Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 2: Tamau maite i te pure


Pene 2

Tamau maite i te Pure

« Te faaitoito nei au ma te aau haehaa i te mau taata atoa… ia vai tamau noa i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te pure ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

« I roto i to’u oraraa taatoa ua riro te haapiiraa ia ti‘aturi i te pure ei haapiiraa faufaa rahi fatata hau atu i te mau huru a‘oraa atoa ta’u i farii », te parau ïa a te peresideni Ezra Taft Benson. « Ua riro roa te reira ei tuhaa no to’u nei huru, ei tutau, ei tumu tamau no te puai, e ei niu no to’u ite i te mau mea no te ra‘i ra.

« ‘Haamana‘o e, noa’tu te ohipa ta oe e rave e aore râ, noa’tu te vahi tei reira oe, aita outou i vai otahi noa’, te a‘oraa matarohia ïa e to’u metua tane i ni‘a ia’u i to’u tamariiriiraa. ‘E mea fatata noa mai to tatou Metua i te Ao ra. E nehenehe ta outou e titau e e farii i Ta’na tauturu na roto i te pure’. Ua ite au e, e parau mau teie haapiiraa. Mauruuru i te Atua i te mea e, ua ti‘a ia tatou ia farii e ia faaohipa i taua mana ite-ore-hia ra. Ia ore hoʻi te reira mana, e ore e ti‘a i te taata ia rave i to’na maitai hope roa ».1

Ua haapa‘o te peresideni Benson i teie haapiiraa i roto i te mau tuhaa atoa o to’na oraraa. I to’na piiraahia ei faaterehau no te ohipa faaapu no te mau Hau Amui no Marite, ua ma‘iti oia « na roto i te pure e te hi‘opo‘a maite » i te hoê pŭpŭ taata no te rave i te ohipa i piha‘i iho ia’na, « ma te ani i te Atua ia horo‘a mai [ia’na] i te varua ite hohonu ».2 I roto i ta ratou apooraa matamua, ua ui oia e, « te vai ra anei te hoê taata e ore e farii ia haamatahia ta ratou mau apooraa na roto i te pure. Aore hoê a’e taata i pato‘i. E mea na reira te haamataraa teie peu ta’na i rave tamau noa no te roaraa e va’u matahiti. Ua ani oia i te rave ohipa tata‘itahi ia faoti i te pure, te taata i to’na taime ».3 I muri mai, ua au roa to’na mau hoa i teie peu, noa’tu e, ua huru ê rii ratou i te haamataraa. I te hoê taime ua parau roa te hoê rave ohipa e, te vai ra te tahi mau taata aita â ratou i pure a‘enei mai to ratou tamariiriiraa mai â. Te parau ra oia e, « ua maumau e ua imi matou i te parau ». « Aita râ te paoti [Peresideni Benson] i faaʻite noa a‘e e, ua ite oia i te reira. E i muri a‘e i te tahi taime tamatamataraa, ua afaro roa te mau taata atoa. Ua riro anei te reira ei tautururaa ? Te parau nei au e, ia haamata ana‘e oe i te hoê apooraa mai teie te huru, eita te taata e etaeta i roto i to ratou mau mana‘o faateitei. E oi‘oi roa oe i te farii i te ohipa e titauhia ia rave i roto i te mau huru faanahoraa atoa ».4

Ua fana‘o atoa te mau taea‘e o te peresideni Benson i roto i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i to’na huru ti‘aturiraa i te pure. Teie te parau a te peresideni Gordon B. Hinckley, tei tavini ei tauturu matamua no te peresideni Benson i roto i te Peresideniraa Matamua :

« Ua tuturi au i piha‘i iho ia’na e ua faaroo vau ia’na i te pureraa.

« E mea au ta’na mau pure i te mau taime atoa. Fatata i te mau taime atoa, te tuhaa rahi o ta’na mau pure, e mau parau haamauruuru ïa. E mea iti roa te mau mea ta’na e ani. Ua faaʻite oia i te mauruuru no te mau mea e rave rahi.

