Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 43: Ko ‘etau Fekumi ki he Mo‘oní pea mo e Fakamo‘oni Fakafo‘ituituí.


Vahe 43

Ko ‘etau Fekumi ki he Mo‘oní pea mo e Fakamo‘oni Fakafo‘ituituí.

Na‘e faifai pē ‘o tali ‘a e fekumi ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ki he mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá, ‘i ha fakamo‘oni na‘e mo‘oni mo mahino ngofua “ ‘a ha tangata na‘e ‘ikai le‘o afea … ‘a ia na‘á ne lava pē ke lea ‘o pehē, “ ‘Oku ou ‘ilo‘i ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘oku mo‘oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná, ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ia ‘a e ‘Otuá.” Na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi, “Na‘e hanga ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oni na‘e ha‘u mei he tangata ko iá ‘o fakamaama ‘a ‘eku mahinó, pea na‘e ‘iate au ‘a e māmá, nāunau, pea mo e mo‘ui ta‘e fa‘amaté: (DNW, 9 Feb. 1854, 4). Na‘á ne feinga he lolotonga ‘ene mo‘uí kotoa ke ne mo‘ui ‘aki ‘a e ngaahi mo‘oni ‘o e ongoongoleleí, ‘o ne pehē ‘e ia, “ ‘I he faka‘au ke lahi ange ‘a hoku ta‘ú na‘e faka‘au ai pē ke lahi mo ‘eku faka‘amu ke lahi ange ‘a ‘eku ‘ilo mo‘oni ki he ‘Otuá mo e ‘ulungaanga faka-‘Otuá. ‘Oku ou faka‘amu ke u tupulaki ‘i he mālohi ‘o e Māfimafí pea ‘i he ivi ke u fokotu‘u ‘i he funga ‘o e māmaní ‘a e melinó mo e anga-mā‘oni‘oní, mo ‘omai … ‘a kinautolu kotoa pē te nau fie fanongo ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘o e anga-mā‘oni‘oní ke nau ma‘u ha ‘ilo totonu ‘o kau ki he ‘Otuá mo e ‘ulungaanga faka-‘Otuá, mo kinautolu kotoa pē, ‘oku fehokotaki mo e langí pea mo kinautolu ‘oku ‘i he langí … ‘Oku ou lotua ke ‘oua na‘a ngata pē ‘iate au ka ke hoko pehē ki he Kāingalotu kotoa pē, ‘o tau tupulaki ‘i he ‘alo‘ofa pea mo hono ‘ilo‘i ‘o e mo‘oní pea tau haohaoa ai ‘i hono ‘aó (DNW, 10 June 1857, 3).

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

‘Oku holi ha tokolahi ke fekumi ki he mo‘oní, ka ‘oku ‘ikai ke nau tali kotoa ia.

Ko e konga lahi ‘o e kakai ‘o māmaní ‘oku nau fie fai pē ‘e kinautolu ‘a e me‘a totonú. ‘Oku mo‘oni ia. ‘Oku ma‘u ‘e he tokotaha kotoa pē ha ki‘i me‘a fakatokanga te ne lava ke mapule‘i lelei kinautolu, ‘o kapau ‘e fakangofua ia ke ne ngāue, pea taki atu kinautolu ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní mo e faileleí [vakai, Molonai 7:15–17] (DBY, 423).

‘Oku holi ‘a e kakai faitotonu ‘o e māmaní ke nau ‘ilo‘i ‘a e hala totonú. Kuo nau fekumi ki ai pea ‘oku nau kei lolotonga fekumí ni ki ai. Na‘e ‘i ai ma‘u pē ha kakai ia ‘i he funga ‘o māmaní ne nau fekumi fakamātoato ‘aki honau lotó kotoa he taimi kotoa pē ke nau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi founga ‘a e ‘Eikí. Kuo lahi ha lelei kuo nau fakahoko, ‘i he lahi taha na‘a nau ala lavá (DBY, 421).

‘Oku ‘i ai ha me‘a ‘oku ma‘u ‘e he tokotaha kotoa pē, ‘e fiefia ai ke tu‘u hake ‘o teke‘i mama‘o ‘a e koví ka ne tali ‘a e mo‘oní. ‘Oku ‘ikai ha tangata ‘i he māmaní ‘e fu‘u anga fakalielia fēfē ke ne vakai kiate ia mo e ongo ‘okú ne ma‘ú ‘o ta‘e faka‘apa‘apa‘i ai ha tangata mo ha fefine ‘okú na tauhi ki he ‘Otuá–‘okú na anga-tonu mo anga-mā‘oni‘oni—kae ta‘e toka‘i ‘a kinautolu ‘oku nau faiangahala ‘o hangē pē ko iá. ‘Oku ‘ikai ha tangata ‘e ta‘e malava ‘e he ‘alo‘ofa ‘o e ‘Otuá ke fakamo‘ui, ‘e ta‘e fiefia ‘i he me‘a ‘oku leleí, ‘i he mo‘oní, pea ‘i he anga-leleí, tukukehe kapau kuo fu‘u tōtu‘a ‘a ‘ene faiangahalá ‘o ikai ke kei ngāue ‘iate ia ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí mo fakamaama ‘a ‘ene fakakaukaú (DBY, 421).

