ai Satani ia Peteru e; lulu o ia e pei o le saito pe seleseleina lona agaga” (Sermons and Writings of Bruce R. McConkie, ed. Mark L. McConkie [1998], 127).

3 Nifae 18:21.“Tatalo i o Outou Aiga”

  • Na talanoaina e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le taua o tatalo faaleaiga: “Ou te talitonu lava a’u e leai se mea e mafai ona suitulaga i le tootutuli faatasi i le taeao ma le afiafi o le—tama, tina, ma le fanau. O se mea lenei e sili atu le taua i lo kapeta taugata, sili atu i lo pupuni mananaia, sili atu i lanu ua faapaleni lelei ma le poto, o se mea lea na te faaleleia ma faamatagofieina atili aiga” (i le Conference Report, Set. 1991, 4).

3 Nifae 18:26–32. O se Sauniga Paia

  • Matau i le 3 Nifae 18:26 na taofia le fetalai atu o le Faaola i le motu o tagata ae taulai atu i taitai “na ia filifilia.” O lana savali i le fuaiupu 28–29 na tuuina atu i taitai perisitua o se lapataiga i le faatagaina o e le agavaa e taumamafa i le faamanatuga. Tatou te aoao mai i nei fuaiupu e tatau ona tuu atu e tagata o le Ekalesia le tiutetauave o le iloiloina o le agavaa e taumafa ai i le faamanatuga ia i latou na valaauina e le Alii e faia na faamasinoga, e pei o epikopo po o peresitene o paranesi.

    Ata
    O Keriso o loo saunia le faamanatuga mo sa Nifae

    Minerva K. Teichert, Faaaloaloga a le Falemataaga o Faatufugaga a le BYU

  • Ao avea ai ma se tasi o Fitugafulu, na faamalamalama e Elder John H. Groberg le uiga o le taumafa ma le agavaa i le faamanatuga:

    “Afai tatou te mananao ia faaleleia i tatou (o le salamo lea) ma e le o i lalo o se vaavaaiga a le perisitua, o lona uiga, i lo’u lava manatu, o loo agavaa i tatou. Ae afai tatou te le fia salamo ma faaleleia, afai tatou te le naunau e mulimuli i le taitaiga a le Agaga, e ao ona tatou fesili, pe o tatou agavaa ea e tago i le faamanatuga pe o tatou tauemuina ea le faamoemoega tonu o le faamanatuga, o le avea lea ma sui o le salamo patino ma le faaleleia. Afai tatou te manatua le Faaola ma mea uma ua ia faia ma mea o le a ia faia mo i tatou, o le a tatou faaleleia a tatou amio ma faapea ona latalata ai ia te Ia, lea e tumau ai i tatou i le ala e tau atu i le ola e faavavau.

    “Ae afai tatou te le salamo ma faaleleia, pe afai tatou te le manatua o Ia ma tausi ana poloaiga, ua tatou taofia lo tatou lava tuputupu ae, ma o le malaia lena i o tatou olaga.

    “O le faamanatuga o se mea patino naua, ma o i tatou lava e iloa pe o agavaa pe leai. …

    “A tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, o le a tatou lagona mea na e manaomia ona faaleleia ai i tatou, ma maua le fesoasoani ma le naunautai e faia faapena. Po o a o tatou faafitauli, e maua pea lava i le faamanatuga le faamoemoe.

    “O le tele o nei faafitauli e tatau ona foia e i tatou lava. E pei o le faataitaiga lea, afai e le o totogia a tatou sefuluai, tatou te filifili ia amata loa ona faia. Peitai o nisi faafitauli e tatau ai ona tatou o e vaai le epikopo—o le a faailoa mai e le Agaga ia i tatou po o fea” (i le Conference Report, Ape. 1989, 50; po o le Liahona, Iulai 1989, 48–49).

