Seminelí
‘Iuniti 10: ‘Aho 4, Seilomi mo ‘Amenai


‘Iuniti 10: ‘Aho 4

Seilomi mo ‘Amenai

Talateú

‘Oku kau ‘i he tohi Seilomí mo e ‘Amenaí ‘a e ngaahi tohi fakaʻosi ki he ʻū lauʻi peleti iiki ‘a Nīfaí. Naʻe maʻu ‘e Seilomi ‘a e ʻū lauʻi peletí mei heʻene tamai, ko ‘Īnosí, peá ne lekooti ‘a e ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi tāpuaki ‘o e kau Nīfaí ‘i he vahaʻataimi ‘o e taʻu nai ‘e 60. Naʻá ne tuku atu leva ‘a e ʻū lauʻi peletí ki hono foha ko ‘Amenaí. ‘Oku kau ki he tohi ‘a ‘Amenaí ‘a e ngaahi tohi ‘a ha kau tauhi lekooti Nīfai kehekehe ‘e toko nima, pea ‘oku kau ki ai ha taʻu ‘e 230 nai.

Seilomi 1:1–15; ʻAmenai 1:5–7

‘Oku fakamatalaʻi ‘e Seilomi ‘a e anga ‘o e tuʻumālie ‘a e kau Nīfaí ‘i heʻenau tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí.

Lau ‘a e meʻa ko ‘eni naʻe fakamatala ki ai ‘a Palesiteni Tietā F. ‘Ukitofa ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ke ke teuteu ai ke ako ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ‘oku akoʻi ‘i he tohi Seilomí mo e ‘Amenaí:

“ʻOku ou manatu ki heʻeku teuteu [ke u hoko ko ha pailate ki he vakapuna taú]. Naʻa mau fakamoleki e taimi lahi ‘o ‘emau ako sōtiá ʻi he fakamālohisinó. ‘Oku teʻeki ai pē ke u fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e kaunga ‘a e lele taʻetukú ko ha konga mahu‘inga ‘o e teuteu kimuʻa ke u hoko ko e pailaté. Ka neongo iá, naʻa mau lele, mo lele pea toe lele.

“Lolotogna ʻeku lelé, naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ha faʻahinga meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻeku fakakaukaú. Naʻe toutou fakalaka ʻiate au ha kau tangata naʻe ifi tapaka, inu kava mālohi mo fai e ngaahi meʻa kehekehe naʻe fepaki mo e ongoongoleleí, kae tautautefito ki he Lea ‘o e Potó.

“ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau ʻo pehē, ‘ʻOua leva angé! ‘Ikai ‘oku totonu ke u lele ʻo ʻikai helaʻia?’ Ka naʻá ku helaʻia, pea fakalaka ʻiate au ha kakai naʻe ʻikai ʻaupito te nau muimui ki he Lea ʻo e Potó. Naʻá ku hohaʻa ki ai ʻi he taimi ko ʻení. Ne u fehuʻi hifo pē, naʻe moʻoni ‘a e talaʻofá pe ‘ikai?” (“Fai Atu Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 58).

Kuó ke fifili nai kapau ‘e fakahoko pe ʻe fakahoko fēfē ‘e he ‘Eikí ‘Ene talaʻofa ke tāpuakiʻi koe koeʻuhí ko hoʻo tauhi ‘Ene ngaahi fekaú.

Naʻe fakamatala ‘a Seilomi, ‘a ia ko e foha ‘o ‘Īnosí, ki he anga hono fakapapauʻi pe fakamoʻoniʻi hono moʻoni ‘o ha talaʻofa ‘a e ‘Eikí ki heʻene tamaí. Lau ‘a e Seilomi 1:9, pea fakaʻilongaʻi ‘a e talaʻofa naʻe fakapapauʻi mai ‘e he ‘Eikí ki he kakaí.

  1. Naʻe fakahā mai ‘e Seilomi ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, ‘oku tau tuʻumālie leva. Ako ki he ngaahi potufolofola takitaha ‘i laló koeʻuhí ke ke sio ai ki ha ngaahi sīpinga ‘o e foʻi moʻoni ko ‘ení, peá ke tali ‘a e ngaahi fehuʻi ‘oku ‘oatu fakataha mo iá ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Seilomi 1:4–5, 8. Ko e hā ha ngaahi sīpinga ‘o e talangofua ‘a e kau Nīfaí mo e anga hono tāpuekina kinautolú?

