Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Ko e Faka‘ehi‘ehi Mei he Hē Fakafo‘ituitui mei he Mo‘oní


Vahe 12

Ko e Faka‘ehi‘ehi Mei he Hē Fakafo‘ituitui mei he Mo‘oní

Lolotonga ‘a e ‘i Ketilani ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongí, na‘á ne fetaulaki ai mo ha ni‘ihi na‘a nau hē mei he mo‘oní ‘a ia na‘a nau fonofono pē he loto temipalé ke angatu‘u ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Na‘á ne pehē, “Na‘á ku tu‘u ki ‘olunga ‘o u fakahā kiate kinautolu ‘i ha founga mahino mo mālohi ko Siosefá ko e Palōfitá ia, pea na‘á ku ‘ilo‘i ‘eni, pea neongo ai pē hano lahi ha‘anau lea kovi mo lau‘ikovi‘i ia, he ‘ikai ke nau lava ‘e kinautolu ke faka‘auha ‘a hono uiui‘i ko e Palōfita ‘a e ‘Otuá, ka ko e me‘a pē te nau faí ko hono faka‘auha ‘a e mafai na‘a nau ma‘ú, ‘o nau tu‘usi ‘a e afo ko ia na‘á ne ha‘iha‘i kinautolu ki he Palōfitá mo e ‘Otuá, pea nau ‘alu hifo ai ki heli” (“History of Brigham Young,” DN, 10 Feb. 1858, 386). Na‘e mamata ‘a Palesiteni ‘Iongi ‘i Ketilani, Mīsuli, Nāvū, pea mo ‘Iutā ki he ‘auha ‘a e mo‘ui fakafo‘ituitui ‘a kinautolu na‘a nau hē mei he mo‘oní. Ko ha ni‘ihi ‘o e fa‘ahinga ko ‘eni na‘e mavahé ko hono ngaahi maheni ofi mo‘oni. Na‘á ne fakatokanga‘i na‘e fa‘a kamata pē ‘enau mavahe mei he mo‘oní ‘i ha “ngaahi me‘a laulaunoa,” pea na‘á ne fakatokanga ki he mēmipa kotoa pē ‘o e Siasí ke nau tokanga ‘aupito ke ‘oua na‘a nau fai ha me‘a ‘oku hala.

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

Ko e hē mei he mo‘oní ‘a e mavahe mei he Siasí pea faka‘ikai‘i ‘a e tuí.

Ko e hā e me‘a ‘okú ne fakatafoki ‘a e kakaí mei he Siasi ko ‘ení? ‘Oku fa‘a kamata pē ‘enau mavahe mei he hala totonú ‘i ha fanga ki‘i me‘a laulaunoa. Kapau te tau muimui ‘i ha kāpasa pea ‘oku ‘ikai ke ngāue totonu ‘a hono huí, ko e ki‘i fehālaaki si‘i pē ‘i he kamata‘angá te ne hanga ‘e ia ‘o ‘ave kitautolu ‘o fu‘u mama‘o ‘aupito mei he feitu‘u totonu ‘oku tau fakataumu‘a ki aí, ‘i he hili pē ha‘atau ki‘i fononga taimi si‘i(DBY, 83).

Kapau he ‘ikai ke toe lotu ‘a e Kāingalotú, pea nau maumau‘i ‘a e ‘aho kuo fakatapui ke fai ai ‘a e hū ki he ‘Otuá, ‘e mole meiate kinautolu ‘a hono Laumālié. Pea kapau ‘e tuku ‘e ha tangata ke ne ‘ita, peá ne lea kovi mo kapekape, ‘o takuanoa ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, he ‘ikai ke ne kei ma‘u ‘e ia ‘a e Laumālié. Ko hono fakanounoú leva, kapau ‘e fai ‘e ha tangata ha fa‘ahinga me‘a ‘okú ne ‘ilo‘i ‘oku hala pea ‘ikai ke ne fakatomala mei ai, he ‘ikai ke ne ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, ka te ne ‘a‘eva ‘i he fakapo‘ulí peá ne faka‘ikai‘i ‘a e tuí(DBY, 85).