3 Nifae 18:36–37. Na Tuuina Atu e Iesu i Ana Soo le “Pule e Tuuina Atu ai le Agaga Paia”

  • E le i iloa e le motu o tagata le mea na finagalo pe na fetalai ai le Faaola ina ua Ia pai atu i Ona soo ma fetalai atu ia i latou; peitai, na ta’u mai e Mamona ia i tatou na molimauina e soo “na ia tuuina atu ia te i latou [o soo] le pule e tuuina atu ai le Agaga Paia” (3 Nifae 18:37). Na faataunuuina e Moronae le folafolaga a lona tama i e faitautusi faapea “Ou te faaali atu foi ia te outou i se aso, ua tonu lenei mau” (3 Nifae 18:37) na ia tuuina mai le tala mulimuli ane o lenei gaoioiga ma afioga a Keriso na ia fetalai atu ai i soo e toasefululua. Na ia faamalamalama mulimuli ane na pai atu le Faaola i Ona soo e tuuina i ai le pule, a o Ia faaee atu Ona aao (tagai Moronae 2:1–3).

3 Nifae 19:9. Na Tatalo Le Au Soo mo le Agaga Paia

  • O soo e toasefululua, o e na filifilia e Iesu, na tatalo “ina ia foaiina mai ia te i latou le Agaga Paia” (3 Nifae 19:9). Na faamalamalama e Elder Bruce R. McConkie le uiga o loo i tua atu o lenei talosaga:

    “O loo i ai … se eseesega i le va o le meaalofa o le Agaga Paia ma le olioli i le meaalofa. E maua uma e le au paia le meaalofa pe a maea ona papatisoina po o le aia tatau e faapaiaina ai le mana o le Agaga; ua na o i latou o e agavaa ma tausi poloaiga e maua le olioli i le taui na folafolaina. I le faataitaiga, o tagata o le Ekalesia o e fiafia i le mafutaga ma le Agaga mai lea taimi i lea taimi pe a latou gafatia, e ala i le onosai, ina ia ogatasia ma Le e leai se gataaga.

    “O le fiafiaga moni lava o le meaalofa o le Agaga Paia o se meaalofa faalelagi e mafai ona maua e se tagata i lenei olaga. O le moni o lona mauaina o se molimau e faapea, o au paia ua faamanuiaina e faalelei ma le Atua ma o loo faia mea e faamautinoa ai i latou i le olaga e faavavau i le malo o loo i luma atu” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 257).

  • Na saunoa Peresitene Ipa J. Kurene (1856–1945) i le ole atu faalua i le aso i le Atua mo le taitaiga a le Agaga Paia: “E itiiti pe leai foi so’u fefe mo le tama po o le teine, alii talavou po o le tamaitai talavou, o e augani atu e le aunoa e faalua i le aso ma le faamaoni i le Atua mo le taitaiga a Lona Agaga. Ou te mautinoa lava pe a oo mai faaosoosoga o le a latou maua le malosi e tetee atu ai e ala i musumusuga e tuuina atu ia i latou. O le talosagaina o le Alii mo le taitaiga o Lona Agaga e siomia ai i tatou i le puipuiga saogalemu, ma pe afai tatou te saili atu ma le naunautai ma le faamaoni mo le taitaiga a le Agaga o le Alii, ou te faamautinoa atu o le a tatou mauaina” (Gospel Standards [1976], 26).

  • Na ta’u mai e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988), Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, e faapea e mafai ona tatou maua ma tausia le Agaga e ala i le mulimuli i le polokalama faigofie e fa ona mataupu: “Afai e te fia maua ma tausisi i le taitaiga a le Agaga, e mafai ona faia lena tulaga i le mulimuli lea i le polokalama faigofie lenei e fa ona mataupu. Muamua, o le tatalo. Ia tatalo ma le filiga. … Lona lua, ia suesue ma aoao i le talalelei. Lona tolu, ia ola i le amiotonu; ia salamo i au agasala. … Lona fa, ia auauna atu i le Ekalesia” (“Taitaiga a le Agaga Paia,” Liahona, Aok. 1980, 5).

3 Nifae 19:10–13. Faafouina i le Papatisoga

  • Na faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le pogai na poloaiina ai e Iesu sa Nifae ina ia toe papatisoina:

    “Ina ua faaali Iesu Keriso i sa Nifae i lenei konetineta, na ia poloaiina i latou ia papatisoina, e ui lava e lei leva atu ona papatisoina i latou mo le faamagaloina o a latou agasala. … Na poloaiina e le Faaola ia Nifae ma tagata ina ia toe papatisoina, aua na ia faatuina se Ekalesia fou i lalo o le talalelei [tagai 3 Nifae 19:7–15; 26:17]. A o lei faia lena, na faavaeina i lalo o le tulafono [tagai 3 Nifae 9:15–22; 11:10–40; 12:18–19; 15:4–10].