« Ua haamauruuru oia i te Fatu no te ora, no te utuafare, no te evanelia, no te faaroo, no te maramarama o te mahana e no te ûa, no te mau maitai o te natura, e no te varua here ti‘amâ o te taata. Ua haamauruuru oia i te Fatu no te mau hoa e no te mau apiti. Ua faaʻite oia i te here no te Faaora e te mauruuru no To’na tusia taraehara. Ua haamauruuru oia i te Fatu no te ti‘araa ia tavini i te taata ».5

Ua haamau te peresideni Benson e ta’na vahine o Flora, i te hoê utuafare i reira te mau taata atoa e pure ai, te taata hoê e te taatoaraa. Ua parau ta raua tamaiti o Mareko : « Ia tuturi ana‘e o papa i raro no te pure, aita oia e rû. E auraa to muri i ta’na mau parau. E mea papû maitai e, te paraparau ra oia i to tatou Metua i te Ao ra ».6Ua haapii te peresideni e te tuahine Benson i ta raua mau tamarii ia pure no te ani i te arata‘iraa e te puai no ratou iho, e ia pure atoa no te tahi e te tahi. I te hoê taime ua parau te hoê hoa o te utuafare i te faaûruraa o teie mau haapiiraa a haere ai oia i te hoê tuhaa pureraa o te amuiraa rahi na muri iho i te utuafare Benson. Ua papa‘i oia :

« I te hoê mahana no te ava‘e eperera… ua itehia ia’u te hoê tumu no te puai o te hoê hui mana faatere rahi.

« Te parahi ra vau i piha‘i iho i na tamarii e ono a Elder Ezra Taft Benson, te hoê o ratou, hoê â ïa to maua piha taʻotoraa i te fare haapiiraa tuatoru. Ua maraa te faito o to’u anaanatae i te taime a ti‘a ai te peresideni [David O.] McKay i ni‘a e a faaʻite ai oia i te taata e a‘o mai i muri iho. Ua hi‘o maitai au i te taime a haere ai o Elder Benson, i mua i te « micro », aita â hoʻi au i farerei a‘enei ia’na. E taata rahi teie, ua hau i te ono avae i te roa. Ua mâtauhia oia na te mau fenua atoa ei faatere hau no te ohipa faaapu no te mau Hau Amui no Marite, e ei ite taa ê no te Fatu, e taata hi‘oraa taiâ ore e te papû, e taata tei paraparau i mua i te taata na te ao atoa nei. I te reira iho taime ua tape‘a maira te hoê rima i to’u rima. Ua pi‘o maira te hoê tamahine iti i ni‘a ia’u e ua muhumuhu rû maira e, ‘A pure no papa’.

« Ma te maere rii, ua feruri a‘era vau e, ‘te faahaerehia nei teie poro‘i na ni‘a i teie reni parahiraa, e ua titauhia ia’u ia faahaere. E parau anei au e, « A pure no Elder Benson » ? E parau anei au e, « Titauhia ia oe ia faahiti i te hoê pure no to oe papa » ?’ No te mea hoʻi e, ua titauhia ia’u ia parau oi‘oi, ua pi‘o atura vau e ua muhumuhu mărû atura e, ‘a pure no papa’.

« Ua hi‘o noa vau i taua muhumuhu ra i te tereraa na ni‘a i te anaʻiraa parahiraa e tae roa’tu i te vahi tei reira te tuahine Benson te parahiraa, ua pi‘o a‘ena to’na upoo i raro… 

« Ua ma‘iri te tau, ua tupu te mau amuiraa rahi e ua hope, e i te mau taime atoa e ti‘a te peresideni Benson i ni‘a no te paraparau, ua feruri au e, ‘Tera ta’na mau tamarii, tei purara haere i ni‘a i te fenua, te tahoê ra ratou i roto i te pure i teie taime no to ratou metua tane’ ».7

Hōho’a
A woman from Nepal kneeling by her bed. Scriptures are lying on the bed in front of her as she prays.