‘Oku fu‘u faka‘ohovale ‘aupito ke ‘i ai ha tangata pe ha fefine, ‘i he ‘atamai lelei ‘oku nau ma‘ú, te nau kuikui mei he ngaahi me‘a ‘o e ta‘e ngatá hili ia ‘enau ‘ilo‘i lelei ‘a e ngaahi me‘a ko iá, pea nau tuku … ‘a e ngaahi me‘a ‘o e māmaní, ‘a e holikovi ‘o e matá, ‘a e holikovi ‘a e kakanó, ke ne faka‘efihia‘i ‘a honau ‘atamaí pea tohoaki‘i atu kinautolu ke ki‘i mama‘o ange mei he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘o e mo‘uí (DBY, 82).

Na‘e lea‘aki ia ‘i he pongipongí ni he ‘ikai ha taha ‘e mavahe mei he Siasí, ko ha ta‘e maumau fono. Ko hono ta‘e fai hoto fatongiá ko e faiangahala ia(DBY, 82).

‘Oku mou fanongo ‘i ha tokolahi ‘oku nau pehē, “Ko e toko taha Siasi au pea he ‘ikai ‘aupito pē ke u mavahe au mei he Siasí,” ‘Oku te‘eki ai ke u fai ‘e au ha fa‘ahinga lea peheni, pea he ‘ikai pē ke u fai ‘i ha taimi. Kuó u ‘osi ako ‘o ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke u ma‘u ha mālohi ‘iate au pē, ka ‘oku ‘osi fokotu‘utu ‘u ‘a hoku sinó ke u tupulaki ‘i he potó, ‘iló, mo e mālohí, ‘o ma‘u ‘a hono konga si‘i ‘i heni mo e konga si‘i ‘i hena. Ka ‘oku ‘ikai haku mālohi ‘i he taimi ‘oku ou tokotaha ai peé, pea ‘oku hoko pē ‘a hoku potó ko e vale ia; peá u toki pīkitai ki he ‘Eikí, ‘o u ma‘u ‘a e mālohí ‘i hono huafá. ‘Oku ou pehē kuó u ‘osi ako ‘a e Ongoongoleleí ‘o u ‘ilo ai ko e me‘a noa pē au ‘o kapau ‘oku ou tokotaha pē[vakai, ‘Alamā 26:12] (DBY, 84).

Ka ai ha tangata pe ha fefine kuó ne ma‘u ‘o lahi mei he mālohi ‘o e ‘Otuá, ma‘u ha ngaahi vīsone mo ha ngaahi fakahā, peá ne tafoki mei he ngaahi fekau mā‘oni‘oni ‘a e ‘Eikí, ‘oku hangē ia kuo to‘o atu ‘a ‘enau fakakaukau leleí meiate kinautolú, to‘o atu mo e mahino ‘oku nau ma‘ú pea mo ‘enau falala ki he anga mā‘oni‘oní pea ‘oku nau tō atu leva ki he fakapo‘ulí ‘ hangē ko ha tangata kui ‘okú ne taufā holo pē ‘i he holisí [vakai, ‘īsaia 59:9–10; Teutalōnome 28:29] (DBY, 82–83).

‘Oku tali ‘e he ni‘ihi ‘a e ongongoleleí he ‘oku nau ‘ilo‘i ‘oku mo‘oni ia; ‘oku nau ‘ilo‘i fakapapau ‘i he‘enau fakakaukau leleí ‘oku mo‘oni; ‘oku mālohi ‘enau faka‘uhingá pea ‘oku fakakouna‘i ai kinautolu ‘i he‘enau fakakaukau pē ‘anautolú ke nau fakahā ‘oku mo‘oni ‘a e ongoongoleleí. ‘Oku nau muimui leva ki ai, mo talangofua ki hono ngaahi ‘uluaki tefitó, ka ‘oku ‘ikai ‘aupito pē ke nau fekumi kinautolu ke fakamaama kinautolu ‘e he mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní; ko e fa‘ahinga ‘eni ‘oku fa‘a lahi ‘enau mavahe mei he Siasí (DBY, 86).