Kuo tohi ‘o pehē ‘oku ‘i ai ha kakai ‘oku nau mata kae ikai ke nau mamata; ‘oku nau telinga kae ikai ke fanongo; ‘oku ‘i ai honau loto ka ‘oku ikai ke mahino kiate kinautolu. ‘E lava ke mahino kiate kimoutolu ‘oku fakalaumālie ‘a ho‘omou fakakaukaú pea kuo fakaava ho‘omou ngaahi fakakaukaú ‘o mou lava ke mamatá … . ko e mālohi ko ia na‘á ne foaki kiate kimoutolu ‘a e ongo fakaesinó, ko e mālohi pē ia ‘o e ‘Otua tatau ‘okú ne foaki kiate kimoutolu ‘a e mahino fekau‘aki mo e mo‘oní [Vakai foki, T&F 88:11–13]. Ko e mālohi hono uá ‘oku ‘i loto ia… . ‘Oku ilo ‘e ha kakai e lauiafe ‘aki ‘a e ongo ‘oku nau ma‘u ‘i lotó pea ‘oku ikai hā ki tu‘á, ngaahi me‘a ‘oku hokó, pea mo e ngaahi me‘a ‘i he kaha‘ú ‘o hangē pē ko ‘enau ‘ilo ha konga tupenu ‘aki ‘a e sio honau matá. Ka to‘o atu meiate kinautolu ‘a e maama ko ‘eni oku ‘i lotó, ‘oku nau toe fakapō’uli mo faikovi ange ‘i he tu‘unga na‘a nau ‘i ai ki mu‘á, pea ‘oku ‘ikai lava ke mahino kiate kinautolu ha me‘a, pea nau tafoki ai mei he ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá (DBY, 421–22).

Ko e ngaahi laumālie ko ia ‘oku nau nofo‘ia ‘a e ngaahi sino fakamatelie ní, ‘oku fakanatula pē ‘enau ‘ofa ‘i he mo‘oní, ‘oku fakanatula pē ‘enau ‘ofa ‘i he māmá mo e ‘atamai potó, ‘okú ne ‘ofa ‘i he anga-leleí, ‘i he ‘Otuá mo e anga faka-‘Otuá ka koe‘uhí ko ‘ene feohi vāofi mo e kakanó, ‘oku fio fakataha ‘enau ngaahi ongó, pea koe‘uhí ‘oku fie ma’u ke fakatahataha‘i kinautolu ke nau fakatou ma‘u ‘a e kakato ‘o e fiefiá [vakai foki, T&F 93:33–34], kuo pau leva ke uesia ‘a e laumālié ia ‘e he faiangahala ‘a e sino fakamatelié, pea iku‘i ‘e he sinó mo e mālohi ‘o e tēvoló ‘a e laumālié, tukukehe pē kapau ‘e toutou fakamaama ia ‘e he laumālie ko ia ‘okú ne toutou fakamāma‘i ‘a e tangata kotoa pē ‘oku ha‘u ki he māmaní, pea mo e mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oni ‘oku foaki mai ‘i he Ongoongoleleí (DBY, 422–23).

Ko fē pē ha feitu‘u kuo malanga‘i ai ‘a e Ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí, ‘i he ngaahi ‘ahó ni pe ‘i he kuonga mu‘á, ‘oku a‘u atu ia ki ha fa‘ahinga kakai ‘oku hā faka‘ofo‘ofa mo faka-‘Otua kiate kinautolu ‘a e mo‘oní, pea ‘oku ue‘i leva kinautolu ‘e he laumālie ‘oku iate kinautolú ke nau tali ia; ka ‘oku nau pīkitai ki māmani, mo ‘i ai ha ngaahi me‘a lahi ‘oku nau manako ai ‘a ia ‘e mole ‘o kapau te nau tali ‘a e ongoongoleleí, kuo pau ke si‘aki kotoa ia pea toe kamata leva ke fefūsi‘aki ‘a e leleí mo e koví. ‘E ikuna‘i ‘e ha ni‘ihi ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘a e kakanó pea muimui ki he ngaahi me‘a ‘oku fakahā ange ‘e he laumālié; ka ‘oku iku’i ‘a e tokolahi ‘o e kakaí ni ‘e he ngaahi me‘a fakaemāmaní mo nau pīkitai ki ai (DBY, 434).

Ko e fatongia ia ‘o kitautolu takitaha ke tau fekumi ki he ‘iló pea mo ha fakamo‘oni ki he mo‘oní.