« Mai te mea e hinaaro tatou ia haere i mua i roto i te haamo‘araa—e ia faarahi i te maitai o te Atua i ni‘a ia tatou—aita ïa e ohipa ê atu e nehenehe e mono i te pure ».

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson

1

Ua haapii mai Iesu Mesia e, e pure tamau maite tatou.

A ora ai Oia i te fenua nei, ua haapii mai Iesu ia tatou i te faanahoraa no te pure :

« E na ô outou ia pure : E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe i‘oa.

« Ia tae to oe ra hau. Ia haapa‘ohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.

« Ho mai i te maa e au ia matou i teie nei mahana.

« E faaore mai i ta matou hara, mai ia matou atoa e faaore i tei hara ia matou nei.

« E eiaha e faaru‘e ia matou ia roohia-noa-hia e te ati, e faaora râ ia matou i te ino : No oe hoʻi te hau, e te mana, e te hanahana, e ‘a muri noa’tu. Amene ». (Mataio 6:9–13).

I muri a‘era ua haapii mai Oia e, « Ia tamau maite te taata i te pure, eiaha e fiu ». (Luka 18:1.)

Na ô maira Oia, « E ara e e pure hoʻi, ia ore outou ia roohia e te ati ». (Mataio 26:41).

I roto i teie tau tuuraa ua a‘o mai Oia e, « A pure noa i te mau taime atoa oi mana ai taua taata parau-ti‘a ore ra i roto ia outou, e ia faataa-ê-atu hoʻi ia outou i to outou iho vahi ». (PH&PF 93:49).

Ua parau te Faaora ia Iosepha Semita e, « E ore roa te taata nei e faaino i te Atua i te hoê mea, e a ore râ aita roa to’na riri i hotu i ni‘a i te hoê taata, maori râ o ratou o tei ore i fa‘i mai i to’na rima ra i roto i te mau mea atoa, e o tei ore hoʻi i haapa‘o i ta’na ra mau faaueraa ». (PH&PF 59:21)

Ua farii tatou i teie haapiiraa mai roto mai i to tatou Fatu tei ti‘afaahou, a ora ai oia i rotopu i te Ati Nephi i te pae Tooʻa o te râ : « Ia ara e ia pure ma te tuutuu ore e ti‘a ai, o te râmâhia outou e te diabolo, o te faatîtîhia outou e ana.… 

« E ara e e pure hoʻi ma te tuutuu ore e ti‘a ai ; ia ore outou ia roohia i te râmâ, i hinaaro na hoʻi Satane ia outou, ia ueue oia ia outou mai te sitona e ueuehia ra.

« No reira ia pure outou i te Metua na roto i to’u i‘oa ma te tuutuu ore e tiaʻi ;

« E te mau mea atoa ta outou e ani i te Metua i to’u ra i‘oa, o te tia ïa, a faaroo ai e noaa taua mau mea ra, e noaa ïa ia outou». (3 Nephi 18:15, 18–20.)8

Mai te mea e hinaaro tatou ia haere i mua i roto i te haamo‘araa—e ia faarahi i te maitai o te Atua i ni‘a ia tatou—aita ïa e ohipa ê atu e nehenehe e mono i te pure. E no reira te faaue atu nei au ia horo‘a i te pure—te pure i te mau mahana atoa—te pure omo‘e—i te parahiraa matamua i roto i to outou oraraa. Eiaha ia ma‘iri te hoê mahana aore e pure. Ua riro te aparauraa i te Mana hope ei tumu no te puai, no te faaûruraa, e no te haamaramaramaraa o te tane e te vahine i roto i te aamu o te ao nei, ratou tei faataa i te haerea o te taata e o te mau fenua i roto i te maitai.9

2

E haamaitaihia te mau utuafare e pure amui nei, e haamaitaihia ratou i te maitai o te here rahi a‘e e te hau o te ra‘i.