Ko ‘etau fakaanga‘i pē ‘a e kau taki ‘o e Siasí, ‘oku kamata leva ke tau mavahe mei he Siasí.

Ko e taimi pē ‘oku hā ai ha loto ‘o ha taha ‘i he kāingalotu ‘o e Siasí ni ke ne fakafehu‘ia ‘a e totonu ‘a e Palesiteni ‘o e Siasí ke ne tataki ‘a e ngaahi me‘a ‘a e Siasí, ko ho‘o mamata tonu ki ha fakamo‘oni ‘o e hē mei he mo‘oní–pea ka poupou‘i ‘a e laumālie ko ‘ení, ‘e hoko ai pē mo ha‘ane mavahe ‘a‘ana mei he Siasí pea iku ai ki he ‘auha. Ko e taimi pē ‘oku ‘asi mai ai ha fakafetau pe angatu‘u ki ha ‘ōfisa kuo ‘osi vahe‘i ‘i he Siasí ni, pea fai hokohoko atu ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e fatongia kuo uiui‘i ia ki aí, ‘e iku pē ki he me‘a tatau. Te nau “ ‘a‘eva ‘o fakatatau ki he kakanó ‘i he holi fakalielia, pea nau manuki‘i ‘a e pulé. Ko e anga mālohi, mo e kau anga fefeka, ‘oku ‘ikai te nau manavahē ke lau‘ikovi ‘a e kau pulé” [vakai, 2 Pita 2:10] (DBY, 83).

Ko ‘ene kamata pē ke fakaanga ha tangata, ‘o ne fakafehu‘i ‘a e me‘a ko ‘ení, mo ‘ená mo e me‘a ko eé, ‘o ne pehē, “ ‘Oku hangē nai ‘a e me‘á ni pe ko e me‘a ko ‘ená ko ha me‘a na‘e fekau‘i ‘e he ‘Eikí?” te ke ‘ilo ko e toko taha ko ‘ení ‘okú ne ma‘u ‘e ia ‘a e laumālie ‘o hē mei he mo‘oní. Ko e tangata kotoa pē ‘i he Siasí ni, pe ‘i he funga ‘o e māmaní, ‘okú ne feinga ‘aki ‘a e kotoa ‘o hono lotó ke fakamo‘ui ia, ‘oku lahi ha ngaahi me‘a ia ke ne tokanga ki ai kae ‘oua na‘á ne fakafehu‘ia ‘a e me‘a ‘oku ‘ikai ‘a‘aná. Kapau ‘okú ne ikuna ‘o ma‘u ‘a hono fakamo‘uí, ta na‘e ‘aonga ‘a hono taimí mo e tokanga na‘á ne faí. Tokanga‘i ke mou nofo pē ‘i he me‘a totonú; sio ki ai ke ‘oua na‘a hopo hake pē ‘a e la‘aá kuo hā mai ‘a e fai angahalá mo e faikoví (DBY, 83).

‘Oku tokolahi ha kakai ‘oku nau ma‘u ha fakakaukau ‘o pehē ‘oku nau malava ‘e kinautolu ke ako‘i ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a ia kuo te‘eki ai ke ako‘í. ‘Oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i ‘e kinautolu ko e mōmēniti pē ‘enau fakavaivai ki he fakakaukau ta‘e mo‘oni ko ‘ení, kuo ma‘u kinautolu ‘e he mālohi ‘o e tēvoló ke tohoaki‘i atu kinautolu ki he ‘ulungāanga ta‘e mā‘oni‘oní. Pea neongo ko ha lēsoni ‘eni kuo fuoloa hono totonu ke nau ‘osi ako ‘o ‘ilo‘í, ka ko e lēsoni ia na‘e tokosi‘i pē ha ni‘ihi na‘a nau ako ‘o ‘ilo‘i ‘i he ngaahi ‘aho ‘o Siosefá(DBY, 77–78).

