Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 20: Ko e Fokotu‘utu‘u pea mo hono Pule‘i ‘o e Siasí


VAHE 20

Ko e Fokotu‘utu‘u pea mo hono Pule‘i ‘o e Siasí

‘I he ta‘u 77 ‘o Palesiteni Pilikihami ‘Iongí, na‘á ne fokotu‘utu‘u ai ‘a e lakanga fakataula‘eikí ke toe mahino ange ‘a e fakahinohino fekau‘aki mo ‘ene ngaahi ngāué, ke fakafā‘ūtaha‘i ‘a e Kāingalotú, pea ke tānaki mai mo tokanga‘i ‘a e fanga sipi ‘o ‘Isilelí. Na‘e fakahikihiki‘i ‘e he tokoni ‘o Palesiteni ‘Iongí, ko ‘Eletā Siaosi Q. Kēnoni, ‘a e ‘aonga ‘o e fo‘i ngāue mahu‘inga fakamuimui taha na‘e fai ‘e Palesiteni ‘Iongí. Na‘á ne pehē kuo hanga ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘o “fokotu‘utu‘u e lakanga fakataula‘eikí ‘o maau ange ia ‘i ha toe taimi talu mei hono fokotu‘u ‘o e Siasí ‘i he māmaní. Na‘á ne fakamatala‘i e ngaahi fatongia ‘o e Kau ‘Aposetoló… . Kau Fitungofulú..Kau Taula‘eiki Lahí..Kaumātu‘á..lakanga taula‘eiki si‘í, ‘o ne fakamamafa‘i mo fakamahino‘i ia ‘aki ‘a e mālohi ‘a ia ko e mālohi ‘o e ‘Otuá, pea ‘i he lea ‘a ia he ‘ikai ke ma‘u hala‘i ai ia ‘e ha taha ‘o kapau ‘okú ne ma‘u ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá (CHC, 5:507).

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

‘Oku fakahā ‘e he ‘Otuá ki he Siasí ‘a Hono finangaló ‘o fakafou mai ‘i he Palesiteni ‘o e Siasí.

Ko e taimi ko e ‘oku fakahoko mai ai ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi me‘a pea mo e tokāteline ‘oku kau ki he laka ki mu‘a pea mo hono langa hake ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘i he māmaní, pea pehē ki hono fakahā mai ‘a ‘ene ngaahi fakakaukaú mo hono finangaló, ko e ngutu pē ‘e taha ‘okú ne fakafou mai ai ‘a hono finangaló ki hono kakaí. Ko e taimi ko ia ‘oku finangalo ai ‘a e ‘Eikí ke ne ‘omai ha fakahā ki hono kakaí, mo ne finangalo ai ke ne fakahā mai ha ngaahi me‘a pe ko ha tokāteline fo‘ou kiate kinautolu, pe ko e fai mai ‘o ha valoki, te ne fai ia ‘o fakafou mai ‘i he tangata kuó ne ‘osi fili ki he lakanga mo e uiui‘i ko iá. Ko hono toenga ‘o e ngaahi lakanga mo e ngaahi uiui‘i ‘i he Siasí ko e ngaahi tokoni pē ia mo e ngaahi founga pule‘i ki hono langa hake ‘o e sino ‘o Kalaisí pea mo hono fakahaohaoa‘i ‘o e Kāingalotú, mo e alā me‘a pehē, ‘o tu‘u ‘a e palesitení, pīsopé, kaumātu‘á, taula‘eikí, akonakí, tīkoní, pea mo e mēmipa kotoa pē, ‘o ngāue ‘i hono lakangá pea mo e lakanga fakataula‘eiki ‘okú ne ma‘ú, ko e kau tangata malanga ke malanga‘i atu ‘a e ngaahi folofola ‘o e mo‘uí pea mo e kau tauhi ke tokanga‘i ‘a e ngaahi potungāue mo e ngaahi tafa‘aki kuo vahevahe ki ai ‘a e fanga sipi ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní, pea ke tokoni foki ki hono fakamālohia ‘a e ngaahi nima ‘o e Kau Palesitenisī ‘o e Siasí fakakātoa (DBY, 137).