Ua faaʻite mai te Fatu e, e hopoi‘a na te mau metua te haapiiraa i ta ratou mau tamarii ia pure [a hi‘o PH&PF 68:28]. E ere i te pure omo‘e noa. Ua papû ia’u e, te auraa ra, o te haapiiraa na roto i te hi‘oraa i te taime no te mau pure utuafare. Titauhia te varua haamo‘araa o te tae mai na roto i te paieti i roto i te utuafare—te pure utuafare.10

Titauhia ia tuturi te utuafare i raro i te taime no te pure utuafare, i te ahiahi e te po‘ipo‘i. Aita e navaʻi te tahi noa mau parau i amuihia’tu i te pure haamaitairaa i te maa, o te riro nei hoʻi ei peu matarohia i te tahi mau vahi. Titauhia ia tatou ia tuturi i raro no te pure e no te haamaitai.11

Ua riro te pure e e vai noa oia ei tutau no te puai e ei tumu no te arata‘iraa i roto i te mau ohipa a to tatou utuafare. Te haamana‘o nei au i to’u tuturiraa i te hiti ro‘i o ta maua mau tamariii na‘ina‘i, no te tauturu ia ratou ia pure i to ratou apî-roa-raa, e te iteraa i muri a‘e, i te mau taea‘e e te mau tuahine paari a‘e i te tautururaa i te mea apî a‘e. Ua faatupu matou i to matou pureraa utuafare i te pô e i te po‘ipo‘i, ma te horo‘a i te hopoi‘a i te mau tamarii ia arata‘i, e ia faatupu i te mau pure taa ê no te pahono i te mau fifi taa ê. Ei hi‘oraa, e faahitihia i roto i te pure utuafare, te parau no te mau tamarii e piiraa to ratou i roto i te [Ekalesia] … E ani tatou i te tauturu ia farerei ana‘e te hoê o te mau tamarii i te hoê hi‘opo‘araa fifi i roto i te haapiiraa tuarua. E faahitihia te parau no te mau melo o te utuafare [tei] te atea ê … Na teie faahitiraa i te mau mana‘ona‘oraa taa ê i roto i to tatou mau pure utuafare e horo‘a i te ti‘aturiraa, te haapapûraa, e te puai i te mau melo o te utuafare e farerei ra i te mau fifi e te mau titauraa teimaha.12

Hōho’a
A Polynesian family kneeling in family prayer.

« Titauhia te varua haamo‘araa o te tae mai na roto i te… pure utuafare ».

E pee ê atu te mau taa-ê-raa e te mau inoinoraa o te hoê mahana mai te mea e, e haafatata amui atu te mau utuafare i te terono o te ra‘i. E rahi te tahoêraa. E puai faahou te mau taamuraa o te here e te aroha, e e tomo mai te hau o te ra‘i ra.

I roto i te reira mau utuafare, e faahiti te mau melo o te utuafare i te mau pure omo‘e i te ahiahi e i te po‘ipo‘i. E tuatapapahia te mau fifi o te taata hoê e o te utuafare ma te mana‘o papû, i muri a‘e i te aniraa i te haamaitairaa o te ra‘i. Eita te mau mana’o iino e vai i roto i te aau o te feia apî e amui atu i roto i teie huru haamoriraa, a haere atu ai ratou i te hoê faaoaoaraa i te pô. E riro teie [feia apî] ei faaûruraa maitai no te pŭpŭ i te taime e tupu noa’tu te faahemaraa. Te mau metua e haati i ta ratou mau tamarii i te faaûruraa maitai no te haamoriraa i te mahana tata‘itahi, te imi ra ïa ratou i te rave‘a no te paruru i te… utuafare.13

3

E nehenehe ta tatou e haamaitai i ta tatou aparauraa i to tatou Metua i te Ao ra.