    2. Seilomi 1:7, 10–12. Ko e hā ha fatongia ‘o e kau palōfitá mo e kau taki kehé ‘i hono tokoniʻi ‘o e kau Nīfaí ke nau talangofua pea tuʻumālié”

    3. ʻAmenai 1:5–7. Naʻe fakapapauʻi fēfē kimui ‘i ha founga kehe ‘a e talaʻofa ‘a e ‘Otuá?

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Lau ‘a e meʻa naʻe akoʻi mo fakamoʻoniʻi ‘e Palesiteni ‘Ukitofa ‘o kau ki he meʻa naʻá ne aʻusia ‘i heʻene fifili, pe ʻe fakapapauʻi ‘e he ‘Eikí ‘a e talaʻofa kuo fai mai ‘i he Lea ‘o e Potó: “Naʻe ‘ikai maʻu e talí he taimi pē ko iá. Ka naʻe faifai pē peá u ‘iloʻi ‘oku ‘ikai vave maʻu pē hono fakahoko ‘o e ngaahi talaʻofa ‘a e ‘Otuá ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí; ‘oku hoko mai ʻo fakatatau mo ʻEne taimí pea ʻi Heʻene foungá. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ne u lava ʻo vakai lelei ki he fakamoʻoni ʻo e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau talangofua ki he Lea ʻo e Potó—ʻo fakalahi atu ia ki he ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻoku maʻu he taimi pē ko iá mei he talangofua ki ha taha pē ‘o e ngaahi fono ‘a e ‘Otuá. ʻI heʻeku vakai atu ki muí, ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ai ʻoku pau maʻu pē e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, neongo ʻoku ʻikai hoko vave maʻu pē ” (“Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” 58, ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha meʻa naʻá ke aʻusia ‘i ha taimi ne tāpuakiʻi ai koe ‘e he ‘Eikí pe ngaohi koe ke ke tuʻumālie koeʻuhí ko hoʻo tauhi ‘Ene ngaahi fekaú. Tuʻunga ‘i he meʻa kuó ke aʻusiá, ko e hā ha meʻa te ke lava ‘o fakamoʻoniʻi ‘o kau ki he ‘Eikí mo ‘Ene ngaahi talaʻofá?

ʻAmenai 1:1–30

‘Oku toe fakamatalaʻi ‘e he kau tauhi lekōtí ‘a e hisitōlia ‘o e kau Nīfaí

Naʻe hiki ‘a e tohi ‘a ‘Amenaí ‘e he ngaahi hako ‘o Seilomí, ‘a ia ‘oku kau ki ai ha taʻu ‘e 230 nai. Fakaʻilongaʻi ‘a e hingoa ‘o e kau tangata kehekehe naʻa nau tauhi ‘a e ʻū lauʻi peleti īkí hili ‘a Seilomí. Te ke lava ‘o maʻu honau hingoá ‘i he ʻAmenai 1:1, 4, 9, 10, 12, mo e 25.

‘Oku fakamatalaʻi ‘e he tohi ‘a ‘Amenaí ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi naʻe hoko ‘i he hisitōlia ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Hangē ko ia ‘okú ke manatuʻí, naʻe hiki ‘a e kau Nīfaí ‘i he taimi ‘o Nīfaí mei he kau Leimaná ‘o nau nofo ‘i he feituʻu naʻa nau ui ko e fonua ko Nīfaí. ‘Oku fakatātaaʻi ‘a e hiki ki he fonua foʻou ko ‘ení ‘i he mapé ‘aki ‘a e ngaahi ngahau mei he fonua ‘o honau ‘uluaki tofiʻá ki he fonua ko Nīfaí.