Ko e me‘a ke fuofua fai taha ki ai ‘a e tokangá, ko hono ma‘u mo tauhi ma‘u ‘a e Laumālie ‘o e Ongoongoleleí, tānaki fakataha ‘o ‘Isilelí, fakamo‘ui ‘a Saioné mo fakahaofi ‘a e māmaní, pea ‘oku totonu ke hoko ia ko e holi mā‘olunga taha ke ma‘u ‘i he loto ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘i he loto ‘o e Kaumātu‘a ‘o ‘Isilelí, pea mo e tokotaha kotoa pē ‘oku ‘i ai hano fatongia ‘i he Siasí pea mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá (DBY, 137).

‘Oku fiema‘u ‘a e le‘o tahá, tuí pea mo e loto tahá kae toki fakahoko ha fa‘ahinga fakakaukau ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē fekau‘aki mo e tokāteliné. ‘I he ngaahi me‘a fekau‘aki mo e Kōlomú, kuo pau ke fakahā ‘e he kau Palesitenisī ‘Uluaki ‘e toko tolú ‘a ‘enau loto tahá ki ai. Kuo pau ke fakahā ‘e he Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a ‘enau loto tahá kae toki fakahoko ha tu‘utu‘uni mā‘oni‘oni fekau‘aki mo ha fa‘ahinga me‘a pē ‘e ‘oange kiate kinautolu, ‘o hangē ko ia kuo mou lau ki ai ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Pea ko e taimi pē ‘oku mou sio ai ‘oku fakahā ‘e he ngaahi Kōlomu ko ‘ení ha me‘a ‘i he‘enau loto taha ki aí, mou ‘ilo‘i leva ‘oku mo‘oni ia [vakai, T&F 107:27]. Tuku ke fakataha mai ‘a e Kaumātu‘á, ‘i he faivelenga mo e mo‘oni; pea ko ‘enau loto taha pē ki ha fa‘ahinga me‘a, pea mou ‘ilo leva ‘oku mo‘oni ia (DBY, 133).

‘Oku tataki ‘e he ‘Eiki Māfimafí ‘a e Siasi ko ‘ení, pea he ‘ikai ke ne teitei tuku kimoutolu ke mou hē ‘o kapau ‘oku mou fai ‘a homou fatongiá. Mou ‘alu atu ‘o mohe fiemālie ‘o hangē ko e mohe ha tamasi‘i valevale ‘i he funga ‘o ‘ene fa‘eé, he kapau ‘e feinga ‘a homou kau takimu‘á ke tataki hala‘i kimoutolu, ‘e tafi‘i fakavavevave kinautolu ‘e he ‘Eikí mei he funga ‘o e fonuá. ‘Oku feinga ‘a homou kau takimu‘á ke nau mo‘ui ‘o fakatatau mo ‘enau tui fakalotú, ki he taupotu taha te nau lavá (DBY, 137).

‘Oku ma‘u ‘e he Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eikí ki hono langa hake ‘o e pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘i he māmaní.

‘Oku lava ke mahino ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eiki ta‘engatá, ‘a ia ‘oku fakatatau ki he lakanga ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ‘i he‘ete hoko ko e ‘aposetoló. Ko hono kotoa ‘o e lakanga fakataula‘eikí, ‘a hono kotoa ‘o e ngaahi kií, mo hono kotoa ‘o e ngaahi me‘a-foakí, mo hono kotoa ‘o e ngaahi ‘enitaumení pea mo e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku fakahokó ko e teuteu atu pē ia ki he toe foki ki he ‘afio‘anga ‘o e Tamaí pea mo e ‘Aló, ‘e ma‘u kotoa ia ‘i loto, pea ‘oku fakatahataha‘i kotoa ia ‘i he lakanga faka-‘aposetoló (MS, 15:489).