‘E fai ‘e he [toko taha pehení] ha ngaahi kikite loi, ka te ne fai ia ‘i he laumālie ‘o e kikité; te ne ongo‘i ‘e ia ko e palōfita ia pea te ne lava ke kikite, ka ‘okú ne fakahoko ‘eni ‘aki ha laumālie pea mo ha mālohi kehe ‘a ia na‘e ‘ikai foaki kiate ia ‘e he ‘Eikí. Te ne faka‘aonga‘i ‘a e me‘a-foaki ko iá ‘o hangē pē ko ‘eta faka‘aonga‘i ‘e kitaua ‘a e ngaahi me‘a-foaki kuo foaki mai ma‘atauá (DBY, 82).

Ko e taha ‘o e ngaahi sitepu ‘uluaki ‘o e heé ko hono fakaanga‘i ‘a ho‘o pīsopé; pea ‘i he‘ene ‘osi iá ‘oka ‘ikai vavé ni mai ha fakatomala, ‘a ia ko e sitepu ia hono uá, ‘e faifai pē ‘o iku ki hono tu‘usi ‘a e tokotaha ko iá mei he Siasí, pea ko ‘ene ‘osí ia. Ko e me‘a ní te mou tuku ‘a kimoutolu ke mou fakaanga‘i ‘a ho‘omou pīsopé?(DBY, 86).

‘Oku ‘ikai ma‘u ‘e ha tangata ha mālohi mei he ‘Otuá ke ne fakatupu ha fakamoveuveu ‘i ha kolo ‘o e Siasí. ‘Oku ma‘u ‘a e mālohi ia ko iá mei he tēvoló(DBY, 72).

Ka neongo ‘eni, ‘oku mavahe pē ‘a e kakaí ia mei he Siasí, pea ‘oku tupu ‘enau mavahe mei aí koe‘uhí ko ‘enau hū atu ki he fakapo‘ulí, pea ko e ‘aho pē ko ia ‘oku nau pehē ai ‘oku totonu ke fai ha fili faka-temokalatí, pe ko hono fakalea ‘e tahá, ‘oku totonu ke ‘i ai ha toko ua ke fili mei ai ‘a e taki lakanga fakataula‘eiki pule ‘i he lotolotonga ‘o e Kāingalotu ‘o e Siasí, ‘oku nau hoko leva kinautolu ko e kau hē mei he mo‘oní. ‘Oku ‘ikai ha me‘a ia ko e moveuveu, fakafa‘afa‘ahi, feke‘ike‘i, loto-kovi, tāufehi‘a, fakafāsifasi, pe ‘i ai ha tafa‘aki ‘e ua ki he fehu‘i ‘i he fale ‘o e ‘Otuá; ‘oku taha pē ‘a e tafa‘aki ki he fehu‘i aí(DBY, 85).

Ko kinautolu ‘oku mole mei ai ‘a e Laumālié ‘oku fakafonu ‘aki kinautolu ‘a e fakapo‘ulí mo e puputu‘ú.

Ko e taimi pē ‘oku mole ai mei he tangatá ‘a e laumālie ‘o e ngāue ‘oku tau faí, ‘oku kamata leva ke nau ongo‘i ‘oku ‘ikai ke nau kei tui ki he ‘Otuá. Te nau pehē ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i pe ‘oku mo‘oni koā ‘a e Tohi Tapú pe ‘ikai, pe ‘oku mo‘oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná pe ‘ikai, pea ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo ‘e kinautolu ha ngaahi fakahā fo‘ou, pea ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i pe ‘oku ‘i ai koā ha ‘Otua pe ‘ikai. Ko ‘ene mole pē meiate kinautolu ‘a e laumālie ‘o e ngāue ko ‘ení, ‘e mole leva meiate kinautolu ‘a hono ‘ilo‘i ‘o e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá ‘i he taimí ni pea ‘i he ta‘e ngatá; ‘oku mole ‘a e me‘a kotoa meiate kinautolu (DBY, 83–84).