Teie e pae rave‘a no te haamaitai i ta tatou aparauraa i to tatou Metua i te Ao ra :

1. E pure pinepine tatou. E parahi otahi tatou i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra e piti e aore râ, e toru a‘e taime i te mahana—« i te po‘ipo‘i, i te avatea e i te ahiahi », mai tei faaʻitehia i roto i te mau papa‘iraa. (Alama 34:21.) Taa ê noa’tu te reira, ua parauhia ia tatou ia tamau maite i te pure. (A hi‘o 2 Nephi 32:9 ; PH&PF 88:126). Te auraa ra, ia î to tatou aau i te pure i to tatou Metua i te Ao ra i te mau taime atoa. (A hi‘o Alama 34:27).

2. E imi tatou i te hoê vahi tano i reira e ti‘a ai ia tatou ia feruri hohonu e ia pure. Ua faauehia mai ia tatou e, taua vahi ra, tei roto ïa « i to [tatou] piha, e i roto i to [tatou] vahi moemoe, e i roto i to [tatou] medebara e ti‘a ai ». (Alama 34:26). Oia hoʻi, ia ore te ohipa faanevaneva ia itehia, i roto i te vahi moemoe. (A hi‘o 3 Nephi 13:5–6).

3. E faaineine tatou ia tatou iho no te pure. Mai te mea e, aita tatou e hinaaro e pure, e pure ïa tatou e tae roa’tu i te taime e hinaaro tatou ia pure. Ia haehaa tatou. (A hi‘o PH&PF 112:10). E pure tatou no te faaoreraa hara e no te aroha. (A hi‘o Alama 34:17–18). E faaore tatou i te hapa a te taata ta tatou e faatupu nei i te mana‘o ino. (A hi‘o Mareko 11:25). Taa ê noa’tu râ i te reira, te faaara mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e, e mea faufaa ore ta tatou mau pure mai te mea e, e faaru‘e tatou « i te taata veve, e tei tahaa noa, e ia ore ia utuutu i te feia ma‘i, e tei atihia ra, e ia ore ia horo‘a i ta [tatou] tao‘a ». (Alama 34:28).

4. Ei auraa papû e te ti‘a mau ta tatou mau pure. Eiaha tatou e faaohipa i taua mau parau nei â i roto i te pure tata‘itahi. E inoino tatou mai te mea e, e faahiti mai te hoê hoa to tatou i taua mau parau nei â i ni‘a ia tatou i te mau mahana atoa, e faariro atu tatou i te reira aparauraa ei hopoi‘a, e e tiaʻi noa tatou ia oti oioi te reira no te tuʻama i te afata teata, e no te haamo‘e ia tatou… 

E pure tatou no te aha ? E pure tatou no ta tatou ohipa, no te pato‘i i te mana o te enemi e o te diabolo, no to tatou ora maitai e no te ora maitai o te mau taata ati a‘e ia tatou. E paraparau tatou i te Fatu no ni‘a i ta tatou mau faaotiraa e te mau ohipa atoa. (A hi‘o Alama 37:36–37). Ia navaʻi to tatou aau mauruuru no te haamauruuru atu no te mau mea atoa i roaa ia tatou. (A hi‘o PH&PF 59:21). E fa‘i tatou i To’na rima i roto i te mau mea atoa. Te aau mehara ore te hoê o ta tatou mau hara rahi.

Ua parau mai te Fatu i roto i te hoê heheuraa no teie anotau : « E o oia o te farii mai i te mau mea atoa mai te mauruuru e faahanahanahia ïa ; e e amuihia te mau mea no teie nei ao ia’na ra, e ia hanere a‘e te tuhaa apî, oia, e ia rahi noa’tu ». (PH&PF 78:19).

E ani tatou i te mau mea e hinaarohia e tatou, ma te haapa‘o maitai eiaha tatou e ani i te mau mea ei ino no tatou. (A hi‘o Iakobo 4:3). E ani tatou i te puai no te upooti‘a i roto i to tatou mau fifi. (A hi‘o Alama 31:31–33). E pure tatou no te faaûruraa e no te maitai o te Peresideni o te Ekalesia, no te mau Hui mana faatere rahi, no to tatou peresideni tĭtĭ, no to tatou episekopo, no to tatou peresideni pŭpŭ autahu‘araa, no to tatou mau taea‘e hahaere, no te mau melo o te utuafare, e no te feia faatere i te pae tivira. E nehenehe e faaʻite i te tahi atu mau mana‘o tauturu, tera râ, na roto i te tautururaa a te Varua Maitai e ite tatou eaha te mau mea ta tatou e pure atu. (A hi‘o Roma 8:26–27).

5. Ia oti ta tatou aniraa na roto i te pure, e hopoi‘a na tatou ia tauturu atu ia horo‘ahia mai te reira. E faaroo tatou. Peneia‘e tei ni‘a noa â tatou i to tatou turi, e hinaaro te Fatu e a‘o mai ia tatou.14

4

Te haamana‘o nei te Atua ia tatou e ua ineine Oia i te pahono mai i ta tatou mau pure, mai te mea e, e ti‘aturi tatou Ia’na e e rave tatou i tei ti‘a ia rave.

E mana to roto i te pure. E ti‘a te mau mea atoa na roto i te pure. Na roto i te pure te mau ra‘i i matara ai i roto i teie tau tuuraa. Na te pure a te hoê tamaiti ahuru ma maha matahiti, i roto i te uru raau mo‘a, i iriti i te hoê tau tuuraa evanelia apî e i horo‘a mai i te hoê orama no ni‘a i te Metua e te Tamaiti, a fâ mai ai raua ei na taata hanahana i mua i te tamaiti ra ia Iosepha [a hi‘o Iosepha Semita—Aamu 1:11–17].15

To’u teie iteraa papû, e au mau taea‘e e e au mau tuahine e au mau hoa e, te faaroo mai nei e te pahono mai nei te Atua i ta tatou mau pure. Aita roa vau e feaa nei i te reira. Mai to’u tamariiriiraa, i ni‘a i te turi o to’u metua vahine a haapii ai au i te pure no te taime matamua ; i to’u taure‘are‘araa ; ei misionare i te mau fenua ê ê ; ei metua tane ; ei ti‘a faatere no te Ekalesia ; ei ti‘a faatere no te faatereraa hau, ua ite au ma te feaa ore e, e ti‘a i te tane e te vahine ia titau na roto i te haehaa e te pure e ia fana‘o i taua mana ite-ore-hia ra ; ia pahonohia te mau pure. Aita te taata e parahi otahi noa, e aore râ, aita e titauhia ia’na ia parahi otahi noa. E iriti te pure i te mau uputa ; e iriti te pure i te mau otiʻa ; e tamărû te pure i te mau faaheporaa ; e horo‘a te pure i te hau hohonu e te tamahanahana i roto i te mau taime pe‘ape‘a e te fifi. Haamaitai i te Atua no te pure.16

Noa’tu i roto i te mau hora tamataraa e te oto, e nehenehe e haafatata atu i te Fatu, no te farii i Ta’na faaûruraa e i To’na mana paturu—aore hoê taata e vai otahi noa, mai te mea e, e faahaehaa noa a‘e oia ia’na i mua i te Manahope. Te oaoa nei au no taua iteraa ra, no taua haapapûraa ra.17

Na roto i te mau ohipa tei tupu i roto i to’u iho oraraa, ua ite au i te maitai e i te mana o te pure… 

I te matahiti 1946 ua faauehia vau na te peresideni George Albert Smith ia haere i Europa tei faaino-roa-hia e te tama‘i, no te faati‘a faahou i ta tatou mau misioni mai Norevetia e tae atu i Afirita Apatoʻa, e ia haamau i te hoê faanahoraa no te opere i te mau tauihaa tauturu.

Ua haamau maua i te pû faatereraa i Lonedona. I muri iho ua rave maua i te tahi mau faaauraa e te nuu o te fenua. Te hoê o te taata matamua ta’u i hinaaro e farerei o te raatira rahi ïa o te nuu Marite i Europa. Te parahi ra oia i Frankfurt, Helemani.

I to maua taeraa’tu i Frankfurt, ua haere atu maua o to’u hoa e ani i te hoê farereiraa i te tenerara. Na ô mai nei te ti‘a faatere no te farereiraa e, « E homa, aita hoê rave‘a no orua no te farerei i te tenerara na mua a‘e e toru mahana. E mea ohipa roa oia e ua î roa ta’na tarena i te mau farereiraa ».

Na ô atura vau e, « E mea faufaa ia farerei maua ia’na, e aita e ti‘a ia maua ia tiaʻi i te reira roaraa taime. E haere maua i Berlin ananahi ».

Na ô mai nei oia e, « Eiaha e inoino mai ».

Haere mai nei maua i rapae, haere atura i roto i to maua pereoo, tatara a‘era i to maua taupoo, e tahoê atura maua i roto i te pure. I muri iho, ua ho‘i faahou atura maua i roto i te fare e ua farerei atura i te tahi ti‘a faatere taa ê i te piha farereiraa. Aita i tae‘ahia hoê ahuru e ma pae minuti te maoro tei mua maua i te aro o te tenerara. Ua pure maua ia ti‘a ia maua ia farerei ia’na e ia haaputapû i to’na aau, ma te ite e, te mau tauihaa tauturu atoa no te mau huru vahi atoa mai, e titauhia ïa ia tuuhia i roto i te rima o te nuu no te opereraa i te reira. Ta maua opuaraa, mai ta maua i faataa atu i te tenerara, o te opereraa ïa i ta maua iho mau tauhaa i to matou iho mau taata na roto i ta maua iho rave‘a, e ia horo‘a i te mau tao‘a horo‘a no te faaamu i te mau tamarii.

Ua faataa atu maua i te faanahoraa o te ohipa totauturu e te huru o to’na tereraa. I te pae hopea na ô maira oia e, « Na reira, a haere a haaputuputu i ta orua mau tauihaa ; e ia putu mai te reira, e riro te ture i te taui ». Na ô atura maua e, « E te tenerara, ua putu a‘ena ta maua mau tauihaa ; ua oti a‘ena te reira i te haaputuhia. I roto e piti ahuru ma maha hora mai te taime e niuniu maua i te Peresideniraa Matamua o te Ekalesia i Roto Miti, e tere mai te mau pereoo i Helemani nei e te mau tauihaa i roto. E rave rahi ta matou mau fare tao‘a ua î i te mau tauihaa tauturu tumu ».

Na ô mai nei oia e, « Aita â vau i faaroo a‘enei i te parau no te mau taata mai te reira te huru ta ratou hi‘oraa ». Ua putapû to’na aau mai ta maua i ani i roto i te pure. Hou a faaru‘e atu ai maua i to’na piha toro‘a, ua farii maua i te hoê parau faati‘a papa‘ihia no te opere i te tauihaa i to tatou iho mau taata na roto i ta tatou iho rave‘a.

Hōho’a
Chaplain Howard C. Badger, Ezra Taft Bensonand Max Zimmerin Freiberg, Germany. Caption: "'Man's mighty cities lie in ruins, yet the faith of the Saints is even stronger than before teh war... -Karlsruhe-"

Ua pure o Elder Ezra Taft Benson e to’na hoa no te ani i te arata‘iraa a faatere ai raua i te ohipa totauturu i Europa i muri a‘e i te Tama‘i II o te ao nei.