    “… Mo le mafuaaga e tasi na papatisoina ai Iosefa Samita ma i latou o e na muai papatisoina ao le i oo ia Aperila 6, 1830, i le aso na faavaeina ai le Ekalesia” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 volu. [1954–56], 2:336).

3 Nifae 19:18, 22. “Ua Latou Tatalo ia Iesu”

  • E leai se nofoaga i tusitusiga paia o loo aoaoina ai i tatou e tatalo atu ia Iesu. I lea tulaga e ese lava, peitai, na ofoina atu tatalo e soo i le Alo nai lo le Tama. Na fautuaina e Elder Bruce R. McConkie se mafuaaga na tupu ai lenei mea: “Na i ai se mafuaaga taua na faia ai lenei tulaga ma i se tulaga e tasi. Na aoaoina i latou e Iesu e tatalo i lona suafa i le Tama, lea na latou muai faia. … Na i ai Iesu ia i latou o se faatusa o le Tama. I le vaai atu ia te ia, na pei o loo latou vaai atu i le Tama; tatalo atu ia te ia, na pei o loo latou tatalo atu i le Tama. O se tulaga taua ma le uiga ese” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 560–61). E tatau ona matauina na maoti le ta’uina mai e le Faaola na tatalo tagata ia te Ia i lenei sauniga aua, e pei ona Ia fetalai, “Ua matou faatasi ma i latou” (3 Nifae 19:22). Ma le isi mea, i lenei sauniga “ua latou le tautu i upu e tele, aua ua foaiina mai ia te i latou o upu latou te tatalo ai” (3 Nifae 19:24).

3 Nifae 19:19–20, 27–28. “Ou te Faafetai Atu Ia Te Oe”

  • Ua tuuina mai e tusitusiga paia le tele o faataitaiga o le faailoaina atu e le Faaola o lana faafetai i Lona Tama (tagai Mareko 14:23; Ioane 6:5–11; 11:33–35, 41; 1 Korinito 11:23–24). I lona toe afio atu e asiasi i sa Nifae i le taimi lona lua, na amata ai e Iesu Lana tatalo muamua ma le lua na faamaumauina i tusitusiga paia e ala i le faafetai i Lona Tama (tagai 3 Nifae 19:19–20, 27–28). Na faamamafaina e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei mataupu faavae:

    “O le tatalo o se vaega taua o le faaali atu o le faafetai i lo tatou Tama Faalelagi. O loo faatali mai o Ia i le faaali atu o la tatou faafetai i taeao ma po taitasi ma le faamaoni, i se tatalo faatauvaa mai o tatou loto, mo o tatou faamanuiaga e tele, ma meaalofa, ma taleni.

    “O le faaali atu ma le agaga tatalo o le agaga faafetai, ua tatou faaali atu ai lo tatou faalagolago i se puna maualuga atu o le poto ma le malamalama—o le Atua le Tama ma lona Alo, lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso” (i le Conference Report, Ape. 1992, 89; po o le Liahona, Iulai 1992, 80).

3 Nifae 19:20–23,29. O se Tatalo mo le Lotogatasi

  • Na tatalo Iesu i le Tama Faalelagi mo le lotogatasi o e na mulimuli ia te Ia ma mo le lotogatasi foi i tagata na aoaoina e ē na mulimuli ia te Ia (tagai Ioane 17:11, 20–21). Na aoao foi e Keriso le mataupu faavae o le lotogatasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Ou te fai atu ia te outou, ia tasi; afai e le tasi outou e le a a’u outou” (MFF 38:27).