Hili ‘emau foki mai mei Misulí, na‘á ma hiva ai mo hoku tokoua ko Siosefa ‘Iongí ‘i ha malanga na‘e fai; pea ‘i he‘ene ‘osi ‘a e fakataha‘anga ko ‘ení, na‘e pehē mai ‘e Siosefa Sāmita, “Mou ō mai ke tau ō ki hoku ‘apí.” Na‘a mau ō ‘o hiva ki ai mo mau pōtalanoa ‘i ha taimi lōloa. Na‘á ne kamata talanoa leva fekau‘aki mo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Fitungofulú, pea ko ‘eku toki fuofua fakakaukau ia ki he me‘a ko iá. Na‘á ne pehē, “Kāinga, te u ui ha kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Ua. Te u pehē ‘e ‘i ai pē ha taimi te tau fakataha mai ai ‘o fili ‘a e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu mā Uá, pea tau fili mo ha Kōlomu ‘o e Kau Fitungofulú meiate kinautolu kuo nau ‘osi a‘u ki Saioné … “ ‘I he ‘aho faka‘osi ‘o Sānuali pe ko Fēpueli ‘o e 1835, na‘a mau fai ai ‘emau ngaahi fakataha‘angá ‘i he ‘aho ki he ‘aho, pea na‘e ui ai ‘e Siosefa ‘a e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá [‘i he ‘aho 14 ‘o Fēpuelí] (DBY, 141–42).

‘Oku uiui‘i ‘a e ‘Aposetoló ke ne langa hake ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘i he māmaní hono kotoa. Ko e ‘Aposetoló ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi kī ki he mafai ko ‘ení, ‘o ‘ikai ko ha toe taha kehe. Kapau ‘oku fakamā‘oni‘oni‘i ‘e ha ‘Aposetolo ‘a hono uiui‘í, ‘okú ne hoko ia ko e folofola ‘a e ‘Eikí ki hono kakaí ‘i he taimi kotoa pē (DBY, 139).

Kāinga, kuó u feinga ke fakamatala‘i kiate kimoutolu ‘a e lakanga fakataula‘eikí ‘i he nounou taha ne u lavá. Ko e taimi pē kuo fakanofo ai ha tangata ke ne hoko ko e ‘Aposetolo, ‘oku ‘ikai ha kamata‘anga ‘o hono ngaahi ‘aho ‘i hono lakanga fakataula‘eikí, pe ‘i ai ha ngata‘anga ‘o e mo‘uí, ‘o hangē pē ko e lakanga fakataula‘eiki ‘o Melekisētekí; he ko e me‘a na‘e fakamatala‘i hení ko hono lakanga fakataula‘eikí kae ‘ikai ko e tangatá (DBY, 141).

Ko e fatongia mo e totonu ia ‘a e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau ma‘u ma‘u pē ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ko honau takaua, pea ke nau mo‘ui ‘aki ma‘u pē ‘a e laumālie ‘o e fakahaá, ke nau ‘ilo‘i pea mahino kiate kinautolu ‘a honau uiui‘í; ko e fatongia mo e totonu foki ‘eni ‘oku ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluaki ‘o e Siasí (DBY, 139–40).

‘Oku ma‘u ‘e ha ‘Aposetolo ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eiki mā‘oni‘oní, pea ‘oku fakama‘u ki hono ‘ulú ‘a hono mālohí, pea ‘oku fakamafai‘i ai ia ke ne malanga‘aki ‘a e mo‘oní ki he kakaí, pea kapau te nau tali ia, ‘e lelei; pea kapau he ‘ikai ke nau tali ia, ‘e ‘i honau ‘ulú ‘a e angahalá (DBY, 136).

‘Oku mou ‘ilo heni, ko e Lakanga Fakataula‘eiki Mā‘ulalo angé, ‘oku ‘i he malumalu ia ‘o e [mafai] Lakanga Faka‘aposetoló, he ko e tokotaha ‘okú ne ma‘u iá ‘okú ne ma‘u ha totonu ke ngāue pe hoko ko ha Taula‘eiki Lahi, hoko ko ha taha ‘o e Kau Alelea‘anga Mā‘olungá, hoko ko ha Pēteliake, Pīsope, Kaumātu‘a, Taula‘eiki, Akonaki pe Tīkoni, pea mo ha toe fa‘ahinga uiui‘i pē ‘i he Siasí, mei he mu‘omu‘á ki he muimuí, ‘o ka fiema‘u ‘e he fatongiá (DBY, 140).

‘Oku mou lau ‘i he fakahaá felāve‘i mo e taimi ko ē na‘e uiui‘i ai mo fakanofo ‘a e Toko Hongofulu Mā Uá, na‘a nau ma‘u ‘a e mālohi pea mo e mafai tatau pē ko ia na‘e ma‘u ‘e he Toko Tolu‘i Palesitení; pea ‘i he hoko atu ho‘omou laú te mou ‘ilo‘i ai kuo pau ke ‘i ai ha ngaahi va‘a mo ha ngaahi tokoni ‘e tupu mei he lakanga fakataula‘eiki ko ‘ení [vakai,T&F 107:22–26). ‘Oku ma‘u ‘e he Kau Fitungofulú ‘a e mālohi mo e mafai tatau pē; [‘oku nau ma‘u ‘a e mafai kuo foaki ange fekau‘aki mo honau fatongiá] ki hono fokotu‘u, langa hake, pule‘i, fakanofo pea mo hono fokotu‘utu‘u ke maau ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ki hono tu‘unga haohaoa ‘i he maama ko ‘ení. ‘Oku tau ma‘u ‘a e Kōlomu ‘o e Kau Taula‘eiki Lahí, ‘a ia ‘oku lahi ‘aupito ‘a e ngaahi kōlomu ko ‘ení. Ko e ngaahi kōlomu ko ‘ení ‘oku nau takitaha nofo pē kinautolu ‘o ngāue ‘i honau ngaahi feitu‘ú; ka ‘oku ‘alu ‘a e Kau Fitungofulú ia ‘o malanga; pea ‘oku ‘alu pē foki mo e kau Taula‘eiki Lahí ‘o malanga ‘i he taimi ‘oku ui ai kinautolu ke nau ‘alú. ‘Oku nau ma‘u ‘a e Lakanga Fakataula‘eiki tatau tofu pē mo e Kau Fitungofulú pea mo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ‘Uluakí; ka ‘oku fakanofo nai kinautolu ‘i hono kotoa ‘o e mafai, mālohi, pea mo e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eiki ko ‘ení? ‘Ikai, ‘oku ‘ikai pehē. Ka ‘oku nau kei hoko pē ko e Kau Taula‘eiki Lahi ‘a e ‘Otuá pea kapau te nau fakamā‘oni‘oni‘i ‘a honau lakanga fakataula‘eikí [ngaahi uiui‘i], ‘e ‘i ai e taimi te nau ma‘u ai ‘a hono kotoa ‘o e mafai pea mo e mālohi ko ia ‘oku malava ke ma‘u ‘e he tangatá (DBY, 140).

‘Oku kau ‘a e pīsopé ‘i he Lakanga Taula‘eiki Faka-‘Ēloné pea ‘okú ne ma‘u ‘e ia ‘a e mafai ke ne ngāue ‘i he ngaahi me‘a fakatu‘asinó mo e ngaahi me‘a fakalaumālié.

Ko e lakanga ‘o e Pīsopé [Pule] ‘oku kau ia ‘i he lakanga fakataula‘eiki mā‘ulalo angé [‘Ēloné]. Ko e lakanga mā‘olunga taha ia ‘i he Lakanga Taula‘eiki Faka-‘Ēloné, pea ‘oku… tauhi mai ki ai ‘a e kau ‘āngeló, ‘o kapau ‘oku tui, mo mo‘ui taau ke ne lava ‘o ma‘u mo fiefia ‘i he ngaahi tāpuaki ne ma‘u ‘e ‘Ēloné (DBY, 143).

‘Oku nofo ma‘u pē ‘a e Pīsopé ‘i he Siasí ‘i hono uiui‘í pea mo hono fatongiá. ‘Oku ‘ikai ke ui ia ke ne ‘alu ‘o malanga, ka ‘oku nofo ma‘u pē ia ‘i hono feitu‘ú. ‘Oku ‘ikai ke mavahe atu ia ki māmani, ka ‘okú ne nofo pē mo e Kāingalotú (DBY, 144).

‘Oku totonu ke hoko ‘a e kau Pīsopé ko e fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa ia ma‘a honau ngaahi uōtí ‘i he me‘a kotoa pē (DBY, 144).

Kapau ‘e ngāue ha pīsope ki he lelei taha ‘o hono uiui‘í mo e lakanga ‘oku ‘i aí peá ne fakamā‘oni‘oni‘i ia, he ‘ikai ha taha ‘i hono uōtí te ne ta‘e faka‘aonga‘i ki he lelei tahá. Te ne sio ‘oku mo‘ui ‘a e tokotaha kotoa pē ‘o hangē ko ia ‘oku totonu ke nau faí, ‘o nau ‘a‘eva mo honau ‘Otuá ‘i he loto fakatōkilalo. He ‘ikai ha fo‘i tokotaha ‘i hono uōtí te ne ta‘e ‘ilo‘i, pea te ne maheni mo ‘ilo‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku hoko kiate kinautolú, ‘a honau ‘ulungāngá, pea mo e ngaahi me‘a ‘oku nau ongo‘í [vakai, 1 Tīmote 3:1–4] (DBY, 145).

‘Oku totonu ke hanga ‘e he kau pīsopé ‘o fokotu‘u ‘a kinautolu ‘oku nau falala ki ai mo nau ‘ilo‘i ko e kakai faitotonu ‘a kinautolú, ke nau hoko ko e kau tangata le‘o ‘i he funga tauá, pea tuku ke nau fekumi ke ‘ilo‘i ‘a kinautolu ‘oku faingata‘a‘iá (DBY, 145).

Tuku ke tokanga mo‘oni ‘a e pīsope takitaha ki hono uōtí, peá ne vakai foki ‘oku lelei ‘a e tangata mo e fefine kotoa pea ‘i ai ha‘anau ngāue ke nau ma‘u mo‘ui mei ai; pea tokanga‘i foki mo kinautolu ‘oku mahamahaki mo toulekeleká ke ‘oua ‘e faingata‘a‘ia ha taha. Tuku ke hoko ‘a e pīsope kotoa pē ko ha tamai manava‘ofa mo anga-faingofua ki hono uōtí, mo fai ha ngaahi lea fakafiemālie mo fakalotolahi kiate kinautolu, ha fale‘i mo ha akonaki, pea ka fie ma‘u pea fai mo ha valoki, ‘o ‘ikai ‘i he filifilimānako kae fai ha fakamaau fakapotopoto ‘i he vā ‘o e tangatá mo e fefiné, ‘o tokanga fakalūkufua ki he lelei ‘a e tokotaha kotoa pē, pea le‘ohi ‘a e fanga sipi ‘a e ‘Otuá ‘aki ‘a e tokanga ‘a e tauhi mo‘oní ke ‘oua na‘a hū ki loto ‘a e fanga ulofí mo e fanga kulií ‘o ‘ohofi kinautolu (DBY, 144–45).

‘Oku ou pehē heni ki he Pīsopé… . ko ho‘o ngāué ‘eni mo ho uiui‘í. ‘Oua na‘á ke tuku ke ‘i ai ha tafa‘aki ‘i he mo‘ui ‘a e Kāingalotu ‘o homou ngaahi uōtí ‘e ‘ikai te ke ‘ilo ki ai (DBY, 146).

‘Oku totonu ke sio ‘a e kau Pīsopé ‘oku foaki ‘a e fāmili kotoa pē ‘i honau uōtí, ‘a ē ‘oku nau malava ke fai peheé, ‘a e mahu‘inga ‘o e me‘akai ‘oku nau kai ‘i he ‘aho ‘aukaí ki he kakai masivá, pea ke fakahoko ‘eni ‘o fakafou ‘i he‘enau kau akonakí (DBY, 145).

‘Oku lava ke tokoni‘i e kakaí ‘e he fakatonutonu faka-Siasí ke nau foki ‘o anga-mā‘oni‘oni.

He ‘ikai teitei foaki mai kiate kitautolu ‘a e ngaahi kī ‘o e mafaí ke tau hoko ko e kau pule kae ‘oua pē kuo tau pule ‘o hangē ko ia ‘e fai ‘e he ‘Otuá ‘o kapau na‘á ne ‘i heni (DBY, 146).

Ka ‘o ka fokotu‘u ‘a e pule‘anga ‘o e langí ‘i he funga ‘o e māmaní, ‘e ‘i ai ‘a e ngaahi lakanga kotoa pē, fono mo e ouau ‘oku mahu‘inga ki hono pule‘i ‘aki ‘o kinautolu ta‘e manongá, pe maumau‘i hono ngaahi fonó, pea mo pule‘i ‘aki kinautolu ‘oku loto ke fai lelei ka ‘oku ‘ikai ke nau lava ‘o fakahokó; ko e ngaahi mālohi mo e ngaahi mafai kotoa ko ‘ení ‘oku nau ‘i he lotolotonga ‘o e kakaí ni. (DBY, 146).

‘E kau Pīsope, ‘oku ‘ai mo mou fai ha ngaahi fakatonutonu? ‘Oku ‘i ai nai ha ngaahi ongo‘i tāufehi‘a ‘i he kāingalotu ‘i homou ngaahi uōtí? “ ‘Io.” Ko e hā leva e me‘a ‘oku totonu ke mou fai ‘i he taimi ‘oku hoko ai ‘a e ngaahi me‘a pehení? ‘Oku totonu ke mou muimui ki he ngaahi lao kuo ‘osi fokotu‘ú, pea mou fefakalelei ‘aki. ‘Oku ou tui ‘oku lava pē ke tala ko e konga lahi ‘o e ngaahi faingata‘a ko ia ‘oku hoko ‘i he vā ‘o e kāingalotú, ko e tupu pē ia mei he feta‘emahino ‘akí kae ‘ikai ko e tupu mei ha loto kovi, mo ‘ikai ke nau talanoa fekau‘aki mo e me‘a na‘e hokó ‘i ha laumālie lelei ka nau feke‘ike‘i ‘o toki hoko mo‘oni leva ai ‘a e koví, pea ‘oku nau fakahoko leva heni ‘a e faiangahalá. ‘E hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e me‘a pē ia ‘oku lahi ‘ene hokó, ‘a ‘etau fai lelei tu‘o hivehiva, pea ‘ai pe ‘etau ki‘i faikovi tu‘o taha, pea tau toki nofo ‘o fakakaukau‘i ‘a e fo‘i kovi ko iá he ‘aho kakato pea ‘ikai pē ke tau toe fakakaukau kitautolu ki he leleí. ‘Oku totonu ke tau ‘uluaki sio ki he fa‘unga ‘o e lotó pea tau toki fefakamaau‘i ‘akí, pea kapau ‘oku kovi ‘a e lotó, pea tautea‘i leva ‘a e toko taha ko iá pea fokotu‘utu ‘u ha founga ke toe fakafoki mai ‘aki ia ke ne mo‘ui anga-mā‘oni‘oni (DBY, 149–50).

‘Oku ou loto ke u vakai atu ‘oku fakafonu ‘aki ‘a e fakataha alea‘anga mā‘olungá mo e kau pīsopé pea mo e kau fakamaau kotoa pē ‘a e mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, koe‘uhí he ko e taimi ‘oku ha‘u ai kiate kinautolu ha tokotaha, te nau lava ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku hoko ki he tokotaha ko iá pea mahino ‘a e tokotahá ni kiate kinautolu, ‘o nau lava leva ke fakamāu‘i vave mo totonu ‘ a e tokotaha ko iá. ‘Oku ou loto ke ma‘u ‘e he kau Pīsopé pea mo e kau ma‘u lakanga kehe kotoa pē ha mālohi pea mo ha poto fe‘unga mei he ‘Otuá ke nau ‘ilo‘i kakato ‘a e natula mo‘oni ‘o e palōpalema kotoa pē ‘oku ‘oatu kiate kinautolú (DBY, 133).

Ko e anga pē ‘eni ‘eku fakatātā, ‘e ‘i ai ha tokotaha ia te ke hapo‘i‘aki hono ‘ulú ha fo‘i pōvai pea he ‘ikai ke ne ‘ilo‘i ‘e ia kae hangē pē ki ai ha‘o unu ha me‘a ‘i he malasesé pea ‘oange ke ne misimisí. Pea ‘e ‘i ai e ni‘ihi ia ‘oku ‘e mamahi, te ke foaki ha fo‘i lea kiate kinautolu, pe ko ha‘o to‘o ha va‘akau ‘o fakatonutonu ‘aki kinautolu; ‘oku pelepelengesi ‘enau ngaahi ongó ‘o hangē tofu pē ko ha ki‘i valevalé, pea te nau movete hangē pē ha valitā ‘i ha afí. Kuo pau ke ‘oua na‘a ‘a‘ahu ho‘o fakatonutonu kinautolú; kuopau ke ke tautea kinautolu ‘o fakatatau pea mo e laumālie ‘oku ‘i he tokotaha ko iá. ‘Oku ‘i ai e ni‘ihi te ke akonaki ki ai ‘i he ‘ahó kakato, ka he‘ikai pē ke nau ‘ilo ‘e kinautolu pē ko e hā e me‘a ‘okú ke lau ki aí. ‘Oku lahi ‘aupito ‘a e ngaahi faikehekehé. Ngaohi ‘a e kakaí ‘o fakatatau mo e tu‘unga ‘oku nau ‘i aí (DBY, 150).

‘I he taimi ‘oku mou fevaloki‘i ‘aki ai kimoutolú–‘i he taimi ‘oku fakafetaulaki atu ai ho kāingá mo nau pehē atu, “Ko e me‘a ‘eni ‘oku hala ‘iate koé,” ‘oku totonu ke ke tali ia ‘i he anga‘ofa, mo ke fakahā ho‘o fakamālō ki he valokí, pea ke fakamo‘oni loto tau‘atāina ki he hala ko iá, mo ke fakahā ange ‘okú ke fa‘a fai hala ‘i he taimi ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo‘i aí, pea ke pehē,“ ‘Oku ou faka‘amu te ke fakamaama ‘eku fakakaukaú, ke ke taki hoku nimá pea ta fononga fetākinima fakataha mo ta fefakamālohia ‘aki mo ta fepoupou‘aki.” ‘I he hā? ‘I ho‘omo ngaahi tō nounoú? ‘Io. ‘Okú ke ‘amanaki ke ke mamata ki ha tangata haohaoa? He ‘ikai lava ia he lolotonga ho‘o nofo hení (DBY, 150).

Tuku ke u lea ki he ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ‘i he taimi ‘e fakatonutonu ai kimoutolu ‘e ha taha ‘i homou kau takí, ‘oua ‘aupito na‘á ke teitei fakakaukau ko e filí ‘okú ne fai iá, ka ke tali ma‘u pē ia ko e anga‘ofa mei he nima ‘o ha kaume‘a ofi kae ‘ikai mei ha fili. Kapau na‘e hoko ‘a e kau palesitení ko ho ngaahi fili, te nau tukunoa‘i pē ‘e kinautolu koe ‘i ho‘o ngaahi tōnounoú. He ko ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eikí, ‘okú ne tautea [vakaiHepelū 12:6]; tali ia ‘i he fiefia (DBY, 133).

Ngaahi Fokotu‘u ki hono Akó

‘Oku fakahā ‘e he ‘Otuá ki he Siasí ‘a Hono finangaló ‘o fakafou mai ‘i he Palesiteni ‘o e Siasí.

  • ‘Oku faka‘aonga‘i fēfē ‘e he ‘Eikí ‘a e Palesiteni ‘o e Siasí mo e Fakataha Alealea ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí pea mo e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ke tataki ‘a e Siasí? ‘Oku tokoni‘i fēfē leva kinautolu ‘e he kau taki ‘oku nau ma‘u ‘a e ngaahi lakanga kehe ‘i he Siasí? (Vakai foki, T&F 107:21–38; 132:7.)

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku lava ai ke tau falala kakato ki he ngaahi kōlomu pule ‘o e Siasí? (Vakai foki, T&F 107:27.)

  • Ko e hā hono ‘uhinga he ‘ikai tuku ai ‘e he ‘Eikí ke tataki hala‘i ‘e he palōfitá ‘a e Siasí? Ko e hā e tala‘ofa na‘e fai ‘e Palesiteni ‘Iongi kiate kinautolu ‘oku nau fua ‘a honau fatongiá? (Vakai foki, T&F OD 1.)

‘Oku ma‘u ‘e he kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eikí ki hono langa hake ‘o e pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘i he māmaní.

  • Ko e hā ‘a e ngaahi kī ‘o e lakanga fakataula‘eiki ‘oku ma‘u ‘e he ‘aposetoló?

  • Ko e hā e ngaahi fatongia ‘o e kau ‘Aposetoló? (Vakai foki, T&F 107:23–24, 33, 58.)

  • Mou alea‘i ‘a e fekau‘aki ‘o e uiui‘i ‘o ha ‘Aposetolo pea mo e ngaahi lakanga kehe ‘i he lakanga taula‘eiki faka-Melekisētekí pea mo e lakanga taula‘eiki faka-‘Ēloné (Vakai foki, T&F 107:5.)

  • Ko e hā e ngaahi fatongia ‘o e Kau Fitungofulú ‘i he ‘ahó ni ‘i he‘enau ngaue ‘o fakaongoongo ki he Kau Palesitenisī ‘Uluakí pea mo e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá? (Vakai foki, T&F 107:34.)

‘Oku kau ‘a e pīsopé ‘i he lakanga taula‘eiki faka-‘Ēloné pea ‘okú ne ma‘u ‘e ia ‘a e mafai ke ne ngāue ‘i he ngaahi me‘a fakatu‘asinó mo e ngaahi me‘a fakalaumālié.

  • Ko e hā e ngaahi kī, ngaahi mālohi, pea mo e ngaahi mafai ‘oku ma‘u ‘e ha pīsope? (Vakai foki, T&F 84:26–27; 107:13–17.) Ko e hā e ngaahi fatongia ‘o e pīsopé ‘i he‘ene hoko ko e palesiteni ‘o e lakanga taula‘eiki faka- ‘Ēloné? ‘i he‘ene hoko ko e taula‘eiki lahi pule ‘i ha uooti?

  • Fakatatau mo e lau ‘a Palesiteni ‘Iongí, ko e hā e me‘a ‘oku fai ‘e ha pīsope ‘okú ne “tokanga mo‘oni ki hono uōtí”? (Vakai foki, 1 Tīmote 3:1–7.)

  • ‘E lava fēfē ke tau toe tokoni lahi kitautolu ko e kau faiako faka‘apí pe ko e kau faiako ‘a‘ahí ‘i hono le‘ohi ‘o e Siasí?

‘Oku lava ke tokoni‘i e kakaí ‘e he fakatonutonu faka-Siasí ke nau foki ‘o anga-mā‘oni‘oni.

  • Na‘e fakamatala‘i fefee‘i ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘a kinautolu ‘oku faiangahalá?

  • Na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi ko e “konga lahi ‘o e ngaahi faingata‘a ko ia ‘oku hoko ‘i he vā ‘o e kāingalotú ko e tupu pē ia mei he ta‘e femahino‘akí kae ‘ikai ko ha tupu mei ha loto kovi.” Ko e hā ‘a ‘ene fale‘i ki hono founga veteki ‘o e ngaahi ta‘e femahino‘aki ko ‘ení?

  • Ko e hā e me‘a na‘e loto ‘a Palesiteni ‘Iongi ke ne mamata ki ai ‘oku fai ‘i he ngaahi fakataha‘anga fakatonutonú? (Vakai foki, T&F 107:71–84; 134:10.) ‘E lava fēfē ‘e he “mālohi mo e poto mei he ‘Otuá” ke tokoni‘i ‘a kinautolu ‘oku nau fai ‘a e tu‘utu‘uni ‘i ha fakataha‘anga fakatonutonú? (Vakai foki,T&F 121:41–42.)

  • Ko e hā ‘a e founga ‘oku hanga ai ‘e kinautolu ‘oku nau tataki ‘a e ngaahi fakataha‘anga fakatonutonu ‘a e Siasí ‘o “ilo‘i pea mahino” kiate kinautolu ‘a e tu‘unga ‘o kinautolu ko ia ‘oku fai honau fakatonutonú?

  • Ko e hā e lea ‘a Palesiteni ‘Iongi ‘o kau ki he “tautea‘i fakatatau pē ki he laumālie ‘oku ‘i he tokotaha ko iá”? (Vakai foki, 3 Nīfai 18:28–32.)

  • Ko e hā e me‘a na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘oku totonu ke tau fai ‘i he taimi ‘oku tautea‘i ai kitautolu ‘e hotau kau takimu‘á? (Vakai foki, T&F 95:1.)