‘Oku kamata ke hē ‘a e tangatá ‘i he‘enau to‘o pē ‘e kinautolu ‘a e mālohí kiate kinautolú, ‘aki ‘enau fakafanongo ki he ngaahi fanafana ‘a e filí ‘a ia ‘okú ne tataki māmālie atu kinautolu ke nau heé, kae ‘oua kuo nau ma‘u mo‘onautolu ‘a e me‘a ‘oku nau lau ko e poto ‘o e tangatá; ko ‘ene ‘osi iá, ‘oku nau kamata leva ke mavahe atu mei he ‘Otuá, pea ‘oku hoko ai mo e puputu‘u ‘a ‘enau fakakaukaú (DBY, 84).

He ko e hā e me‘a ka hē mei ai ‘a e Kāingalotu ‘o e Siasí? Mei he me‘a kotoa pē ‘oku leleí, ma‘á, mā‘oni‘oní, faka-‘Otuá, ma‘u ‘o e hakeaki‘í, ke fakahoko ‘e he tangata ‘atamai‘ia kuo tuku ‘e he‘etau Tamai Hēvaní ki he funga ‘o māmaní. Ko e hā leva e me‘a te nau ma‘u ko e fakafetongi ki he‘enau heé? Te u lava ke fakamahino‘i ‘aki ia ha ngaahi lea si‘i pē. Ko e ngaahi lea ‘eni ‘e totonu ke u faka‘aonga‘í: ko e maté, heli mo fa‘itoka. Ko e me‘a ia te nau ma‘u ko hono fetongí. ‘E lava pē ke tau fakaikiiki ‘a e ngaahi me‘a ko ia ‘oku nau a‘usiá. ‘Oku nau a‘usia ‘a e fakapo‘ulí, ta‘e ‘iló, loto- veiveiuá, ‘a e langá, mamahí, loto mamahí, ta‘e fiefiá; ‘ikai ha taha ke kaungā-mamahi mo ia ‘i he taimi ‘o e faingata‘á, ‘ikai ha uma ke falala ki ai ‘i he ‘aho ‘o e tu‘utāmakí, ‘ikai ha mata ke kaungā-mamahi ‘i he taimi ‘oku nau ongo‘i tuēnoa ai mo li‘ekiná; pea ‘oku ou fakamahino‘i ia ‘aki ‘eku pehē ko e maté pe heli pea mo fa‘itoka. Ko e me‘a ‘eni te nau ma‘u ko e fakafetongi ki he‘enau hē mei he Ongoongolelei ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otuá(DBY, 85).

Lolotonga ‘a ho‘omou ‘i he Siasí kuo mou ‘ilo‘i ha kau tangata na‘a nau ngāue mālohi, fakakukafi pea mo ‘atama‘ia; ka ko ‘enau mavahe pē mei he Siasí, kuo faka‘au ke mingi ‘o si‘isi‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku mahino kiate kinautolú, kuo faka‘au ke fakapo‘uli ‘a honau ‘atamaí, pea kuo ta‘e mahino ‘a e me‘a kotoa pē kiate kinautolu, pea nau tatau pē mo hono toenga ‘o e māmaní ‘i he‘ene fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá, ‘o nau fakakaukau, ‘amanaki, pea nau lotu ke hoko ‘o pehē mo pehē ‘a e ngaahi me‘a ko ē mo ē, ka ‘oku ‘ikai ha‘anau teitei ‘ilo ki he me‘a ko iá. Ko e tu‘unga ‘eni ‘oku ‘i ai ‘a kinautolu ‘oku nau mavahe mei he Siasí; ‘oku nau ‘alu atu ki he fakapo‘ulí, pea ‘oku ‘ikai ke nau lava ‘o fakamāu‘i, fakakaukau‘i pe mahino kiate kinautolu ‘a e ngaahi me‘a ‘i he tu‘unga ‘oku nau ‘i aí. ‘Oku nau hangē ko ha tangata ‘oku konaá ‘o ne pehē ‘e ia ‘oku lahi ange ‘a e inu kava mālohi ‘a e tokotaha kotoa pē ‘iate ia, pea ko ia pē ‘i honau feitu‘ú ‘oku ‘ikai ke konā. ‘Oku pehē pē ‘e he tokotaha ia ‘oku mavahe mei he Siasí ‘oku nau tonu kinautolu kae hala ‘a e tokotaha kotoa pē (DBY, 84).

‘Oku hangē kinautolu ‘oku mavahe mei he Siasí ko ha fulufulu‘i moa ‘oku fepuhi‘aki ‘e he matangí. ‘Oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘i pe ko ‘enau ‘alú ki fē; ‘oku ‘ikai mahino kiate kinautolu ha fa‘ahinga me‘a fekau‘aki mo ‘enau mo‘uí; ‘oku ta‘e pau pē ‘a ‘enau tuí, ‘enau fakafuofuá, pea mo e ngāue ‘a honau ‘atamaí ‘o hangē ko e ta‘e pau ‘a e tētē holo ‘a e fulufulu‘i moá ‘i he ‘eá. ‘Oku ‘ikai ha me‘a ke tau pipiki ki ai kae ngata pē ‘i he tui ki he ongoongoleleí (DBY, 84).

Te tau lava ke tu‘u ma‘u ‘i he‘etau mo‘ui‘aki ‘a e tui fakalotú pea mo ‘etau fekumi ki he Laumālie Mā‘oni‘oní.

‘E kei hoko pē nai ‘a e hē mei he mo‘oní?” ‘Io, ‘e hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ‘ai pē ke mou ‘ilo‘i ‘e ha‘u ‘a e kakaí ki he Siasí pea ‘osi ko iá te nau toe mavahe pē mei ai. ‘E ‘i ai ha kakai ‘e ni‘ihi te nau nofo pē he Siasí ‘i ha vaha‘a taimi, ko ‘ene ‘osi pē ko iá, kuo nau mavahe atu(DBY, 85–86).

Ko e hā e me‘a ‘oku mavahe ai ‘a e kakaí mei he Siasí? ‘Oku mou ‘ilo‘i pē ‘oku tau heka ‘i he “Fu‘u Vaka Motu‘a ko Saioné.” ‘Oku tau ‘i he loto moaná he taimí ni. ‘Oku tō mai ha matangi, pea ‘oku feinga lahi ‘a e vaká, ‘o hangē ko e lau ‘a e kau kaivaí. ‘Oku pehē mai ‘e he tokotaha, “He ‘ikai ke u nofo au heni;” “ ‘Oku ‘ikai ke u tui au ko e “Vaka ‘eni ko Saioné.” “Ka ‘oku tau ‘i he lotolotonga ‘o e vahanoá.” “ ‘Oku ‘ikai ke u tokanga au ki ai, he ‘ikai ke u nofo au heni.” Te ne vete leva hono koté, peá ne puna ki tahi. Ko e me‘a ní he ‘ikai ke melemo? ‘Io. Pea ‘e melemo pehē pē foki mo kinautolu ‘oku nau mavahe mei he Siasí. ‘Oku tau heka ‘i he “Fu‘u Vaka Motu‘a ko Saioné,” pea te tau lava ‘o nofo ma‘u ai (DBY, 85).

‘Oku ‘i he fohe‘uli ‘o e fu‘u vaka mahu‘inga ko ‘ení ‘a e ‘Otuá, pea ‘oku ou ongo‘i fiemālie ai … Tuku ai pē ‘a kinautolu ‘oku mavahé kapau ‘oku nau loto ki ai, ka ‘e fakahaofi kotoa ‘e he ‘Otuá ‘a kinautolu ‘oku nau loto lahi ke fakamo‘ui ‘a kinautolú (DBY, 86).

Kapau ‘e mo‘ui‘aki ‘e he kakaí ‘a e me‘a ‘oku nau tui ki aí, he ‘ikai ha hē ia mei he mo‘oní pea he ‘ikai ke tau fanongo kitautolu ki ha lāunga pe fakaanga. Kapau na‘e fiekaia ‘a e kakaí ki he ngaahi folofola ‘o e mo‘ui ta‘engatá, pea fakataumu‘a ‘a honau ngaahi laumālié ki hono langa hake ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘e mateuteu pea fiemālie ‘a e loto mo e nima kotoa pē, pea ‘e laka ki mu‘a ‘a e ngāué pea te tau laka ki mu‘a ‘o hangē ko ia ‘oku totonu ke tau fakahokó (DBY, 84).

‘Oku tau loto ke tau mo‘ui‘aki ‘a e fa‘ahinga tō‘onga mo‘ui te tau ma‘u ai ‘a e Laumālié ‘i he ‘aho kotoa pē, pea ‘i he houa mo e miniti kotoa pē ‘o e ‘ahó, pea ‘oku ‘i ai ‘a e totonu ‘a e toko taha Siasi kotoa pē ke ne ma‘u ‘a e Laumālie ‘o e ‘0tuá, pea mo e mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ke tataki ia ‘i hono ngaahi fatongia fakafo‘ituituí(DBY, 82).

Ngaahi Fokotu‘u ki hono Akó

Ko e hē mei he mo‘oní ‘a e mavahe mei he Siasí pea faka‘ikai‘i ‘a e tuí.

  • Na‘e fakamahino‘i ‘e Palesiteni ‘Iongi ha ni‘ihi ‘o e ngaahi mavahe ko ia mei he mo‘oní ‘a ia ‘oku lahi ‘ene hokó pe ‘oku “laulaunoá.” Na‘á ne faka‘aonga‘i ‘a e fakatātā “ ‘o ha kāpasa, ‘a ia ‘oku ‘ikai tonu ‘a e ngāue hono huí.” ‘Oku tatau fēfē ‘a e ongoongoleleí mo ha kāpasa mo‘oni pea mo tonu? Ko e hā e ni‘ihi ‘o e fanga ki‘i me‘a iiki ‘oku tau hē ai ‘i he‘etau mo‘uí ‘a ia he ‘ikai fuoloa kuó ne tataki atu kitautolu ke tau hē? Ko e hā e fakatonutonu ‘oku totonu ke tau fai ki hotau ‘alungá?

  • Ko e hā e ngaahi fakatokanga na‘e fai ‘e Palesiteni ‘Iongi ki he tokotaha ko ia ‘okú ne lea ‘o pehē, “Ko e toko taha Siasi au, pea he ‘ikai ‘aupito pē ke u mavahe au mei he Siasí?”(vakai, also 2 Nīfai 28:25; T&F 20:31–34.)

  • Ko e hā e ngaahi fakatokanga fakakikite na‘e fai ‘e Palesiteni ‘Iongi ki he Kāingalotu na‘a nau ma‘u ‘a e “mālohi ‘o e ‘Otuá” pea nau toe “tafoki mei he ngaahi fekau mā‘oni‘oní?”

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai fe‘unga ai pē ‘a e faka‘uhinga fakapotó ke fokotu‘u ma‘u kitautolu ‘i he hala ki he mo‘ui ta‘e ngatá?

Ko ‘etau fakaanga‘i pē ‘a e kau taki ‘o e Siasí, ‘oku kamata leva ke tau mavahe mei he Siasí.

  • Ko e hã ‘a e ngaahi founga ‘e fakamãlohia fakafo‘ituitui ai kitautolu, fakafãmili, fakauõti, pea fakakãtoa ko e Kãingalotu ‘o e Siasí ‘i he‘etau tokanga ki hotau ngaahi uiui‘í kae tuku hono fakafehu‘ia ‘a e ngaahi ue‘i fakalaumãlie ‘a hotau kau taki lolotongá?

  • Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘e fakamālohia fakafo‘ituitui ai kitautolu, fakafāmili, fakauōti, pea fakakātoa ko e Kāingalotu ‘o e Siasí ‘i he‘etau tokanga ki hotau ngaahi uiui‘í kae tuku hono fakafehu‘ia ‘a e ngaahi ue‘i fakalaumālie ‘a hotau kau taki lolotongá? (vakai, also Mātiu 18:15; Luke 11:34.)

  • Fakatatau mo e lau ‘a Palesiteni ‘Iongí, he ‘ikai ke fai ha “fili ki he fakatemokalatí” ‘i ha vaha‘a ‘o ha “toko ua ke fili mei ai ‘a e taki lakanga fakataula‘eikí” ‘i he Siasí. (vakai, also T&F 28:2, 6–7.)‘Oku kehe fēfē ‘a e poupou‘i “ ‘i he hikinimá” mei he “fili fakatemokalatí?”(vakai, also T&F 20:65; 26:2.)

  • ‘Oku fakaafe‘i kitautolu ke tau hikinima ke fakahā‘aki ‘etau poupou ki he kau taki ‘o e Siasí. ‘Oku fakamālohia fēfē ‘a e Siasí fakakātoa ‘e he‘etau loto fiemālie ke poupou‘i ‘a e kau taki ko iá? ‘Oku fakavaivai‘i fēfē ‘a e Siasí ‘e he‘etau ta‘e loto fiemālie ke poupou‘i kinautolú?

Ko kinautolu ‘oku mole mei ai ‘a e Laumālié ‘oku fakafonu ‘aki kinautolu ‘a e fakapo‘ulí mo e puputu‘ú.

  • Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘a Palesiteni ‘Iongi ‘i he‘ene pehē ‘oku hanga ‘e kinautolu ‘oku heé ‘o to‘o pē ‘a e mālohi meiate kinautolú? Ko e hā hono fakatu‘utāmaki ‘o ‘etau fakafalala pē ki hotau mālohi ‘o tautolú?(vakai, also Hilamani 4:13.) Ko e hā nai hono ‘uhinga ‘oku fili ai pē ‘e he ni‘ihi ia ‘a e “poto ‘o e tangatá” kae tuku ‘a e poto ‘o e ‘Otuá ‘o hangē ko ia ‘oku fakahā mai ‘e he Laumālié?(vakai, also ‘īsaia 29:13–14; 1 Kolinitō 2:12–14.)

  • Lau angé ‘a e ngaahi tali ‘a Palesiteni ‘Iongi ki he ngaahi fehu‘i ko ‘ení: “He ko e hā e me‘a ka hē mei ai ‘a e Kāingalotu ‘o e Siasí?” “Ko e hā leva e me‘a te nau ma‘u ko e fakafetongi ki he‘enau heé?”

  • Te tau faka‘aonga‘i fēfee‘i ‘etau tuí ke tokoni‘i ai ‘a kinautolu ‘oku “nau hangē ha fulufulu‘i moa ‘oku fepuhi‘aki ‘i he ‘eá?”

Te tau lava ke tu‘u ma‘u ‘i he‘etau mo‘ui‘aki ‘etau tui fakalotú pea mo ‘etau fekumi ki he Laumālie Mā‘oni‘oní.

  • Ko e hā nai hono ‘uhinga ‘e kei hokohoko atu ai pē ‘a e hē ia mei he Siasí? Te tau lava fēfē ke ta‘ofi ke ‘oua na‘a kamata ha hū mai ‘a e heé ki he‘etau mo‘uí? Kuo tokoni‘i fēfee‘i koe ‘e he kāingalotu kehe ‘o e Siasí pea mo e mālohi ‘o e Laumālié ke ke mo‘ui anga-tonu kae lolotonga ia hano mei ‘ahi‘ahi‘i koe ke ke “nofo pē he Siasí [‘i ha] vaha‘a taimi?”

  • Ko e hā e tala‘ofa ma‘atautolu ‘o kapau te tau nofo pē he “Fu‘u Vaka Motu‘a ko Saioné?”

ʻĪmisi
Judas kissing the Savior’s cheek

Ko hono lavaki‘i ‘e Siutasi ‘a e Fakamo‘uí ‘i he Ngoue ko Ketisemaní. Na‘e fakatokanga ‘a Palesiteni ‘Iongi ‘o pehē “ko ‘ene kamata pē ke fakaanga‘i ‘e ha tangata” ‘a e kau taki ‘o e Siasí mo hono ngaahi akonakí ‘e lava ke mou ‘ilo ai ‘oku kamata ke ma‘u ‘e he tokotaha ko iá ‘a e laumālie ‘o e hē mei he mo‘oní.