    Na faatusatusaina e Elder Jeffrey R. Holland le tatalo a Iesu Keriso mo le lotogatasi i le 3 Nifae 19:20–23 ma Ioane 17:11, 20–23: “Mai le gagana a le Faaola, e manino ai lo tatou vaai o le Agaga Paia e saunia lea lotogatasi, o se tulaga o mataupu faavae e le manino le fesootaiga i faamatalaga o le Feagaiga Fou. Ma le isi mea, o le taua o se tasi o faamautinoaga maoae ua i le Atua lo tatou talitonuga Faaleatua o loo i ai i se Atua o le silafia i tatou ma faafofoga mai a o tatou tatalo. Na matauina e Keriso lenei faamautinoaga e fai ma sui o sa Nifae. I le Tama na ia fetalai faapea, ‘Ua e silafia ua latou talitonu mai ia te au; aua ua e faafofoga ia te i latou’ [3 Nifae 19:22]. … O le autu lea o mea faaalia mai le lagi ma le mafutaga patino o Faamafanafanaga Paia” (Christ and the New Covenant [1997], 280).

  • Na faamalamalama e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala tatou te tasi ai ma le Tama ma le Alo:

    “Na maua e Iesu le faaatoatoaina ia tasi ma le Tama, ona o le gauai atu o Ia lava, i le tino ma le agaga, i le finagalo o le Tama. O lana galuega e manino lava lona faamoemoega, aua foi sa le finagalo o Ia e faavaivaia pe faalavelaveina lo la tasi ma le Tama. Na fetalai Iesu e faatatau i lona Tama, e faapea, ‘Ou te faia pea lava o mea lelei ia te ia’ [Ioane 8:29]. …

    “O le mea moni lava o le a le mafai ona tatou tasi ma le Atua ma Keriso, sei iloga tatou te faia o Laua finagalo ma faamoemoe ma mea e aupito sili ona tatou faanaunau i ai. O lea usiusitai e le mafai ona ausia i se aso se tasi, peitai e ala mai i le Agaga Paia, o le a aoaoina ma taitaiina i tatou e le Alii, pe afai tatou te naunau i ai, seia oo i le taimi tonu, e mafai ona faapea mai ai ma le faamaoni, o Ia ua i totonu ia i tatou, e pei o le Tama o i totonu ia te Ia. E i ai taimi ou te lagonaina ai le fefe e mafaufau i mea atonu o le a manaomia, ae ou te iloa, e na o lenei faatasiga atoatoa, e mafai ona maua ai le atoaga o le fiafia.” (i le Conference Report, Oke. 2002, 76–77; po o le Liahona, Nov. 2002, 72–73).

3 Nifae 19:24. “Ua Latou le Tautu i Upu e Tele”

  • O le a le uiga o le tatalo ma “aua le tautu i upu e tele”? (3 Nifae 19:24). Na tuuina mai e Elder Gene R. Cook o le Fitugafulu ia malamalamaaga nei:

    “Ina ua tatalo soo sa Nifae ao i ai Iesu ia i latou, na latou faia se faataitaiga lelei mo i tatou uma. O loo ta’u mai i faamaumauga e faapea … ‘latou te le i tautu i upu e tele. …’

    “E tumau lenei ma le poloaiga a le Alii na tuuina atu i sa Iutaia ao i ai i lana galuega faaletino. Na ia fetalai e faapea, ‘A outou tatalo, aua ne’i tautu i a outou upu, e pei o nuu ese; aua fa tei latou, o le tele o a latou upu e talia ai i latou.’ (Mataio 6:7; tagai foi i le 3 Nifae 13:7.)

    “Pe a tatou tatalo i nofoaga lautele, ia tatou faaeteete ia aua lava nei faaseseina i le manao mo le viiga faaletagata, lea atonu e mafai ona tatou tatalo ai e aunoa ma se faamoemoega moni po o le le moomiaina ona faauumi le umi o a tatou tatalo. O le lapataiga e tasi e faatatau ia i latou o e tatalo mo ni tagata matamata i le faaletino nai lo le faafofoga mai i ai o le Alii. E tatau ona tatou faaeteete e aloese mai i tatalo ‘e teuteu’ po o tatalo e faafiafia ai se tasi. E moni lava e le fiafia le Alii i lea ituaiga o tatalo, o le a ia le taliina foi tatalo a se tasi o le e le taulai atu i le Alii po o le e tatalo e aunoa ma se faamoemoega moni” (Receiving Answers to Our Prayers [1996], 43–44).