Ko e hā hano ‘uhinga ‘oku tau ‘i heni aí? Ke tau ako ke tau fiefia ange, pea ke tau tupulaki ‘i he ‘iló mo e taukeí (DNW, 27 Sept. 1871, 5).

He ‘ikai ‘aupito pē ‘osi ‘etau akó ‘atautolu tukukehe pē kapau te tau hē mei he mo‘oní … . ‘E lava ke mahino nai ia kiate kimoutolu? (DNW, 27 Feb. 1856, 2).

Kapau te tau lava ‘o ma‘u ‘a e faingamālié, te tau fakafonu ‘aki hotau ngaahi ‘atamaí ‘a e ‘iló, pea tau fakafonu ‘aki hotau ngaahi sino fakamatelié ni ‘a e ngaahi koloa mahu‘inga ‘o e poto fakalangí (MS, Oct. 1862, 630).

Ko ‘etau ngaahi feinga fakaako kotoa pē ‘oku fai, ‘oku ma‘á e ngāue ia ‘a e ‘Otuá, he ko e ngaahi ngāue kotoa ko ia ‘oku tau faí ‘oku ‘uhinga pē ke fokotu‘u ‘a e mo‘oní ‘i māmani, pea ke tau tupulaki ai ‘i he ‘iló, potó, mahinó, pea ‘i he mālohi ‘o e tuí mo e poto ‘o e ‘Otuá, koe‘uhí ke tau hoko ‘o fe‘unga ke nofo ‘i ha tu‘unga mo‘ui mo ha poto ‘oku toe mā‘olunga ange ‘i he tu‘unga mo‘ui ‘oku tau ma‘u he taimi ní (DNSW, 25 Oct. 1870, 2).

‘E lava pē ‘e ha tangata ‘oku ‘ofa ‘i he ngaahi me’a ‘o e māmaní ke ne ikuna‘i ‘a e ‘ofa ko iá, ke ne ma‘u ‘a e ‘iló mo e mahinó peá ne toki lava ke ne ‘ilo‘i ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ‘i hotau anga-totonú, pea he ‘ikai ke ne ‘ofa ki he ngaahi me‘a ‘o e māmaní ka te ne ‘ilo‘i ‘a honau anga-totonú (DNW, 28 Oct. 1855, 2).

Tuku mu‘a ke tau fekumi ki he ‘Eikí ‘aki ‘a e kotoa hotau lotó, pea ‘e fakamāvae‘i leva kitautolu mei māmani; he ‘ikai ke ‘ofa ha tangata ‘i he me‘a ko ‘ení, pe ko ‘ena, pe ko ha toe me‘a kehe, tukukehe pē ke ne fai ‘aki ia ha lelei; pea mo poupou‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau mahu’inga’ia ‘i he ngaahi me’a ‘oku ta‘engatá, mo teuteu‘i ai kinautolu ki honau hakeaki‘i ‘i he mo‘ui ta‘e fa‘amaté… . .Ko e me‘a ia ‘a taua ke ta ma’u ‘a e potó koe’uhí ke ta mateuteu atu ke ma’u ‘a e hakeaki‘í mo e mo‘ui ta‘engatá ‘i he ngaahi pule‘anga ‘oku ‘i ‘itānití (DNW, 14 May 1853, 3).

‘Oku totonu ki he tangata pe ko e fefine ‘okú ne holi ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní, ‘i he hili ‘ene fanongo ki hono malanga‘i ‘o e Ongoongolelei ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ‘i he mo‘oni mo e lea mahinongofuá, ke ne fehu‘i ki he Tamaí ‘i he huafa ‘o Sīsuú pe ‘oku mo‘oni ia. Kapau ‘oku ‘ikai ke ne fai ‘a e founga ko ‘ení, ta ‘okú ne feinga ia ke ne fakaloto‘i pē ia ke tui ‘oku faitotonu tatau pē mo ha tangata pe fefine ‘i he māmaní; ka ‘oku ikai, he ‘oku nau ta‘e tokanga ki he me‘a ‘oku lelei taha ma‘anautolú (DBY, 430).

Ki‘i tatali kae ‘oua kuo mou ‘osi fekumi mo fakatotolo ‘o ma‘u ‘a e potó ke mahino kiate kimoutolu ‘a e me‘a ‘oku mau malanga‘i atú… . Kapau ko e ngāue ia ‘a e ‘Otuá, ‘e tu‘uloa [vakai, Ngaue 5:38–39] (DBY, 435).

Ko e fatongia mo e faingamālie ia ‘o e Kāingalotu ‘o e Siasí ke nau ‘ilo‘i ‘oku mo‘oni ‘a e lotu ‘oku nau kau ki aí (DBY, 429).