Lau ‘a e ʻAmenai 1:12–13, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e anga ‘o e haʻu ‘a e kau Nīfaí ‘o nofo ‘i he fonua ko Seilahemalá. Te ke lava ke laineʻi ha kupuʻi lea pē ‘i he ngaahi veesi ko ‘ení ‘a ia ‘oku fakahā ai naʻe fononga ‘a e kau Nīfaí ‘o fakatatau ki he fakahinohino mo e mālohi ‘o e ‘Eikí. ‘Oku fakafofongaʻi ‘a e hiki foʻou ko ‘ení ‘e he ngahau ‘i he mapé mei he fonua ko Nīfaí ki he fonua ko Seilahemalá.

ʻĪmisi
mape ‘o ‘enau hikí

Lau ‘a e ʻAmenai 1:14–19, pea kumi e ngaahi meʻa naʻe faitatau mo faikehekehe ai e kau Nīfaí mo e kakai naʻa nau ʻilo ‘i he fonua ko Seilahemalá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Naʻe uesia fēfē ‘a e kakai ‘o Seilahemalá ‘i he ‘ikai ke nau maʻu ‘a e folofolá?

    2. ‘E tokoniʻi fēfē koe ‘i hoʻo ‘iloʻi ‘ení ke ke fakahoungaʻi lahi ange ‘a e ngaahi folofolá mo faivelenga ange ‘i hono ako kinautolú?

Naʻe fakahā mai foki ‘i he tohi ‘a ‘Amenaí ha falukunga kakai kehe ‘e ua, ‘a ia te ke ako ki ai ‘amui ange ‘i he Tohi ‘a Molomoná. Lau ‘a e ʻAmenai 1:20–22, ke ke ‘ilo mei ai ha taha ‘o e ongo falukunga kakai ko ‘ení, peá ke hiki ‘a e lea ko e kau Sēletí ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e ngaahi veesi ko ‘ení. Ko Kolianitomulí ko e taha ia ‘o e toko ua naʻe toe mei he puleʻanga ‘o e kau Sēletí; ko e tokotaha ‘e tahá ko e palōfita ko ‘Etá. Te ke ʻilo ki he kau Sēletí ‘i hoʻo ako e tohi ‘a ‘Etá.

Te ke ‘iloʻi ‘a e falukunga kakai fakaʻosi naʻe fakamatala ki ai ‘a e tohi ‘a ‘Amenaí, kapau te ke tokanga ki he ngahau ‘i he mapé ‘oku haʻu mei he fonua ko Seilahemalá ‘o meimei aʻu ki he fonua ko Nīfaí pea toe foki ki Seilahemala pea mo e ngahau mei he fonua ko Seilahemalá ‘a ia ‘oku aʻu mai ki he fonua ko Nīfaí. ‘Oku fakafofongaʻi ‘e he ngaahi ngahau ko ‘ení ‘a e fononga ‘a e kakai ‘o Sēnifí, ‘a ia ‘oku fakamatala ki ai ‘i he ʻAmenai 1:27–30. (‘E lava ke ke tohiʻi ‘a e “kakai ‘o Sēnifí” ‘i he tafaʻaki ‘o e ngaahi veesi ko ‘ení.) Te ke ʻilo ki he falukunga kakai ko ‘ení ‘i hoʻo ako ‘a e tohi ‘a Mōsaiá.

‘Oku ‘ikai pehē ‘e he Tohi ‘a Molomoná ko ha lekooti ia ‘o e kakai kotoa pē naʻa nau nofoʻi ‘a e ongo ‘Ameliká. Naʻe ‘i ai ha kakai kehe mei he kau Sēletí, ko e kakai ‘o Seilahemalá, pea mo e hako ‘o Līhaí, naʻa nau haʻu foki mo kinautolu ki he konitinēniti ‘o ‘Ameliká. Naʻe pehē ‘e Palesiteni ‘Anitoni W. ‘Aivini ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘i he konifelenisi lahi ‘o ‘Epeleli 1929: “ʻOku ‘ikai fakahā mai ‘e he Tohi ‘a Molomoná … kiate kitautolu, naʻe ‘ikai ke toe ‘i ai ha kakai kehe naʻa nau ‘i heni kimuʻa ‘i he [ngaahi kakai ‘o e Tohi ‘a Molomoná. ‘Oku ‘ikai te ne fakahā mai naʻe ‘ikai haʻu ha kakai kimui” (‘i he Conference Report, Apr. 1929, 15).