3 Nifae 19:35. E Oo Mai Vavega ia i Latou O e Faatuatua

  • Na i ai faatasi vavega maoae i le asiasiga a le Faaola i le Au Paia i taimi o le Tusi a Mamona—o vavega o faamalologa, o agelu, o fofoga susulu, o tatalo ua paia tele e le mafai ona tusiaina, ma le tele o isi faaaliga ofoofogia. Na folafola e Iesu i Ona soo, “Ou te lei iloa i tagata Iutaia uma se faatuatua e faapena ona tele; o le mea lava lea na ou le mafai ai ona faaali atu ia te i latou nei vavega tetele, ona o lo latou le faatuatua” (3 Nifae 19:35).

    O tutupu ea ni vavega i le aso, po o ua taofia aso o vavega? Na aoao e Elder Dallin H. Oaks o loo tutupu pea vavega; peitai, e le masani ona tatou faalogo i ai ona o lo latou paia:

    “Aisea e le ta’ua ai i a tatou tautalaga i konafesi aoao ma fonotaga i le lotoifale mea e tele e uiga i vavega na tatou vaaia? O le tele o vavega na aafia ai i tatou e le faamatalaina. E ogatusa ma aoaoga i tusitusiga paia, tatou te taofia ona e paia ma seiloga ua musuia i tatou e le Agaga e faasoa ona faia lea. …

    “… E taitaia e faaaliga o nei onapo faapea ‘ia le mitamita i latou lava i nei mea, pe tautala a’i i luma o le lalolagi; aua ua tu’uina atu ia te outou mo lo outou manuia ‘atoa ma le faaolataga’ (MFF 84:73). O le isi faaaliga ua folafola mai,“Ia manatua o mea mai luga e paia, e ao foi ina tautala i ai ma le faaeteete, ma e ala i le uunaiga a le Agaga” (MFF 63:64). …

    “E masani ona mulimuli le Au Paia o Aso e Gata Ai i lenei taitaiga. O le faasoaina o molimau ma a tatou lauga i nofoaga lautele e seasea ona tatou ta’ua o tatou aafiaga faavavega, ma e seasea ona tatou faalagolago atu i faailoga e iloa ai e moni le talalelei. E masani lava ona tatou faamautinoa la tatou molimau i le moni o le talalelei toefuataiga ma tuuina atu ni nai faamatalaga i le auala na tatou maua ai. Aisea e faia ai lenei mea? O faailoga e mulimuli ia i latou o e talitonu. O le sailia o se vavega e faaliliu ai se tasi e le o se faailoga o le sailiga sao. E ala i lea faailoga e tasi, e masani ona le talafeagai le tauina atu o tulaga ofoofogia i se faalapotopotoga lautele e aofia ai tagata e eseese o latou tulaga faaletagata i le tuputupu ae faaleagaga. Mo se faalapotopotoga lautele, o le vavega o le a avea ma se faatuatua e faamalosia mai mo nisi ae e le o se faailoga talafeagai mo isi” (“Miracles” [Faeasaite a le CES mo le autalavou matutua, Me 7, 2000], 3, www.ldsces.org).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • E mafai faapefea ona avea le manatuaina o ou lagona i le taimi na e papatiso ai e faaleleia ai lou aafiaga i le isi taimi e te taumafa ai i le faamanatuga?

  • Na tatalo ia soo “mo lena mea na latou mananao ai,” o le “ina ia foaiina mai ia te i latou le Agaga Paia” (3 Nifae 19:9). O le a le mea e sili ona e manao i ai? O lou manao ea o se mea e te faaaofiaina i au tatalo? Aisea e faia ai pe le faia ai foi?

  • O fofoga o le Faaola na “fiafia i” Ona soo (3 Nifae 19:25, 30). O le a lou manatu o le a le uiga o lenei mea? O le a le mea e mafai ona e faia e faailoa atu ai le fiafia o ou foliga i isi?

Galuega Fautuaina

  • O lea la ua maea ona e faitau i ni nai mau ma isi aoaoga e uiga i le faamanatuga, atiina ae sa oe lava fuafuaga ia avea ai le faamanatuga o se vaega sili o lou olaga.

  • Suesue faamatalaga i le tatalo a le Faaola i le 3 Nifae 19:19–23, 27–29, 31–32. Mafaufau i mataupu o le talalelei ua aoaoina mai e nei faamatalaga e uiga i le faaleleia o au tatalo. Tusi mea ua e matauina ma faaiuga i lau api o talaaga.