Tuku ke ma‘u ‘e he tokotaha kotoa pē ha ‘ilo ‘oku mo‘oni ‘a e ngāué ni. ‘Oku ‘ikai ke mau loto ke mou lau ‘oku mo‘oni kae ‘oua kuo mou ‘ilo‘i ‘oku mo‘oni; pea kapau ‘oku mou ‘ilo‘i ‘oku mo‘oni, ‘e lelei ‘a e ‘ilo ko iá kiate kimoutolu ‘o hangē pē na‘e hā‘ele tonu mai ‘a e ‘Eikí ‘o fakahā ia kiate kimoutolú (DBY, 429).

Ko ha faingamālie mo ha tāpuaki makehe ‘a e Ongoongolelei toputapú ki he tokotaha tui mo‘oni kotoa pē ke ne ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní ‘iate ia pē (DBY, 429).

‘Oku ‘ikai ke u loto ke ha‘u ‘a e kakaí kiate au pe ki he kāingalotú ke ma‘u mei ai ha‘anau fakamo‘oni ki he mo‘oni ‘o e ngāue ko ‘ení; kae tuku ke nau lau ‘a e ngaahi folofola ‘o e faka-‘Otuá, ‘a ia ‘e fakahā mahino ange ai kiate kinautolu ‘a e halá ‘o hangē ha papa fakahinohino ‘okú ne fakahinohino ‘a e hala totonú ki ha tokotaha faifononga ongosiá. ‘E fakahinohino kinautolu ‘e he Tohitapú ke ‘oua na‘a nau ‘alu ki ha ‘Apōsetolo, pe ki ha Kaumātu‘a ‘i ‘Isileli, ka ke nau ‘alu ki he Tamaí ‘i he huafa ‘o Sīsuú ‘o fehu‘i kiate ia ‘a e me‘a ‘oku nau fie ‘ilo ki aí. ‘E lava nai ke ma‘u ha tali ‘e kinautolu ‘oku nau fai ‘a e founga ko ‘ení ‘i he anga-tonu mo e loto mo‘oní? ‘E hanga kehe koā ‘a e ‘Eikí meiate kinautolu ‘oku nau fekumi ki he mo‘oní ‘aki ‘a e loto fakamātoató? ‘Ikai, he ‘ikai ke ne hanga kehe; te ne fakamo‘oni‘i ‘a e mo‘oní kiate kinautolu ‘i he ngaahi fakahā ‘a hono laumālié. Pea ko e taimi ko ia ‘oku fakaava ai ‘a e fakakaukaú ki he ngaahi fakahā ‘a e ‘Eikí, ‘e vave mo toe māsila ange ‘ene mahinó ‘i ha toe me‘a ‘oku lava ke sio ki ai ‘a hotau mata fakakakanó—he ‘e lava ke kākaa‘i ai ‘a kinautolu—ka ko e ngaahi me‘a ko ia ‘oku fakahā mai ‘e he ‘Eikí mei he langí, ‘oku pau mo tu‘uloa pea ‘oku tolonga ‘o ta‘e ngata (DBY, 429–30).

Kuo pau ke tau ma‘u ha fakamo‘oni ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí ka tau lava ke ‘ilo‘i ‘a e faikehekehe ‘o e mo‘oní mo e me‘a ‘oku halá, ‘a e māmá mo e fakapo‘ulí, ‘a e tokotaha ‘oku mei he ‘Otuá pea mo ia ‘oku ‘ikai mei he ‘Otuá, pea ke tau ma‘u mo e founga ke tau ‘ilo‘i ai pe ‘oku lelei ha me‘a pe ‘oku kovi … ‘Oku ‘ikai mo ha toe founga kehe ‘e lava ke ako‘i ai ha taha ke ne hoko ko ha Tokotaha Mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá pea mo teuteu‘i ai ia ki he nāunau fakasilesitialé; kuo pau ke ne ma‘u ‘i hono lotó ha fakamo‘oni ki he laumālie ‘o e Ongoongoleleí (DBY, 429).

Kuo pau ke tau ma‘u ‘i hotau lotó ha fakamo‘oni kia Sīsū, ‘e laufānoa ha‘atau fakangalingali ko ha kau tamaio‘eiki kitautolu ‘a e ‘Otuá. Kuo pau ke mo‘ui ‘a e fakamo‘oni ko iá ‘i hotau lotó (DBY, 430).

‘Oku hanga ‘e he mo‘oní ‘o fakahā ia ki he tokotaha anga-tonu kotoa pē, ‘o tatau ai pē pe ‘oku fakahā ia ‘i ha founga faingofua, ka ko e taimi pē ‘oku tau ma‘u ai iá, ‘oku hangē pē na‘a tau ‘ilo‘i pē ia ‘e kitautolu ‘i hono kotoa ‘o ‘etau mo‘uí. Ko e fakamo‘oni ia ‘a ha tokolahi ‘o e Kāingalotu ‘o e Siasí, ko e taimi na‘a nau fuofua fanongo ai ki hono malanga‘i ‘o e Ongoongoleleí … neongo na‘e fu‘u fo‘ou kiate kinautolu, ka na‘e hangē kuo ‘osi mahino pē ia kiate kinautolú, pea ko ha “Kau Māmonga” pē kinautolu ia talu mei he kamata‘angá [vakai, Sione 10:27] (DBY, 432).