Fakatokangaʻi ange ‘i he ʻAmenai 1:23–24 naʻe tohi ‘a e konga fakaʻosi ‘o e tohi ko ‘ení ‘e ‘Amalekai. Naʻá ne moʻui ‘i he taimi ‘o e Tuʻi ko Penisimaní, hili ‘a e hiki ‘a e kau Nīfaí ki he fonua ko Seilahemalá. Lau ‘a e ʻAmenai 1:25–26, pea fakaʻilongaʻi ha fakaafe naʻe tuʻo tolu hono fai mai ‘e ‘Amalekai.

Fakatokangaʻi ange, ko e fakaafe kotoa ‘e tolu ke haʻu kia Kalaisi ‘i he ʻAmenai 1:25–26 ‘oku muimui mai ai ‘a e foʻi lea ko e pea, mo ha fakahinohino makehe ke tokoniʻi kitautolu ke tau ‘iloʻi ‘a e founga ke tau haʻu ai kia Kalaisí. Toe vakai ki he ʻAmenai 1:25–26, pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻe poupouʻi mai ‘e ‘Amalekai ke tau fai ke tau haʻu ai kia Kalaisí.

ʻĪmisi
ʻĪmisi ʻo Kalaisí

Naʻe totonu ke ke maʻu ‘a e akonaki ko ‘eni kau ki he founga ke haʻu ai kia Kalaisí:

  • Tui

  • Kau ‘i Heʻene fakamoʻuí (maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o ‘Ene Fakaleleí)

  • ‘Oatu ho laumālié kotoa kiate Ia (foaki ho lotó, ko hoʻo ngaahi holí, mo hoʻo ngaahi ngāue lelei tahá—‘o ‘ikai taʻofi ha meʻa)

  • ʻAukai mo lotu

  • Kātaki ki he ngataʻangá

Naʻe fai mai ‘e ‘Amalekai ha talaʻofa ‘i he ngataʻanga ‘o e ʻAmenai 1:26 kiate kinautolu ‘oku nau muimui ki heʻene akonakí. Kumi ki he talaʻofá, pea fakakakato ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kapau te tau haʻu kia Kalaisi pea kātaki ki he ngataʻangá, te tau .

  1. Fili ha kupuʻi lea ‘e taha mei he ngaahi kupuʻi lea ‘i he akonaki ki he founga ke tau haʻu ai kia Kalaisí ‘a ia ‘oku hiki atu ‘i ‘olungá, peá ke faʻu pe fokotuʻutuʻu ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha kiʻi lea miniti ‘e taha pe ua ‘o fakamatala ki he founga te tau lava ai ‘o haʻu kia Kalaisi ‘i heʻetau fakahoko ‘a e tefitoʻi moʻoni ko iá.

    Hangē ko ‘ení, te ke lava ‘o faʻu hoʻo kiʻi leá ‘o kau ki he founga ‘oku lava ai ‘e he ‘aukaí mo e lotú ‘o tokoniʻi koe ke ke haʻu kia Kalaisí. ‘E lava ke kau ki hoʻo leá hono (1) lau ‘o e ʻAmenai 1:25–26 mo fakamatalaʻi ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau ‘a e kupuʻi lea ‘okú ke filí; (2) ko ha ngaahi potufolofola kehe ‘e tokoni ki hono fakamahinoʻi pe ‘omi ha ‘uhinga lahi ange ki he kupuʻi leá; (3) ha me‘a naʻá ke aʻusia ‘i hoʻo moʻuí pe moʻui ‘a ha taha ‘okú ke ‘iloʻi ‘a ia ‘oku fakahā ai ha sīpinga ‘o e kupuʻi leá; mo e (4) ko haʻo ngaahi fakakaukau, ngaahi ongo ‘a ho lotó, mo e fakamoʻoní.

‘E lava ke kole atu ‘e hoʻo faiakó ke ke fai hoʻo kiʻi leá ‘i he taimi te mo toe fakataha aí. Te ke toe lava foki ‘o fai hoʻo leá ‘i ha efiafi fakafāmili ‘i ‘api pe ha meʻa kehe ‘oku fai.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Seilomí–‘Amenaí peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: