Inisitituti
Mataupu 6: 1 Nifae 19–22


Mataupu 6

1 Nifae 19–22

Folasaga

A o ia suesueina papatusi apamemea, sa fetaiai Nifae ma le tele o valoaga e faatatau i le misiona a Iesu Keriso. I le ogatotonu o nei mea sa i ai tusitusiga a Isaia, Senosa, Senoka, ma Neuma. Sa faitauina e Nifae nei valoaga i lona nuu. Sa ia faaaofia ai foi se vaega o i latou i luga o papatusi laiti ma lona faamoemoe ia tauanauina ai lona nuu ma le au faitau o le lumanai e talitonu i le Faaola (tagai i le 1 Nifae 19:18, 23–24 ).

A o e suesue i le 1 Nifae 19–22, vaavaai mo faamaoniga o le alofa tele o le Alii mo lana fanau. Sa tusia e Nifae valoaga na ta’u mai ai o Isaraelu ua faataapeapeina, o le a i’u ina toefuatai mai i le atoaga o le talalelei ma toe faapotopoto faatasi. Ma le isi, sa aoao mai Nifae e faapea e ui lava o le a soo le lalolagi i le amioleaga tele i aso amuli, “e le aoga ai ona fefefe e amiotonu” (1 Nifae 22:17) aua o le a i ai le aao puipui o le Alii i luga ia i latou. E lei i ai lava se taimi i le talafaasolopito na galo ai i le Alii lona nuu, pe Na te faagaloina nei foi i latou, aua ua Ia “togitogia [i latou] i alofilima o [Ona] lima” (1 Nifae 21:16).

Faamatalaga

1 Nifae 19:1–6. Seti e Lua o Papatusi

  • Sa tusi Nifae e uiga i seti o papatusi e lua na ia faia (tagai i le 1 Nifae 9). O papatusi tetele a Nifae o loo i ai faamatalaga auiliili o lona nuu. O papatusi laiti o faamaumauga paia faalelotu. I le 1 Nifae 19:1–6, “uluai papatusi” ma “isi papatusi” ua faatatau i papatusi tetele a Nifae; “o papatusi ia” e faatatau i papatusi laiti a Nifae (tagai i le faamatalaga mo Upu a Mamona i le itulau e 134).

    Ata
    Ua teuteuina e Nifae ia papatusi

    Bill Hill, © 1982 IRI

1 Nifae 19:7–9. E Faamasinoina o Ia e le Lalolagi o Se Mea Noa

  • Na tusia e Nifae e faapea o Iesu Keriso ua taia ona sa manatu tagata o ona taimi o “le mea noa o Ia.” Sa lei taua le Faaola ia te i latou. Sa latou faatatau ia te Ia e “leai se mea e aoga ai, ae sa … na ona lafoaina i fafo ma solia e tagata” (Mataio 5:13). O Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na ia matauina le auala e masani lava ona mulimulitai ai tagata o nei aso i lea lava manatu e tasi: “Mo le toatele o tagata o le taimi lenei, e faanoanoa lava e fai atu, o le fesili ‘Se a lo outou taofi i le Keriso?’ (Mataio 22:42) o le a taliina, ‘Ou te le mafaufau lava ia te Ia!’” (i le Conference Report, Oke. 1995, 27; po o le Liahona, Ian. 1996, 22–23).

  • I se tasi taimi sa aoao mai ai Elder Maxwell e faapea e tusa lava po o a tala e fai mai e le lalolagi, e tatau ona tatou tutumau ia tatou molimau i le Faaola: “O le ioimata o le fuafuaga a le Tama, o Iesu Keriso, le Togiola o tagata. Peitai, e toatele ua fai mai o Iesu ‘o se mea noa’ (1 Nifae 19:9), “ma o ia ua na o se tagata’ (Mosaea 3:9). E tusa pe faafiti ma ta’u faatauvaa e isi Iesu, ae o Ia lava o lo tatou Alii ma le Faaola! Pe a faatusatusa atu i ai, uso e ma tuafafine, e le taua manatu o tagata e uiga ia i tatou, ae taua lo tatou manatu e uiga ia te Ia. E le taua foi a latou upu ia i tatou, ae taua a tatou upu e uiga ia Iesu” (i le Conference Report, Ape. 1984, 27; po o le Liahona, Iul. 1984, 32).

1 Nifae 19:10–16. Senoka, Neuma, ma Senosa

  • Na sii mai e Nifae upu a Senoka, Neuma, ma Senosa. O perofeta na o taimi o le Feagaiga Tuai o a latou valoaga auiliili o Iesu Keriso sa faamauina i luga o papatusi apamemea; o le mea lena tatou te iloa ai sa soifua i latou i luma atu o le 600 T.L.M. Sa latou saunoa manino e uiga i le soifuaga ma le galuega a le Mesia ma le taunuuga o le aiga o Isaraelu (tagai foi i leHelamana 8:19–20). Pe ana leai le Tusi a Mamona, semanu tatou te le iloa se mea e uiga i nei perofeta e toatolu po o a latou molimau ia Keriso.

1 Nifae 19:21–24.
Ata
mau tauloto
Fatatauina o Tusitusiga Paia ia i Tatou Lava Ia

  • Na faitau e Nifae tusitusiga paia i lona nuu ma na “ou faatatau tusi paia uma ia te i [latou]” (fuaiupu 23 ). E faapefea ona tatou faatatau tusitusiga paia ia i tatou lava mo se “aoaoga ma le aoaoina ai”? (fuaiupu 23 ). O fesili e pei o fesili o loo mulimuli mai e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faaaoga tusitusiga paia ma faatatau i o tatou olaga:

    O le a le taua o lenei mea patino na tupu po o lea mataupu faavae mo a’u i le taimi nei? Mo se faataitaiga: O le a se mea ou te aoao mai i le fouvale o Lamana ma Lemuelu? E faapefea ona ou aoao mai e uiga i le faatuatua e ala i le usiusitai o Nifae?

    Pe ana ou i ai i le tulaga tonu lea pe luitauina ai pe fesiligia ai foi, o le a sa’u tali atu i ai? O a vaivaiga po o malosiaga e ono maua i lo’u lava tagata? Ou te pei ea o le auaiga o Liae o e taumuimui i le vao, pe ou te pei o Nifae ma Sama? Pe ou te faitio ea pe a faasolo ina faigata le olaga, pe ou te faalagolago ea i le Atua tusa lava pe o a tulaga e tulai mai?

    O le a se mea na e aoao mai e uiga i le Atua ma Ana fegalegaleaiga ma Lana fanau i lenei mea na tupu? A o ou suesue e uiga i soifuaga o alii ma tamaitai i tusitusiga paia, o a mea na ou iloa e uiga i mea e fiafia ma lē fiafia ai le Atua? Aisea na aofia ai lenei manatu patino, aoaoga faavae po o mea na tutupu i totonu o tusitusiga paia?

1 Nifae 20–21. Folasaga o Tusitusiga a Isaia

  • Aisea na faaaofia ai e Nifae Isaia 48–49 (1 Nifae 20–21) i le taimi lea i lana tala faamaumau? Tatou te maua le tali i le fesili lea i le 1 Nifae 19:21: “Ma [o le Alii] e moni, na Ia faaali i le au perofeta anamua [e i ai ma Isaia] o mea uma e uiga ia te i latou [o Iutaia i Ierusalema]; ua na faaali foi i le toatele e uiga ia te i matou [le au sa Nifae i totonu o Amerika].”

    Aotelega o le 1 Nifae, Mataupu 20–21

    O perofeta (e aofia ai ma Isaia) sa faaalia “ia i latou,” e faatatauina i tagata Iutaia.

    O perofeta (e aofia ai ma Isaia) sa faaalia ia i “tatou,” e faatatauina i le au sa Nifae.

    1 Nifae 20 (Isaia 48) e uiga ia i “latou”—o tagata Iutaia i totonu o Ierusalema.

    1 Nifae 21 (Isaia 49) e uiga ia i “matou”—le au sa Nifae i totonu o Amerika

    Na faaali e le Alii tagata Iutaia ia Isaia—1 Nifae 20 (Isaia 48).

    Na faaali e le Alii le au sa Nifae ia Isaia—1 Nifae 21 (Isaia 49).

  • Aisea na faaaofia ai e Nifae isi tusitusiga a Isaia i lana tusitusiga atoa (faapitoa lava 2 Nifae 12–25)?

    Na amata le muai tusitusiga a Nifae o faamaumauga o Isaia i upu nei: “o lenei, na ou tautala atu ia te i latou, ua faapea atu: Ina faalogo ia outou i upu a le perofeta, o outou o totoe i le aiga o Isaraelu, o le lala ua mafa’i ese; ina faalogo ia outou i upu a perofeta, ua tusia i le aiga uma o Isaraelu, ma ia faatatau ai ia te outou, ia maua e outou le faamoemoe e tusa ma o outou uso o e ua mafa’ia ese ai outou; aua ua faapea ona tusia e le perofeta” (1 Nifae 19:24; faaopoopo le faatusilima).

    O tusitusiga a Isaia o loo molimau ai e na o Iesu Keriso le punavai moni o le faamoemoe mo alii ma tamaitai o loo nonofo ai i se lalolagi agasala. O le mea lea, na sii mai ai e Nifae le selau o fuaiupu na tusia e Isaia o loo molimau ai e uiga i le Faaola. Na faamau e se tasi atamai maoae faapea “mai le 425 fuaiupu eseese o ni upusii i totonu o le Tusi a Mamona, 391 o loo tau mai ai se mea e uiga i galuega po o le misiona a Iesu Keriso” (Monte S. Nyman, “Great Are the Words of Isaiah” [1980], 7).

    Ma le isi, sa iloa e Nifae o le molimau a Isaia e talitutusa ma lana molimau, ona sa la vaai uma i le Alii. O le faamalamalamaga lea a Nifae.

    “O lenei foi, o a’u o Nifae, ou te tusia nisi upu a Isaia aua e olioli lo’u agaga i ana upu. Aua foi, ou te faatusaina ana upu i lo’u nuu, ou te auina atu ai foi i a’u fanau uma, aua e moni ua na iloa lo’u Togiola e pei ona ou iloa o ia.

    “Ua iloa foi o ia e lo’u uso o Iakopo, o lea ou te auina atu ai a laua upu i a’u fanau, e faamaonia ia te i latou, ua moni a’u upu. O lenei foi, ua fetalai mai le Atua ou te faamautu a’u upu i le mau a le toatolu. E ui lava i lea, e aauina atu e le Atua nisi molimau, na te faamaonia foi ana fetalaiga uma.” (2 Nifae 11:2–3).

    O le faamaoniga maoae o tusitusiga a Isaia na aumaia e le Faaola lava Ia. A o talai atu i sa Nifae, na folafola mai e Iesu:

    “O lenei, faauta, ou te fai atu ia te outou, e tatau ona outou sailiili i nei mea. Ioe, ou te tuuina atu le poloaiga ia te outou, ia outou sailiili ma le filiga i nei mea aua ua matua sili upu a Isaia.

    “Aua, e moni, na ia tautala mai e uiga i mea uma i lo’u nuu o e o i le aiga o Isaraelu; o lea e ao ai ina tautala atu o ia i nuu ese.

    “Ua taunuu mea uma na ia fai mai ai a leai, e taunuu lava e tusa ma upu na ia fai mai ai” (3 Nifae 23:1–3; faaopoopo le faatusilima).

  • O a mea na tutupu i le taimi atoa o le olaga o Isaia ae aisea o loo faataunuuina ai pea i le vaitaimi lenei ana valoaga?

    Na amata valoaga a Isaia pe a ma le 740–701 T.L.M. I le faagasologa o lona olaga sa tulai mai ai malo o Isaraelu ma Iuta i le manuia ae sa tauivi ma le ifo i tupua. O le le amiotonu o le nuu na oo atu ai i le vaivai faaleagaga ma le le saogalemu i faiga malo. O se taimi puupuu na faavaivaiina ai Isaraelu ma Iuta ma avea ai ma ni pologa i lalo o le malo matautia o Asuria. O le mea moni, o le faataapeapeina o Isaraelu na amata i le taimi o Isaia, a o toatele ai Isaraelu mai le malo i matu o Isaraelu o e na avea faatagata o taua e le au Asuria.

    Sa lapatai atu faafia Isaia e uiga i le taunuuga o le amioleaga ma muai ta’u atu mala o le a pau ifo i luga o le aiga o Isaraelu o se taunuuga, e aofia ai le faataapeapeina o Isaraelu mai le nuu o lo latou tofi ma le aveesea o faamanuiaga o le feagaiga. Sa ia molimau soo foi e faapea ua na o le pau le faamoemoe o Isaraelu e mafai ona maua mai le togiolaina e ala i le Mesia. O le tele o valoaga a Isaia e faatatau i le afio mai o le Faaola i le lalolagi, i le vaeluaga o aso ma le aso meleniuma. Ma le isi, na ia tuuina mai auiliiliga maoti e faatatau i le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai ma le feagaiga o le toefuataiga o le talalelei.

  • Aisea e faigata ai ona malamalama ia Isaia?

    A o filifili e Nifae fuaiupu mai le tusi a Isaia, mo ana faamaumauga, sa ia iloa e toatele le au faitau o le a faigata ona malamalama i ai. E oo lava i le toatele o tagata o le vaitaimi o Nifae na tau le mafai ona latou maua le uiga. Sa ia tau mai ni mafuaaga patino se tolu mo lea faafitauli:

    1. Latou te lei iloa “valoaga a tagata Iutaia” (2 Nifae 25:1).

    2. E lei “tumu [i latou] i le agaga o le valoaga” (fuaiupu 4).

    3. E lei “aoaoina i latou e tusa ma mea a tagata Iutaia” (fuaiupu 5).

    E faaopoopo atu i mafuaaga na tuuina mai e Nifae, o isi faafitauli ua i ai mo le au faitau o ona po nei:

    1. O le tele o tusitusiga a Isaia e tusia faafatusolo. O le matagofie ma le loloto o solo i se tasi gagana e le faigofie ona faaliliuina i isi gagana.

    2. O le tele o valoaga a Isaia e lua ona natura. O le mea lea e mafai ai ona faataunuuina valoaga, i le tele o tulaga mai lea taimi i lea taimi, i taimi eseese o le talafaasolopito.

    3. Sa faaaogaina e Isaia le anoanoai o faailoga. O le tele o mea faitino ma gaoioiga na ia faatatau i ai o mea lava na fetaui ma lona taimi ma e faigata ia i tatou ona malamalama i ai i aso nei.

    I se otootoga, e pei ona aoao mai e Iesu ia upumoni loloto e ala i faataoto lea sa natia ai o latou uiga mai ia i latou e lei saunia e malamalama i ai, na saunoa Isaia i se auala na manaomia ai se mea sili atu e lana au faalogologo nai lo na o ni mafaufauga faasamasamanoa.

  • O a ni mea e mafai ona fesoasoani i le au faitau ina ia malamalama ai i upu a Isaia?

    E tolu taiala moomia e fesoasoani i soo se tasi e manao e malamalama i mea na tusia e Isaia:

    1. Suesue i isi tusitusiga paia. O tusitusiga paia lava e aumaia le tele o malamalamaaga i le uiga o tusitusiga a Isaia. O loo taua mai i le Lomifefiloi o le Tusi Paia e faapea, “O le au faitau o aso nei e leai ni faamatalaga tusitusia ma taiala sili atu e malamalama ai ia Isaia nai lo le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga” (“Isaia,” 707). E le gata ina faaliliu e tusi nei fuaiupu a Isaia, o loo i ai i totonu mataupu faavae ma valoaga e faasusulu mai ai se malamalama i upu a Isaia. O nei tusitusiga paia o aso nei ua faatumuina ia faamatalaga auiliili ia e le o manino i le Tusi Paia.

    2. Ata
      tusitusiga a Isaia

      © 1989 Greg K. Olsen

      Saili atu i le agaga o valoaga. E pei ona taua e Nifae, o i latou ua le “iloa le agaga o valoaga” (2 Nifae 25:4) i ona aso e lei mafai ona malamalama i uiga o tusitusiga a Isaia. E moni foi lea i aso nei. O le au suesue manatu mamafa taitasi a Isaia e tatau ona saili i faaaliga e ala i le Agaga Paia e faamanino i o latou mafaufau ma fesoasoani ia i latou e faitauina upu e ala i le agaga lava e tasi lea na taia ai i latou—i le molimau ia Iesu Keriso (tagai i le Faaaliga 19:10).

    3. Suesue ma le filiga. Sa faamalosiau mai Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Au Paia o Aso e Gata Ai e tuuto atu i latou lava i suesuega loloto o le Isaia: “Faitau, mafaufau loloto i ai, ma tatalo—fuaiupu i le fuaiupu, manatu i le manatu, fuaitau i le fuaitau, mataupu i le mataupu. E pei ona fesili mai Isaia lava ia: ‘Na te aoao atu ea ia te ai i le poto? Na te faailoa ea ia te ai le tala?’ O Lana tali: ‘O e ua te’a ma le suasusu, ua faateaina lava ma le susu. Aua o loo i ai le upu ma le upu, o le upu ma le upu; o le vavao ma le vavao, o le vavao ma le vavao; o sina meaitiiti iinei ma sina mea itiiti iina.’ (Isa. 28:9–10.)” (“Ten Keys to Understanding Isaiah,” Ensign, Oke. 1973, 83).

1 Nifae 20:1–2. “Ua Faaigoa i Latou Lava oTagata o le Aai Paia”

  • I le 1 Nifae 20:1–2, sa aoa’i e le perofeta o Isaia le aiga o Isaraelu i le tauto mai o loo mulimuli i le Alii ae latou te le o tausia Ana poloaiga. Ua latou lagona ona o i latou o tagata o Ana feagaiga ma o loo nonofo i le aai paia o Ierusalema, o le a puipuia pea lava i latou e le Atua. Sa aoao mai Isaia e faapea e le o le mea e te nofo ai ae o le auala e te ola ai o le mea taua lena (tagai i le fuaiupu 18–22).

1 Nifae 20:10. “Ogaumu o le Puapuaga”

  • O le vevela aasa e faamamaina ai uamea ma aveesea ai tulaga le mama. Na matau e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o mafatiaga e mafai i lea lava tulaga e tasi ona faaleleia ma faamamaina i tatou taitoatasi: “E toatele i tatou ua oo i se vaega e pei ona taua e tusitusiga paia ‘o le ogaumu o loo i ai le puapuaga’ (Isaia 48:10; 1 Nifae 20:10). O nisi ua faasolo atoa i le tautuaina o se tagata ma’i pe mafatia o le aiga. O nisi ua mafatia i le oti o sē pele po o le maumauina po o le tolopoina o se sini amiotonu e pei o se faaipoipoga po o le fanauina o se pepe. O isi foi o loo tauivi ma faigata faaletagata po o lagona o le teena, le agavaa, po o faanoanoaga. O le faamasinoga tonu ma le alofa mutimutivale o se Tama o i le Lagi alofa, o le faamamaina ma le faapaiaina e maua i ia aafiaga e mafai ona fesoasoani ia te i tatou e ausia ai le tulaga ua finagalo ai le Atua e avea ai tatou” (i le Conference Report, Oke. 2000, 43; po o le Liahona, Ian. 2001, 42–43).

  • Na faamatalaina e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faapaiaina patino na ia oo i ai ina ua mavae ona taotoga tetele e tolu:

    “I tausaga e lua ua mavae, sa ou faatalitali ai i le Alii mo lesona faaletino e aoao ai au i vaitaimi o tiga faaletino, o puapuga faalemafaufau ma manatunatuga loloto. Sa ou aoaoina ai o le tiga ogaoga faifaipea, o se faamama faapaiaina maoae lea e faalotomaualaloina ai i tatou ma latalata atili atu ai i le Agaga o le Atua. Afai tatou te faalogo ma usiusitai, o le a taitaiina i tatou e Lona Agaga ma faia Lona finagalo i a tatou taumafaiga i aso taitasi.

    “Sa i ai taimi sa ou faia ai ni fesili tuusao i au tatalo, e pei o le, ‘O a ni lesona e finagalo Lau Afio ou te aoaoina mai i nei aafiaga?’

    “Ao ou suesue i tusitusiga paia i lea taimi faigata o lou olaga, sa manifinifi lava le veli, ma sa tuuina mai ia te au e pei ona tusia i olaga o isi sa feagai ma faigata e sili atu ona ogaoga.

    “‘Lou atalii e, ia i ai le filemu i lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a na o sina ituaso itiiti lava;

    “‘Ona faaeaina lea o oe e le Atua i le mea maualuga, pe afai e te onosai’ (MFF 121:7–8).

    “Sa vave ona tafiese atu taimi pogisa o le faanoanoa i le malamalama o le talalelei, a o aumaia e le Agaga le filemu ma le mafanafana faatasi ma le mautinoa o le a lelei mea uma.

    “E i ai ni taimi sa ou tau atu ai i le Alii ua aoaoina moni au e lesona e tatau ona aoaoina ma ua le manaomia ona ou toe onosaia nisi tiga. O ia aioiga na foliga mai sa le fesoasoani aua na faamanino mai ia te au. O lenei faagasologa o le faamamaina o tofotofoga e ao ona onosaia e tusa ai ma le taimi o le Alii ma le auala foi a le Alii lava ia.” (i le Conference Report, Oke. 2000, 3–4; po o le Liahona, Ian. 2001, 6).

1 Nifae 20:14, 20. Papelonia

  • E faapei o isi malo maoae anamua, o le faasolosolo i luga o le tamaoaiga ma le mamalu o Papelonia, na o faatasi ma le faaleagaina o le ola mama, amioleaga, ma le agasala. O le faaleagaina o Papelonia na matuai faasalalauina lea na avea ai le igoa lava ia o Papelonia ma faatusa mo le faalelalolagi, amioleaga faaleagaga ma le malo o Satani.

    Ata
    Faaaliga a Isaia o le faatafunaga o Papelonia

    Paul Gustave Dore

    Na folafola mai e le Atua le matua faaumatia o Papelonia e Metai i lo latou amioleaga (tagai i le Isaia 13:17–22). I lalo o le puleaga a Kuresa le Sili, o le tuufaatasia o au tau a Metai ma Peresia na latou polokaina ai le Vaitafe o Efarate ma savavali ai i le paumatu o le vaitafe i lalo o pa o Papelonia ina ia avea faatagataotaua le aai ma faatoilaloina le malo pe a ma le 538 T.L.M. . Ina ua talanoa Isaia e uiga ia Papelonia, o loo faatatau tonu lava i le malo faapea ma Papelonia faaleagaga. Na muai iloa e Isaia le faaumatia aiai o Papelonia i ona aso, o se taunuuga o le amioleaga tele o ona tagata. O lea, na ia faaaogaina ai le upu Papelonia i ana valoaga e faailoa ai le ituaiga o tulaga faaleagaga o aso e gata ai ma le faamasinoga o le a oo mai i le lalolagi i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso (tagai i le MFF 1:16).

    O loo faamanino mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga le apoapoaiga a Isaia ina “o ese ia outou i Papelonia” (1 Nifae 20:20). O i latou o e “tauaveina ipu a le Alii” e ao ona mama, ma tuua ai le amioleaga o “Papelonia faaleagaga” i o latou tua (MFF 38:42; 133:5, 14).

1 Nifae 21:13–16. E Mafai ea Ona Galo I le Fafine Lana Tama?

  • E pei lava ona foliga mai e le mafai i se fafine ona faagalo lana tama ua susu, na faamatala mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma o le a matua sili atu ona le mafai e le Faaola ona faagaloina i tatou: “O lenei faamatalaga faatusisolo o loo aumaia ai se isi faamanatu o le matafaioi laveai a Keriso, o le puipuiga faaola a se matua i fanau a Siona. E na te faamafanafana i ona tagata ma faaalia lona alofa mutimutivale i o latou mafatiaga, e pei lava ona alofa soo se tama po o se tina i sana tama, ae, e faapei ona faamanatu mai ia i tatou e Nifae i i e ala mai ia Isaia, e sili atu nai lo se isi lava tama ma le tina faaletino ona mafai ona faia. Atonu e ono mafai e le tina ona faagalo lana tama ua susu (e ui lava ina manatu soo se matua e le ono mafai lena mea), o le a le faagaloina lava e Keriso le fanau na ia togiolaina po o feagaiga na ia faia ma i latou mo le faaolataga i Siona. O faamanatu tiga o lena vaai alofa ma feagaiga o faailoga o fao a Roma i luga o alofilima o ona aao, o se faailoga i ona soo i le Lalolagi Tuai, o lana faapotopotoga sa Nifae i le Lalolagi Fou, ma ia i tatou i aso e gata ai i Siona, o ia o le Faaola o le lalolagi ma na manua ai i le fale o ana uo” (Christ and the New Covenant [1997], 84).

1 Nifae 21:23. O Tama ma Tina Tausi Tama

  • Na faamalamalama mai e Nifae o le a faatuina e le Alii se malo o nuu ese e faafaileleina Isaraelu ua faataapeapeina (tagai i le 1 Nifae 22:6–9). O se vaega o le faataunuuina o lenei valoaga o le toefuataiina o le talalelei i totonu o le Iunaite Setete o Amerika, o se malo o nuu ese (tagai i le MFF 109:60). O le talalelei o le “tagavai i le nuu” lea a le Alii (1 Nifae 21:22), toefuataiina o le feagaiga fou e faavavau i fanau a tagata (tagai i le MFF 66:2) ma le fafagaina o le manaoga o se oge faaleagaga a Isaraelu (tagai i le Amosa 8:11–13) o loo salalau atu i le lalolagi. O le faatusa o le Toefuataiga o le talalelei o le “taumafataga o mea lololo” ua tuuina atu i le lalolagi e faafaileleina ai i latou ia malolosi faaleagaga (tagai i le MFF 58:6–11).

1 Nifae 22:4. “Motu i le Moana”

1 Nifae 22:6–9. “Atunuu Malosi” ma “se Galuega Ofoofogia”

  • O le fuaitau “e faatuina e le Alii le Atua le atunuu malosi i Nuu ese” (1 Nifae 22:7) o loo faatatau lea i le Iunaite Setete o Amerika i le 1776. O le Suiga Muamua i le Faavae o le Iunaite Setete e aofia ai se folafolaga o le saolotoga o tapuaiga. Na faamaonia nei suiga ia Tesema 15, 1791. O le Faavae o le Iunaite Setete o le nofoaga lea na muamua ona mauaa ai saolotoga o tapuaiga i le lalolagi o nei ona po.

  • I le 1 Nifae 22:8, o loo faatatau ai Nifae i le “galuega ofoofogia i Nuu ese” i aso e gata ai. O lenei galuega sili e aofia ai le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma ki moomia o le Perisitua e aumaia ai feagaiga a le Atua i “ituaiga uma o le lalolagi” (fuaiupu 9).

    O mea na tutupu o loo i le fuaiupu 7 e tatau ona muamua atu i mea o loo i le fuaiupu 8. Na faatumulia le lalolagi i tapuaiga faamalosi a malo. Ina ia toefuataiina le talalelei, na manaomia se atunuu ua foliga mai ua faatulagaina ona tulafono ma o loo latou faatinoina tulaga o le saolotoga o tapuaiga. Na fanau Iosefa Samita ia Tesema 1805, i le na o le 14 tausaga talu le faamaoniga o le suiga i le Faavae.

1 Nifae 22:6–12. O Le Faapotopotoina o Isaraelu

1 Nifae 22:10–12. “Na te Faailoa Mai Lona Aao”

  • Na tautala mai Nifae e uiga i le Atua “i lona faailoa mai o lona aao i luma o nuu uma” (1 Nifae 22:11). Na faaaogaina e Isaia se fuaitau talitutusa (Isaia 52:10). O le aao o se faailoga o le mana. O le atalilo, o le a “to ese e le Alii le ofu i lona aao paia” o lona uiga o le a faaalia e le Atua lona mana i le lalolagi atoa.

1 Nifae 22:17, 22. “E Le Aoga ona Fefefe e Amiotonu”

  • E ui ina faamauina e Nifae “e le aoga ona fefefe e amiotonu” (1 Nifae 22:17, 22) aua o le a i ai le aao puipui o le Alii i o latou luga i mala o aso amuli, ae e leai se puipuiga ua folafola mai mo e amioleaga mai ia mea e tutupu. Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie: “Matou te le o faapea atu o le a faasaoina uma le Au Paia ma laveaiina mai le oo mai o le aso o le faatafunaga. Ae matou te faapea atu e leai se folafolaga o le saogalemu ma leai se folafolaga o le malupuipuia vagana ai i latou o e alolofa i le Alii ma e o loo saili e faia uma mea ua ia poloai mai ai” (i le Conference Report, Ape. 1979, 133; po o le Liahona, Oke. 1979, 93).

1 Nifae 22:24. “Taitaiina e Pei o Tamai Povi”

  • Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) o fanau o le a ola ae i le taimi o le Meleniuma “e tutupu ae ‘e pei o tamai povi’ i le amiotonu, o lona uiga, e aunoa ma le agasala pe tofotofoina e pei ona taatele i nei aso” (The Way to Perfection [1970], 299).

  • Manatunatu i le eseesega i le va o le tamai povi o loo ola ae i laufanua ma se tamai povi o loo ola ae i totonu o se fale povi. O le tamai povi o loo i le laufanua e feagai ma elemene uma faalenatura: suiga maemaea o le tau; manu feai, ma le tau leai o se meaai ma vai. I le isi itu, o le tamai povi o loo ola ae i totonu o le fale povi, po o totonu o se fale faatau povi, e puipuia mai tau leaga, ma manu feai. E faapea foi ona maua pea meaai ma vai. Na aoao mai Nifae e faapea “E vave mai le aso e taitaiina ai o e amiotonu e pei o tamai povi” (1 Nifae 22:24).

    Na faapea mai se tasi tagata tusitala: “O i latou o e o totoe ina ua mavae le faamasinoga o le Afio Mai Faalua o le a mafai ona tausia a latou fanau e pei o tamai povi o loo tausia i le fale faatau povi. E puipuia le tamai povi mai elemene eseese, ma o lona siosiomaga o loo faatautaia lea (Malaki 4:2; 1 Nifae 22:24). O fanau i le taimi o le Meleniuma o le a faapea foi ona ‘ola ae i le faaolataga e aunoa ma le agasala’ (MFF 45:58). O le vaega o lo tatou lalolagi e telesitila lona natura o le a aveeseina, ma o le a saisaitia Satani (Faaaliga 20:1–3; 1 Nifae 22:26; MFF 101:28), o le siosiomaga o le a sili lona faafoeina lelei” (Monte S. Nyman and Farres H. Nyman, The Words of the Twelve Prophets: Messages to the Latter-day Saints [1990], 145).

1 Nifae 22:26. E Faapefea ona Saisaitia Satani?

  • Na tuuina atu e Nifae se uiga sili ona manino i totonu o tusitusiga paia i le ala o le a saisaitia ai Satani i le taimi o le Meleniuma. Na tusia e Elder Bruce R. McConkie le faamalamalamaga lenei e uiga i le taua o lenei fuaiupu:

    “O le a le uiga o le saisaitia o Satani? E faapefea ona saisaitia o ia? O loo faapea mai la tatou faaaliga: ‘O lenei foi aso o le a leai se mana ia Satani e faaosoosoina ai soo se tagata.’ (MFF 101:28.) Pe o le uiga ea o le aveeseina mai ia Satani le mana ia le toe mafai ai ona faatosina i tagata e fai le leaga? Pe o le uiga ea o le a le toe lolo atu tagata i ana faatosinaga ona ua tumau o latou loto i le amiotonu ua latou lē lafoaiina ai le lelei a e mulimuli i le tiapolo? E manino lava e sa’o le faauigaga mulimuli. E lei saisaitia Satani i le lagi, i le afioaga o le Atua, i le uiga faapea na le tuuina atu ia te ia le aia ma le mana e aoao atu ai mataupu faavae pepelo, ma valaaulia tagata e o ese mai le Atua e ana ia le fanau; e leai, i lenei uiga, e le mafai ona saisaitia o ia i le lagi, aua e oo lava ia te ia e tatau ona i ai lana faitalia.

    “E faapefea la, ona saisaitia Satani i le taimi o le Meleniuma? E ala i le amiotonu o tagata” (O Le Mesia o le Meleniuma [1982], 668).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Na faamalamalama e Nifae i le 1 Nifae 19:18 na ia tusi ina ia “faaoleole” ona tagata ina ia “manatua le Alii lo latou Togiola.” E mafai faapefea e le manatua o le mafuaaga na tusia ai e Nifae ona fesoasoani ia te oe i au suesuega patino o tusitusiga paia?

  • Mafaufau loloto i le uiga o le fuaitau o loo i le 1 Nifae 21:16 o le Faaola na ia “togitogia lou faatusa i [Ona] alofilima.” E mafai faapefea i lea mea ona tuuina atu ia te oe le mautinoa o le a manatuaina pea oe e le Alii?

Galuega Fautuaina

  • Na faailoa e Nifae valoaga a Senoka, Neuma, ma Senosa (tagai i le 1 Nifae 19:10). O nei perofeta na soifua i taimi o le Feagaiga Tuai, ae o a latou valoaga e le o maua i totonu o le Tusi Paia. O le faaaogaina o le faasino tusi o tusitusiga paia po o le Taiala i Tusitusiga Paia o se punaoa, ia lisi nisi o valoaga na faia e Senoka ma Senosa. O le a le taua patino o a la valoaga i le au sa Nifae? (tagai i le 3 Nifae 10:16). Aisea e taua ai ia te oe?

  • Tali le fesili muamua mai parakalafa taitasi i le faamatalaga mo le 1 Nifae 19:21–24 (itulau 43).

  • I le vaeluaga o taimi, o Iesu sa “faamasinoina o ia o le mea noa” (1 Nifae 19:7, 9). Faailoa mai auala o loo faamasino ai pea Iesu e le lalolagi o “le mea noa.” Tusi se parakalafa o loo tuuina atu ai auala e mafai ona e faafetaiaia ai nei uunaiga faalelalolagi ma atiina ae lau molimau i le Faaola.