‘Oku foaki mai ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní ‘a ‘etau ‘ilo ki he mo‘oní.

‘Oku tu‘u hake ha kakai heni ‘o nau pehē ‘oku nau ‘ilo‘i ko e ngāue ‘eni ‘a e ‘Otuá, ko Siosefá ko e Palōfita, ‘oku mo‘oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná, ‘oku mo‘oni ‘a e ngaahi fakahā na‘e fakafou mai ‘ia Siosefa Sāmitá, pea ko e kuonga faka‘osí ‘eni mo e kakato ‘o e ngaahi kuongá, ‘a ia kuo ala mai ai ‘a e to‘ukupu ‘o e ‘Otuá ke tānaki ‘a ‘Isileli ko hono aofangatuku, pea ke huhu‘i mo langa ‘a Saione … ‘Oku nau ‘ilo‘i fēfē ‘eni? ‘Oku ‘ilo‘i ‘e he kakaí, pea te nau kei ‘ilo‘i hokohoko atu ai pē mo mahino kiate kinautolu ha ngaahi me‘a lahi, ‘i hono fakahā kiate kinautolu ‘e he Laumālié, ka he ‘ikai ke lava ‘eni ia kapau ‘e fakafou mai ‘i he kakanó. Ko e konga lahi ‘o e ngaahi fakamatala mahu‘inga tahá, ‘oku ma‘u pē ia ‘o fakafou mai ‘i he mālohi pea mo e fakamo‘oni ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní … Ko e founga pē ‘eni te ke lava ke fakahoko atu ‘aki ha ‘ilo ki he ngaahi me‘a lilo ‘a e ‘Otuá [vakai, 1 Kolinitō 2:9–14; 12:3] (DBY, 430).

‘Oku ‘ikai ha me‘a ‘e toe si‘i hifo he Laumālie Mā‘oni‘oní … te ne lava ke fakamo‘oni‘i atu ko e ngāue ‘eni ‘a e ‘Otuá. He ‘ikai lava ‘e he tangata ‘oku ‘ikai ue‘i ‘e he ‘Otuá, ‘i hono poto fakaemāmaní, ke fakahala‘i ia, pe mālohi hake ai; pea he ‘ikai ke nau lava ‘i honau potó ‘ata‘atā pē ke fakamo‘oni‘i kiate kinautolu pe ki ha ni‘ihi kehe, ‘oku mo‘oni ia. ‘Oku ‘ikai ke pehē ‘oku fakamo‘oni‘i mai ‘e he‘enau ta‘e lava ke fakahala‘í, ko e Pule‘anga ia ‘o e ‘Otuá, he ‘oku lahi ‘aupito ha ngaahi fakafuofua mo ha ngaahi founga ‘i he māmaní ‘oku ‘ikai lava ke faka‘ikai‘i ‘e he poto ‘o e māmaní, ka ko ha ngaahi founga mo ha ngaahi fakafuofua ia ‘oku hala. Ngata pē ‘i he mālohi ‘o e Māfimafí te ne lava ke faka‘ali‘ali mai ‘a e mo‘oni nāunau‘ia ko ‘ení ki he fakakaukau ‘a e tangatá, ‘i he‘ene hanga ‘o fakamaama ‘a e mahino ‘oku ma‘u ‘e he kakaí kotoa pē (DBY, 430–31).

Te tau ‘ilo‘i fēfē ‘a e le‘o ‘o e Tauhi Leleí mei he le‘o ‘o ha muli? ‘E lava ‘e ha taha ‘o tali ‘a e fehu‘i ko ‘ení? Te u lava ‘e au. ‘Oku faingofua ‘aupito. Ki he tangata filōsefa kotoa pē ‘i he māmaní ‘oku ou pehē atu, ‘e lava pē ke lohiaki ‘i ho matá, pea pehē pē kiate au, ‘e lava pē ke lohiaki‘i ho telingá pea pehē pē kiate au; ‘e lava pē ke lohiaki‘i koe ‘e ha ala ‘a ho nimá, pea pehē pē foki mo au; ka he ‘ikai ke fehālaaki ‘a e Laumālie ia ‘o e ‘Otuá, ‘okú ne fakafonu ‘aki e tangatá ‘a e fakahā pea mo e maama ‘o ‘itānití, ‘oku ‘ikai ‘aupito ke fehālaaki ‘a e fakahā ia ‘oku ha‘u mei he ‘Otuá. Ko e taimi ‘oku fakafonu ‘aki ai ha taha ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, peá ne fakahā ‘a e mo‘oni ‘o e langí, ‘oku ongo‘i ia ‘e he fanga sipí [vakai,T&F 29:7], ‘oku hokohoka‘i ‘e he Laumālie ‘o e ‘Eikí ‘a honau ngaahi laumālié pea ‘oku toka ia ‘i honau lotó; ‘oku hanga ‘e he fakamo‘oni ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘o ‘oange ‘a e māmá ki honau lotó, pea ‘oku nau mamata pea mahino leva kiate kinautolu (DBY, 431).

