Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 10: Diluvi i te fenua nei e i to tatou oraraa i te Buka a Moromona


Pene 10

Diluvi i te fenua nei e i to tatou oraraa i te Buka a Moromona

« Te vai ra hoê mana i roto i te [Buka a Moromona] o te haamata i te tahe mai i roto i to outou oraraa i te taime a haamata ai outou i te tuatapapa maite i te reira buka ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

I roto i te amuiraa rahi no eperera 1989, ua tai‘o te peresideni Thomas S. Monson i te hoê parau poro‘i na te peresideni Ezra Taft Benson i te mau tamarii o te Ekalesia. I roto i teie parau poro‘i, ua parau te peresideni Benson e :

« Ua ite au e, te tai‘o nei outou i te Buka a Moromona, i te mea e, ua farii au e rave rahi hanere rata no roto mai ia outou no te faaʻite mai ia’u e, te tai‘o nei outou i teie buka mo‘a. Ua ta‘i au i te oaoa a faaroo ai au i te reira… 

« Auê to’u oaoa i te faarooraa i to outou here i te Buka a Moromona. Ua here atoa vau i te reira, e te hinaaro nei te Metua i te Ao ra ia tamau noa outou i te apo mai na roto mai i te Buka a Moromona i te mau mahana atoa. E horo‘a taa ê teie no ô mai i to tatou Metua i te Ao ra na outou. Na roto i te peeraa i te mau haapiiraa a te reira buka, e haapii mai ïa outou ia rave i te hinaaro o to tatou Metua i te Ao ra ».1

E ua haapa‘o te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, na te ao taatoa, i teie parau aʻo a to ratou peropheta. Te aamu i muri nei, e mau hi‘oraa ïa no te mau haamaitairaa o tei tae mai i ni‘a i te feia tei pahono i te ti‘aororaa a te peresideni Benson ia « diluvi i te fenua nei e i to [ratou] oraraa i te Buka a Moromona ».2

« ‘Te ha‘uti maira paha o’na !’ te mana‘o ïa o Margo Merrill… i to’na faaroo-matamua-raa i te titauraa a te peresideni Ezra Taft Benson ia tai‘o te mau metua i te Buka a Moromona e ta ratou mau tamarii. ‘E ono, e pae e e piti matahiti ana‘e to ta’u mau tamarii. E mau‘a to’u taime e to’u faaoroma‘i’.

« Ua faaoti râ te taea‘e e te tuahine Merril ia tamata i te tai‘o i te Buka a Moromona e ta raua mau tamarii. Ia tae ratou i ni‘a i te aamu no Nephi e ta’na fana fati, ua pohehia o Melissa, e ono matahiti, i te ma‘i hota.

« ‘Ua taparu o Melissa ia’u ia vaiiho ia’na ia haere i te fare haapiiraa noa’tu to’na ma‘i’, [te na reira ra] o Margo. ‘Ua parau mai oia e, mai te mea e, aita oia e haere i te haapiiraa, eita ïa to’na hoa o Pamela—e melo no te tahi atu ekalesia—e ite i te ohipa i tupu i ni‘a ia Nephi. Ua ta‘i a‘era o Melissa e maʻiri maira i roto i to’u na rima. Ua tamaro a‘era vau i to’na roimata e ua parau atura vau e, e niuniu oia ia Pamela no te faaʻite ia’na i te ohipa i tupu i ni‘a ia Nephi.

« ‘I to’u faarooraa ia Melissa i te faati‘a-maite-raa i te parau no te fatiraa te fana a Nephi, haamana‘o a‘era vau i to’u mau mana‘o matamua no ni‘a i te mau‘araa to’u taime e to’u faaoroma‘i i te tai‘oraa i te Buka a Moromona e ta’u mau tamarii na‘ina‘i. Auê ïa to’u vahavaharaa i to ratou ti‘araa ia apo i te mau haapiiraa o te Buka a Moromona !’ »3

Ua feruri hohonu o Howard J. McOmber II i te faaitoitoraa a te peresideni Benson ia diluvi i te fenua nei i te Buka a Moromona. Ua ui maere oia e, « Nahea vau iho nei e riro ai ei tuhaa faufaa no teie diluvi ?

« E i te hoê pô » te na reira ra te taea‘e McOmber, « a feruri noa ai au i taua fifi ra, ua ite a‘era vau e, e nehenehe ta’u e horo‘a i te mau taata atoa i ni‘a i to’u purumu i te rave‘a ia farii i te hoê Buka a Moromona.

« Tera râ, te vai ra hoê fifi—ua mâtau ratou ia’u. Ua ite ratou no ni‘a i ta’u uri tei aoa pinepine—e i te po‘ipo‘i roa. Ua ite ratou e, e ere to’u aua i te vahi fariiraa i te taata. Ua ite ratou i te mau hapehape ta’u i rave ; e fariu ê paha ratou ia’u.

« Ua faaoti a‘era vau ia faatupu i te faaroo e ia haere i mua. E horo‘a vau i te buka na ratou—noa’tu e, e faaru‘e ratou i te reira, e aore râ, e vaiiho noa ratou i te reira i ni‘a i te paepae e î roa’tu i te repo. Noa’tu râ i te reira, ua faatupu noa vau i te mau mana‘o tapitapi ; fatata roa vau i te feruri e, aita hoê mea e oti ia’u.

« Haamana‘o a‘era vau e, ua ite au i te mau taata i to matou vahi mai ia ratou atoa i ite ia’u. Ua ui mai te tahi mau taata i te mau uiraa faaarearea i roto i te apooraa oraraa pae tivira (community development) i ma‘iri a‘enei, e te tahi pae, ua ta‘ero roa ïa i roto i te tamaaraa i ma‘iri a‘enei. Mai te mea ra e, te tahi pae o ratou, aore reʻa opuaraa no to ratou oraraa. Te feruri nei au e, eaha ïa to’u huru ahiri e, e ere au i te melo no te Ekalesia, e aore râ, ahiri e, aita roa’tu vau i faaroo i te parau no te Buka a Moromona. E mea papû maitai e, e tauturu atu teie buka i te feia e tamata i te reira.

« No reira ua farerei au i te mau taata atoa i roto i to’u aroa purumu e ua horo‘a ia ratou i te hoê Buka a Moromona e ua haamauruuru mai ratou paatoa ia’u ! Ua tere maitai taua ohipa ra, e no reira, ua haere atoa vau i roto i te tahi a‘e aroa purumu, ua faaoti i te opereraa i reira, e ua haere faahou i roto i te tahi atu aroa. I te hopea, ua farerei au 104 fare e ua horo‘a vau e maha ahuru buka.

« Ua riro mai te horo‘araa i te Buka a Moromona i te mau taata mâtauhia ei ohipa ohie.

« Ua horo‘a atoa vau hoê Buka a Moromona na te mau rave ohipa e hitu ahuru ma pae i ta’u vahi ohiparaa. E piti ahuru ma toru ratou tei farii i te mau haapiiraa misionare. E hitu tei bapetizohia, e e maha tamarii na to’u mau hoa ohipa tei tomo mai i roto i te Ekalesia. Hoê taata ua farii oia e piti haapiiraa misionare, tera râ, aita oia i anaanatae faahou ia tuatapapa i te parau no ni‘a i te Ekalesia. E hitu ava‘e i muri mai, i muri a‘e i to’na tauiraa i te ohipa i roto i te tahi atu taiete, ua niuniu mai oia ia’u no te parau mai e, ua tai‘o oia i te Buka a Moromona, e ua ite oia e, ua farii oia i te hoê Varua hau, mai ta’u i faaʻite na ia’na. E aita i maoro roa, ua faaoti atoa oia i te mau haapiiraa e ua bapetizohia.

« Ua here au i te Buka a Moromona. Te faariro nei au i te reira mai te tareta niuniu a te Fatu, e ua maere au i te ohie ia haamata i te diluvi pae varua i roto i te oraraa o te hoê taata. Mai te mea e, e rave tatou i te ohipa a te Fatu, e tauturu mai oia ia tatou ».4

Ua faaʻite atoa te tahi atu melo i te tauiraa i tupu i roto i to’na iteraa papû na roto i to’na haapa‘oraa i te a‘oraa a te peresideni Benson ia tai‘o i te Buka a Moromona : « I te aniraa mai te peresideni Benson ia matou ia tai‘o i te Buka a Moromona, 15 to’u matahiti i tera taime. E taata tai‘o papa‘iraa mo‘a a‘ena vau, te rahiraa o te taime i ni‘a ïa i te Faufaa Apî. I muri a‘e râ i te faaitoitoraa a te peresideni Benson, ua haamata vau i te tuatapapa i te Buka a Moromona i te mau mahana atoa. Ua riro te reira ei tauiraa rahi no’u. Ua haapii mai te Faufaa Apî ia’u no ni‘a i te anotau ohiparaa a Iesu Mesia i ni‘a i te fenua nei, e e vai noa to’u mauruuru no te reira. Are’a râ ua hinaaro vau i te hohonuraa o te tae mai na roto i te tuatapaparaa i te Buka a Moromona. Ua tauturu te Bibilia ia’u ia ite i te parau no ni‘a i te ohipa ta Iesu i rave no te taata i roto i te Fenua Mo‘a, areʻa te Buka a Moromona, ua horo‘a mai te reira ia’u i te iteraa hohonu a‘e no ni‘a i te ohipa Ta’na i rave no’u. Na roto i te tuatapaparaa i te Buka a Moromona, ua roaa ia’u te hoê iteraa papû no ni‘a i te Taraehara hope ore o to’u Faaora. E i muri mai, a faaruru ai au i te mau fifi tei faaaueue i to’u faaroo, ua fariu vau i ni‘a i te Buka a Moromona no te farii i te tamahanahana e te puai. I teie nei, aita roa vau e vaiiho i te hoê mahana ia ma‘iri ma te tai‘o ore i te Buka a Moromona ».5

Hōho’a
Depicts the angel Moroni at left appearing to a kneeling Joseph Smith who has the newly unearthed gold plates lying at his right side. [Supplied title]

E rave rahi mirioni tei haere mai i te Mesia na roto i te mau parau mau i roto i te buka ta Moroni i horo‘a mai ia Iosepha Semita ra.

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson,

1

Ua papa‘ihia te Buka a Moromona no tatou.

Ua papa‘ihia te Buka a Moromona… no to tatou anotau. Aita te mau ati Nephi i farii i te buka ; aita atoa te mau ati Lamana no mutaa ra. Ua faataahia te reira no tatou. Ua papa‘i o Moromona i te pae hope‘a o te tau o te ati Nephi. I raro a‘e i te faaûruraa a te Atua, tei ite i te mau mea atoa mai te haamataraa mai â, ua haapoto oia i te mau aamu no te mau tenetere e rave rahi, ma te ma‘iti i te mau aamu, te mau a‘oraa e te mau ohipa tei tupu o te tauturu rahi ia tatou.

Ua faaʻite papû te rahiraa o te mau taata papa‘i o te Buka a Moromona e, ua papa‘i ratou no te mau u‘i no a muri a‘e … Mai te mea e, ua ite atea mai ratou i to tatou nei tau e ua ma‘iti i te mau mea o te riro ei mau mea hau atu i te faufaa no tatou, e ere anei ïa e, e ti‘a ia tatou i te tuapapa i te Buka a Moromona ? E ti‘a ia tatou ia ui tamau noa ia tatou iho, « No te aha te Fatu i faaûru ai ia Moromona (aore râ ia Moroni aore râ ia Alama) ia tuu i te reira i roto i ta’na papaa parau ? Eaha ïa te haapiiraa ta’u e nehenehe e apo mai o te tauturu ia’u ia ora i teie mahana e i teie tau ? »

E te vai nei te mau hi‘oraa no te pahono i taua uiraa ra. Ei hi‘oraa, i roto i te Buka a Moromona e ite tatou i te hoê hoho‘a no te faaineineraa no te Tae-piti-raa mai. Ua faatumuhia te hoê tufaa rahi o te buka i ni‘a i nau ahuru matahiti na mua noa‘e i te taeraa mai o te Mesia i Amerika. Na roto i te tuatapapa-maite-raa i taua area taime ra, e nehenehe ia tatou ia ite no te aha te tahi mau taata i haamouhia ai i roto i te mau haavâraa ri‘ari‘a tei tupu hou To’na taeraa mai e te mea tei faahaere i te tahi atu mau taata ia ti‘a atu i te hiero i te fenua no Bounetifula e tei tuu atu i to ratou rima i roto i te mau puta o To’na mau rima e avae.

Te haapii nei tatou na roto mai i te Buka a Moromona nahea te mau pĭpĭ a te Mesia i ora na i te mau tau tama‘i. Na roto mai i te Buka a Moromona te ite nei tatou i te mau ino o te mau faanahoraa huna tei faaʻite-u‘ana-hia i roto i te huru ri‘ari‘a mau. I roto i te Buka a Moromona e ite tatou i te mau haapiiraa no te arairaa i te hamani-ino-raa e te taivaraa. E rave rahi te mea ta tatou e haapii no ni‘a i te huru no te raveraa i te ohipa misionare. E hau atu i roto i te tahi atu mau vahi, te ite nei tatou i roto i te Buka a Moromona i te mau haamataʻuraa o te oraraa materia e te haamauraa i to tatou mau aau i ni‘a i te mau mea no teie nei ao. E nehenehe anei ta te hoê taata e feaa e, ua faataahia teie buka no tatou e i roto i te reira e ite ai tatou i te puai rahi, te tamahanahanaraa rahi e te parururaa rahi ?6

2

Mai te mea e, e tuatapapa tatou i te Buka a Moromona i te mau mahana atoa, e tae mai te mana o te reira buka i roto i to tatou oraraa.

Eita te Buka a Moromona e haapii noa mai ia tatou i te parau mau, noa’tu e te na reira nei oia. Eita te Buka a Moromona e faaʻite noa mai i te parau no ni‘a i te Mesia, noa’tu e, te na reira atoa nei oia. Tera râ, te vai ra te tahi mea hau atu. Te vai ra hoê mana i roto i te reira buka o te haamata i te tahe mai i roto i to outou oraraa i te taime a haamata ai outou i te tuatapapa maite i te reira buka. E iteahia ia outou te mana rahi a‘e no te patoʻi i te faahemaraa. E itehia ia outou te mana no te ape i te inoino. E itehia ia outou te mana no te haere tamau noa na ni‘a i te e‘a tîtîʻaifaro e te piriha‘o. Ua parauhia te mau papa‘iraa mo‘a ‘te mau parau o te ora’, (PH&PF 84:85), e aita e vahi ê atu i ti‘a maitai ai teie nei parau maori râ i roto i te Buka a Moromona. Ia haamata ana‘e outou i te po‘ia e te poʻiha i taua mau parau ra, e ite rahi atu ïa outou i te ora.7

E nehenehe te taata e haavare i te tahi e te tahi, eita râ te Atua e haavare i te taata. No reira, te faaʻite mai nei te Buka a Moromona i te rave‘a maitai a‘e no te hi‘o i to’na ti‘araa, oia hoʻi, a tai‘o i te reira, e i muri iho, a ani i te Atua e, e parau mau anei te reira [a hi‘o Moroni 10:4]… 

No reira, teie te haapapûraa rahi roa no te feia aau parau-ti‘a—no te ite na roto i te heheuraa o te taata iho no ô mai i te Atua ra e, e parau mau te Buka a Moromona. E rave rahi mirioni taata tei tamata i te reira e ua ite ratou, e e rave rahi atu â mirioni taata e ite mai.

I teie nei, e titau te varua, e tae noa’tu te tino, i te hoê faaamuraa tamau i te maa. Eita e nava‘i to ananahi ra maa no te paturu i te mau hinaaro o teie mahana. No reira, eita atoa ïa e navaʻi te tai‘oraa i tera e tera rii taime i « te buka ti‘a roa a‘e i te mau buka atoa i ni‘a i te fenua nei », mai te au i ta Iosepha Semita i parau. (History of the Church, 4:461.)

Aita te mau parau mau atoa i tuea i te faufaa, aita atoa te taatoaraa o te mau papa‘iraa mo‘a i tuea i te hoona. Eaha’tu te rave‘a maitai a‘e no te faaamu i te varua maori râ te popou-pinepine-raa mai roto mai i te buka ta te peropheta Iosepha Semita i parau e, « e haafatata atu oia i te hoê taata i te Atua na roto i te haapa‘oraa i ta’na mau haapiiraa, hau atu i te tahi atu buka » ? (History of the Church, 4:461.)8

« Te vai nei anei te mau faahope‘araa mure ore i ni‘a i ta tatou pahonoraa i teie buka ? Oia ïa, no to tatou anei haamaitairaa e aore râ no to tatou faahaparaa.

E ti‘a i te Feia Mo‘a tata‘itahi, te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, ia faariro i te tai‘oraa i teie buka ei opuaraa no te roaraa o te oraraa. Aita ana‘e, te tuu ra ïa oia i to’na varua i roto i te fifi e te tau‘a ore nei oia i te mea e nehenehe e horo‘a i te hoêraa o te varua e te ite i te taatoaraa o to’na oraraa. Te vai ra te hoê taa-ê-raa i rotopu i te hoê taata faafariu tei patuhia i ni‘a i te papa o te Mesia na roto i te Buka a Moromona e o tei mau maite i taua tapu auri ra, e te hoê taata [tei] ore i na reira.9

Te rahi noa’tu ra te taata tei farii na roto i te Buka a Moromona e, o Iesu te Mesia. I teie nei, te hinaaro nei tatou ia rahi atu â te taata e faaohipa i te Buka a Moromona no te fafau ia ratou i te Mesia ra. Titauhia ia tatou ia haapapû e ia fafau

… E au mau taea‘e e e au mau tuahine here, e tai‘o ana‘e tatou i te Buka a Moromona ma te farii tatou e, o Iesu te Mesia. A tamau noa tatou i te tai‘o faahou i te Buka a Moromona, i reira hoʻi tatou e haere hope atu ai i te Mesia ra, e fafau ai ia tatou Ia’na ra, e faatumu ai i ni‘a Ia’na, e e haapau roa ai i roto Ia’na.

Te farerei nei tatou i te enemi i te mau mahana atoa. E tuea noa te mau tamataraa o teie anotau i te mau tamataraa i mutaa ihora, e e tupu noa i te rahi teie mau tamataraa i te pae varua e i te pae tino. E mea ti‘a ia tatou ia vai piri noa i te Mesia, e mea ti‘a ia tatou, i te mau mahana atoa, ia rave i To’na i‘oa i ni‘a iho ia tatou, ia haamana‘o noa Ia’na, e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa.10

3

E mea ti‘a ia tatou diluvi i te fenua nei e i to tatou oraraa i te Buka a Moromona.

E ti‘a ia tatou tata‘itahi ia farii i to tatou iho iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona na roto i te Varua Maitai. I reira hoʻi tatou e faaʻite ai i to tatou iteraa papû e i te Buka a Moromona ia vetahi ê, ia ite atoa hoʻi ratou, na roto i te Varua Maitai, i te parau mau o te reira.11

Te ite ra anei outou i te ohipa e tupu mai na roto i te maraaraa te rahiraa o te Buka a Moromona i roto i te rima o te mau misionare, te mau misionare e rave rahi atu â tei ite nahea ia faaohipa i te reira, e o tei fanauhia hoʻi i te Atua ra ? Ia tupu ana’e te reira, e farii atu tatou i te ootiraa rahi o te mau varua ta te Fatu i parau fafau mai.12

Hōho’a
Elder missionaries giving an elderly man a Book of Mormon.

« Te ite nei au i te fenua ia diluvihia i te Buka a Moromona ».

Teie to’u iteraa : rahi noa’tu ta tatou haapiiraa mai e te haapiiraa’tu na roto mai i te Buka a Moromona, rahi noa’toa’tu to te Fatu mauruuru ia tatou, e rahi noa’toa’tu to tatou mana no te paraparau. Ia na reira tatou, e rahi atu ïa te taata ta tatou e faafariu mai, i roto i te Ekalesia e i rotopu i te taata ta tatou e poro nei … No reira, teie ta tatou faaueraa, maori râ, e haapii i te mau parau tumu o te evanelia tei roto i te Bibilia e te Buka a Moromona. « E o teie hoʻi ta ratou ra mau haapiiraa, mai te au i tei arata‘ihia ia ratou e te Varua » (PH&PF 42:13).13

O te Buka a Moromona te mauhaa ta te Atua i faataa no te « haaparare i te [mau] fenua atoa mai te diluvi te huru, no te haaputuputu mai i [Ta’na] i ma‘iti ». (Mose 7:62.) Titauhia ia faariro i teie papa‘iraa mo‘a ei niu no ta tatou pororaa, ta tatou haapiiraa e ta tatou ohipa misionare

… I teie anotau haaparareraa e te opereraa parau na roto i te rave‘a rorouira, e faahapa te Atua ia tatou mai te mea e, eita tatou e tura‘i puai i te Buka a Moromona.

Te vai nei ta tatou Buka a Moromona, te vai nei to tatou mau melo, te vai nei to tatou mau misionare, te vai nei ta tatou mau rave‘a, e te vai nei te hinaaro o te ao. Teie te taime !

E au mau taea‘e e au mau tuahine here, e faito iti ha‘iha‘i roa to tatou ite no ni‘a i te mana o te Buka a Moromona, e i ta’na ohipa hanahana, e i te aano e ti‘a ia faaohipahia te reira.… 

Te ani nei au ia tatou paatoa ia feruri na roto i te pure i te mau taahiraa e ti‘a ia tatou tata‘itahi ia rave no te tuu rahi atu i teie ite apî o te Mesia i roto i to tatou oraraa e i roto i te hoê ao e hinaaro rahi nei i te reira.

Te ite nei au i te mau fare vai araara noa, te mau piha haapiiraa anaanatae e te mau terono i faauraurahia i te mau parau poro‘i o te Buka a Moromona.

Te ite nei au i te mau orometua haapii utuafare e te mau tuahine hahaere, te mau ti‘a faatere paroisa e to te amaa e te mau ti‘a faatere o te tĭtĭ e to te misioni i te a‘oraa i to tatou mau taata mai roto mai i te buka ti‘a roa a‘e i te mau buka atoa i ni‘a i te fenua nei—te Buka a Moromona.

Te ite nei au i te feia aravihi i te hamaniraa i te hoho‘a teata, te ha’utiraa teata, te papa‘iraa i te buka, te papa‘iraa i te mau pehe e te peniraa i te mau parau tumu rarahi e te mau taata rahi no roto i te Buka a Moromona.

Te ite nei au e rave rahi tauatini misionare te haere nei i roto i te misioni ma te tamau aau e rave rahi hanere irava no roto mai i te Buka a Moromona ia ti‘a hoʻi ia ratou ia faaamu i te hinaaro o te hoê ao tei po‘ia i te pae varua.

Te ite nei au i te Ekalesia taatoa i te haafatataraa’tu i te Atua na roto i te haapa‘oraa i te haapiiraa o te Buka a Moromona.

Oia mau, te ite nei au i te fenua ia diluvihia i te Buka a Moromona.14

Te haapopou nei au ia outou, e te Feia Mo‘a haapa‘o maitai, outou teie e rohi nei no te diluvi i te fenua nei e i to outou oraraa i te Buka a Moromona. Eiaha tatou e horo‘a rahi noa i te mau Buka a Moromona, e faaitoito atoa râ tatou ia faahaere i roto i to tatou iho oraraa, e na te ao atoa nei hoʻi, i te parau poro‘i nehenehe o te Buka a Moromona.15

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • I roto i te tuhaa 1, a hi‘o faahou i te a‘oraa a te peresideni Benson no ni‘a i te huru no te tuatapaparaa i te Buka a Moromona. Nahea teie a‘oraa i te tauturu ia tatou ia pahono i te mau titauraa ? Eaha te tahi mau tuhaa i roto i te Buka a Moromona o te tuʻati i ni‘a i te mau titauraa ta tatou e faaruru nei ?

  • E mea nahea to outou iteraa i te tupuraa te mau parau fafau i tapurahia i roto i te tuhaa 2 ? Eaha te tahi mau mea o ta tatou e nehenehe e rave no te faaʻite i te Buka a Moromona i te taata e hinaaro nei i teie mau fafauraa i roto i to ratou oraraa ?

  • I to outou mana‘o, eaha te auraa e « diluvi i te fenua nei e i to [tatou] oraraa i te Buka a Moromona » ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te tuhaa 3).

Te mau papa‘iraa mo‘a

2 Nephi 27:22 ; Moromona 8:26–41 ; Moroni 1:4 ; 10:3–5 ; a hi‘o atoa i te omuaraa o te Buka a Moromona

Tauturu haapiiraa

Ia tai‘o ana‘e outou, a « tareni e a tapa‘o i te mau parau e aore râ, i te mau pereoda, [ia faataa maitai te mau mana‘o e vai ra i roto i tera noa iho faahitiraa] … I te hiti, a tapa‘o i te mau faahororaa o te papa‘iraa mo‘a o te haamaramarama i te mau irava o ta oe e tamau ra » (Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia [2004], 26).

Te mau nota

  1. « To the Children of the Church », Ensign, Me 1989, 81–82.

  2. « Beware of Pride », Ensign, Me 1989, 4.

  3. LaRene Gaunt, « Does the Book of Mormon Count ? » Ensign, Tiunu 1991, 20.

  4. Howard J. McOmber II, in « Finding Truth in the Book of Mormon », Ensign, Tenuare 1996, 10–11.

  5. Aita te iʻoa i faapuharahia, aita teie buka nene‘ihia .

  6. « The Book of Mormon—Keystone of Our Religion », Ensign, Novema 1986, 6–7.

  7. « The Book of Mormon—Keystone of Our Religion », 7.

  8. « A New Witness for Christ », Ensign, Novema 1984, 6–7.

  9. « The Book of Mormon Is the Word of God », Ensign, Tenuare 1988, 5.

  10. « Come unto Christ », Ensign, Novema 1987, 84, 85.

  11. « The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants », Ensign, Me 1987, 84.

  12. « Born of God », Ensign, Tiurai 1989, 4.

  13. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 58.

  14. « Flooding the Earth with the Book of Mormon », Ensign, Novema 1988, 4, 5–6.

  15. « Beware of Pride », 4.