‘Oku taha pē ‘a e fakamo‘oni—‘okú ne fakamo‘oni‘i ‘a e Ongoongolelei ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ko e Laumālie ia na‘á ne foaki ki he‘ene kau ākongá. Fai ‘a hono finangaló pea te tau ‘ilo‘i ai pe ‘okú ne lea‘aki ‘a e mafai ‘o e Tamaí pe ko e mafai pē ‘o‘oná. Mou fai ‘a ia kuó ne fekau‘i mai ke tau faí, pea te tau ‘ilo‘i ‘a e tokāteliné, pea ko e tokāteline ia ‘a e ‘Otuá pe ‘ikai [vakai Sione 7:16–17]. Ngata pē ‘i he ngaahi fakahā ‘a e Laumālié te tau lava ai ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá (DBY, 431–32).

Ngāue faivelenga mo fa‘a lotu. Ko ho‘omou totonu ia ke ‘ilo ‘iate kimoutolu pē ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Otuá, ‘okú ne fakahoko he ngaahi ‘aho faka‘osí ni ha ngāue, pea ko ‘ene kau faifekau fakalāngilangí ‘a kitautolu. Mo‘ui taau ke mou ma‘u ‘a e ‘ilo ko ‘ení pea te mou ma‘u ia. Manatu‘i ke fai ho‘omou ngaahi lotú pea ‘ai ke vela homou lotó (LBY, 245).

‘Oku makatu‘unga ‘a ‘eku fakamo‘oní ‘i he me‘a kuo hoko tonú, ‘i he me‘a kuó u a‘usia tonu pē ‘e au mo ha me‘a kuó u ma‘u mei ha ni‘ihi kehé … ‘Oku fakahā pē ‘e he mo‘oni fakalangí ki he fakakaukau pea mo e tui ‘a e tokotaha kotoa pē; kae fakatautautefito kiate kinautolu ‘oku nau fie faitotonu ‘iate kinautolu peé, faitotonu ki honau ‘Otuá, pea ki honau kaungā‘apí … Kapau ‘e lava ‘e ha ni‘ihi ke tali ha ki‘i me‘a si‘i, ‘oku fakamo‘oni‘i mai ai te nau lava ke tali ha me‘a ‘oku toe lahi angé. Kapau te nau lava ke tali ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘uluakí mo hono uá ‘i he anga-tonu, te nau toe ma‘u ‘o lahi ange (DBY, 433).

‘Oku pau ‘aupito ‘a ‘eku fakamo‘oní … ‘oku ou ‘ilo‘i ‘oku ulo ‘a e la‘aá, ‘oku ou ‘ilo‘i ‘oku ou mo‘ui pea ‘oku ‘i ai hoku sino, pea ‘oku ou fakamo‘oni‘i ‘oku ‘i ai ha ‘Otua, ‘oku mo‘ui ‘a Sīsū Kalaisi, pea ko e Fakamo‘ui ia ‘o e māmaní. Kuo mou ‘alu hake nai ki he langí ‘o ‘ilo‘i ‘oku kehe ia? ‘Oku ou ‘ilo‘i ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ia ‘a e ‘Otuá, pea na‘á ne ma‘u ha ngaahi fakahā lahi. Ko hai te ne fakahala‘i ‘a e fakamo‘oni ko ‘ení? ‘E fakakikihi‘i pē ‘eni ia ‘e ha taha, ka he ‘ikai ha taha ‘i he māmaní te ne lava ke fakahala‘i ia. Kuó u ma‘u ha ngaahi fakahā lahi; kuó u ‘osi fanongo tonu peá u mamata tonu ‘o u ‘ilo‘i ‘oku mo‘oni ‘a e ngaahi me‘á ni. He ‘ikai ha taha ‘i he māmaní te ne lava ke fakahala‘i ia. ‘E lava pē ke lohiaki‘i ‘a e matá, ‘a e telingá, ‘a e nimá, pea ‘e lava pē ke lohiaki‘i ‘a e ngaahi ongo kotoa ‘o e sinó, ka he ‘ikai lava ke lohiaki‘i ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, pea ko e taimi ko ē ‘e ue‘i ai ‘e he Laumālié ‘a e tangatá, ‘e fakafonu kotoa ia ‘aki ‘a e ‘iló, pea te ne lava ke mamata ‘aki ‘a hono mata fakalaumālié pea ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ‘ikai lava ‘e he mālohi ‘o e tangatá ke faka‘ikai‘í. Ko e me‘a ko ia kuó u ‘ilo‘i ‘o kau ki he ‘Otuá, mo e māmaní, pea mo e pule‘angá, na‘á ku ma‘u kotoa ia mei he langí, ‘o ‘ikai ko ha‘aku lava ‘eni ‘i hoku ivi pē ‘o‘okú, pea ‘oku ou foaki ki he ‘Otuá ‘a e nāunaú pea mo e fakalāngilangí (DBY, 433).

Hili ‘etau ma‘u ha fakamo‘oni ki he mo‘oní, ‘oku totonu leva ke tau fekumi ki he anga-mā‘oni‘oní ‘i he pule‘anga ‘o e ‘Otuá.

Ko e taha ia ‘o e ngaahi ‘uluaki tefito‘i mo‘oni ‘o e tokāteline ‘o e fakamo‘uí, ke tau maheni mo ‘ilo‘i ‘a ‘etau Tamaí pea mo hotau ‘Otuá. ‘Oku akonaki ‘e he Folofolá ‘o pehē ko e mo‘ui ta‘engatá ‘eni, ke “ ‘ilo Koe, ko e ‘Otua mo‘oni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ‘a ia na‘á ke fekaú [vakai, Sione 17:3];‘a ia ko e tala maí pē, he ‘ikai ke ma‘u ‘e ha tangata pe te ne mateuteu atu ki he mo‘ui ta‘engatá ta‘e te ne ma‘u ‘a e ‘ilo ko iá (DNW, 18 Feb. 1857, 4).

Kuo ‘osi tala‘ofa mai ‘aki kiate kitautolu, kapau te tau fuofua kumi ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá mo ‘ene mā‘oni‘oní, ‘e fakalahi ‘aki ‘a e ngaahi me‘á ni kotoa pē kiate kitautolu 3 Nīfai 13:33]. ‘Oku totonu ke ‘oua na‘a tau ta‘e falala ki ai, ka tau fuofua fekumi angé ke tau ‘ilo‘i ‘a e founga ‘e fiefia ai ‘a ‘etau Tamaí mo hotau ‘Otuá; tau fekumi ke tau ‘ilo‘i a e founga ke fakahaofi ai kitautolu mei he ngaahi me‘a hala ‘o e māmaní, mei he fakapo‘ulí mo e ta‘e tuí, mei he ngaahi laumālie pōlepole mo fakahē ‘oku ‘alu fano holo ‘i he fānau ‘a e tangatá ke lohiaki‘i kinautolú, pea ke tau ako ke tau lava ‘o fakahaofi mo fakamo‘ui kitautolu ‘i he māmaní ke tau malanga‘i atu ‘a e ongoongoleleí, langa ‘a e pule‘angá, pea mo fokotu‘u ‘a e Saione ‘o hotau ‘Otuá (DNW, 11 Jan. 1860, 1).

‘Oku ou … manako ke u fakakaukau mo talanoa ‘o kau ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni ta‘engatá. ‘E ma‘u ‘a hotau fakamo‘uí mei he‘etau ‘ilo‘i kinautolú, pea ‘oku fakataumu‘a mai kinautolu ke nau fakafiefia‘i mo fakafiemālie‘i kitautolu. Na‘e fokotu‘utu‘u koā ke ‘auha ‘a e mo‘ui ta‘engata ‘oku ‘iate aú, ‘a ē ‘oku mo‘ui ‘i he mo‘oni ta‘engatá? ‘E iku pē koā ‘o ‘auha ‘a e sinó lolotonga iá ‘okú ne mo‘ui ‘i he ngaahi mo‘oni ta‘engatá? ‘Ikai … Fekumi ki he ‘Eikí ke mou ma‘u ‘a hono Laumālié pea ‘oua na‘a tukuho‘omou ngaahi feingá kae ‘oua kuo nofo‘ia ‘a kimoutolu ‘e he Laumālié ‘o hangē ka vela ta‘engatá. Tuku ke mou ma‘u ‘a e fakamaama fakalaumālie mei he ‘Eikí pea ‘e lelei ‘a e me‘a kotoa (DNW, 11 Jan. 1860, 2).

‘Oku tau ma‘u ‘a e ngaahi lea ‘o e mo‘ui ta‘engatá, ‘oku ‘i ai hatau faingamālie ke ma‘u ‘a e nāunaú, mo‘ui ta‘e fa‘amaté, pea mo e mo‘ui ta‘engatá, ka te mou ma‘u nai ‘a e ngaahi tāpuaki ko ‘ení? Te mou fakamoleki nai ho‘omou mo‘uí ke ma‘u ha nofo‘anga ‘i he pule‘anga ‘o e ‘Otuá, pe he ‘ikai ke mou feinga kimoutolu ke ma‘u homou hakeaki‘í, ka mou ‘alu hifo ai pē ki heli? (DNW, 1 Oct. 1856, 3)

Mou feinga ke mou mo‘ui anga-mā‘oni‘oni, ‘o ‘oua na‘a ngāue fakamamata he ko e ‘ulungaanga mā‘oni‘oní ‘oku faka‘ofo‘ofa, ma‘a, mā‘oni‘oni, pea ‘oku ma‘u ai ‘a e hakeaki‘í; ‘oku fakataumu‘a ia ke ne fakafiefia‘i ‘a e laumālié, pea mo hono kotoa ‘o e sino ‘o e tangatá, ‘o fakafonu ‘aki ia ‘a e māmá, nāunaú, pea mo e ‘atamai potó (DBY, 428).

Ngaahi Fokotu‘u ki hono Akó

‘Oku holi ha tokolahi ke fekumi ki he mo‘oní, ka ‘oku ‘ikai ke nau tali kotoa ia.

  • Fakatatau mo e lau ‘a Palesiteni ‘Iongí, ko e hā e me‘a na‘á ne tataki ‘a e “konga lahi ‘o e kakai ‘o māmaní” ke nau fai ‘a ia ‘oku totonú mo fekumi ki he mo‘oní?

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai lava ai ‘e ha kakai toko lahi ‘o mo‘ui angamā ‘oni‘oni ‘i he hili ha‘anau ma‘u ha fakamo‘oni ki he mo‘oní? Ko e hā e me‘a na‘e tokoni lahi taha kiate koe ke ke mo‘ui ai ‘o fakatatau mo e fakamo‘oni ko ia kuó ke ma‘ú?

Ko e fatongia ia ‘o kitautolu takitaha ke tau fekumi ki he ‘iló pea mo ha fakamo‘oni ki he mo‘oní.

  • Ko e hā e me‘a ‘oku totonu ke hoko ko e taumu‘a ‘o e ngaahi feinga fakaako ‘oku tau faí? Ko e hā e me‘a te tau lava ‘o fai ke ikuna‘i ‘aki ‘a ‘etau ‘ofa ‘i he ngaahi me‘a ‘o e māmaní?

  • Te tau ‘ilo‘i fēfē ‘iate kitautolu pē ‘a e ngaahi mo‘oni ‘a e ‘Otuá? ‘Oku tokoni‘i fēfē kitautolu ‘e he‘etau ma‘u ha fakamo‘oni kia Sīsū Kalaisi ke tau lava ‘o tala ‘a e mo‘oní mei he me‘a halá?

‘Oku foaki mai ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní ‘a ‘etau ‘ilo ki he mo‘oní.

  • Ko e hā ‘a e founga pē ‘e taha te tau lava ke ‘ilo‘i ai ‘oku mo‘oni ‘a e ongoongoleleí, ko e Kalaisí ‘a Sīsū, pea ‘oku tau fai e ngāue ‘a e ‘Eikí? Ko e hā ha ngaahi me‘a kuó ke a‘usia ‘o ke ‘ilo ai ‘e lava ‘e he Laumālié pea te ne tataki ‘a ho‘o mo‘uí ‘o kapau te ke tuku ke ne fai ia?

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai lava ai ‘e he poto fakaemāmaní ke fakamo‘oni‘i pe fakahala‘i ‘a e mo‘ui ‘a e ‘Otuá pea mo hono mo‘oni ‘o e Ongoongoleleí? Ko e hā e me‘a na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi he “ ‘ikai lava ke fakahala‘i” neongo ‘e lohiaki‘i ‘a e ngaahi ongo fakaesino ‘oku tau ma‘u ‘i he‘etau fekumi ko ia ki he mo‘oní?

  • Ko e hā nai hono ‘uhinga na‘e lava ai ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘o fai ha fakamo‘oni mālohi peheé? Te tau lava fēfē ke fakamālohia ‘a ‘etau ngaahi fakamo‘oní? Ko e hā e me‘a te ke lava ‘o fai ke ke hoko ai ko ha fakamo‘oni ‘oku mālohi ange ki he mo‘oni ‘o e ‘Otuá?

Hili ‘etau ma‘u ha fakamo‘oni ki he mo‘oní, ‘oku totonu leva ke tau fekumi ki he anga-mā‘oni‘oní ‘i he pule‘anga ‘o e ‘Otuá.

  • Ko e hā e tala‘ofa ‘a e ‘Eikí kiate kinautolu ‘oku nau “fuofua kumi ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá mo ‘ene mā‘oni‘oní?

  • ‘Oku tokoni‘i fēfē kitautolu ke ma‘u hotau fakamo‘uí, ‘e he‘etau ‘ilo‘i e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá? Te tau lava fēfē ke ma‘u “ha nofo‘anga ‘i he pule‘anga ‘o e ‘Otuá?

ʻĪmisi
Joseph Smith reading

Na‘e kole ‘e Siosefa Sāmita, ‘a ia ko ha tokotaha ia na‘á ne tokanga ki hono lau ‘o e Tohitapú, ha fakahinohino mei he ‘Otuá.