E mea oaoa mau no te varua ia ite e, te haamana‘o mai nei te Atua ia tatou e ua ineine no te pahono mai te mea e, e ti‘aturi tatou Ia’na e e rave hoʻi i te mea ti‘a ia rave. Aore e parahiraa to te măta‘u i rotopu i te tane e te vahine o te tuu i te ti‘aturiraa i roto i te Manahope, o te ore e otiatia ia faahaehaa ia ratou iho no te imi i te arata‘iraa hanahana na roto i te pure. Noa’tu e ti‘a mai te hamani-ino-raa, noa’tu e tupu mai te patoʻiraa, na roto i te pure e itehia ia tatou te ti‘aturiraa papû, no te mea, e parau mai te Atua i te hau i te varua. Taua hau ra, taua varua mărû ra, o te haamaitairaa rahi roa a‘e ïa o te oraraa nei.

I to’u tamariiriiraa i roto i te Autahu‘araa a Aarona, ua apo mai au i teie pehepehe iti no ni‘a i te pure. Ua vai noa te reira i roto ia’u :

Aita vau i ite e mea na roto i tei hea mau rave‘a varavara,

Ua ite râ vau e, te pahono mai nei te Atua i te pure.

Ua ite au e, ua horo‘a mai Oia i Ta’na parau,

Tei faaʻite mai ia’u e, e faaroo-tamau-maite-hia te pure,

E e pahonohia, eita e maoro e aore râ, i te tahi atu taime.

No reira e pure au e a tiaʻi ai ma te hau.

Aita vau i ite e, e tae mai anei te haamaitairaa

I titauhia, mai te au i ta’u i hinaaro ;

Tera râ, e vaiiho i ta’u mau pure Ia’na ana‘e ra,

E mea paari a‘e To’na hinaaro i to’u,

E mea papû e, e faati‘a oia i ta’u aniraa,

E aore râ, e faatae mai oia i te hoê pahonoraa maitai atu

… Te faaʻite nei au i to’u iteraa papû ia outou, e au mau taea‘e here e au mau tuahine here e, te ora nei te Atua. Aita Oia i pohe … Te faaʻite papû nei au e, te vai nei te hoê Atua i ni‘a i te ra‘i te faaroo mai nei e te pahono mai nei i te pure. Ua ite au e parau mau te reira. Te faaitoito nei au ma te aau haehaa i te mau taata atoa… ia vai tamau noa i piha‘i iho i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te pure ». Aore â i na mua a‘enei i roto i teie tau tuuraa, i itehia te hoê hinaaro rahi a‘e no te pure. Ia ti‘aturi tamau noa tatou i ni‘a i to tatou Metua i te Ao ra e ia rohi ma te papû no te haamaitai i ta tatou aparauraa Ia’na, ta’u ïa taparuraa tuutuu ore.18

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • Ua parau te peresideni Benson e, « eiaha ia ma‘iri te hoê mahana » aore te hoê taata e pure i ta’na iho pure (tuhaa 1). Eaha te mau haamaitairaa tei tae mai ia outou na roto i ta outou iho pure ?

  • I roto i te tuhaa 2, te faaʻite nei te peresideni Benson e rave rahi haamaitairaa ta te mau utuafare e farii, ia pure amui e ia pure tamau ratou. I nafea to outou iteraa i te pureraa utuafare i te horo‘araa mai i teie mau haamaitairaa ? Nahea tatou ia faariro i te pureraa utuafare ei ohipa matamua i roto i te oraraa ?

  • A feruri i na mana‘o tauturu e pae o te peresideni Benson i roto i te tuhaa 3. Nahea teie mau mana‘o tauturu tata‘itahi e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia « haamaitai i ta tatou aparauraa i to tatou Metua i te Ao ra » ? A feruri i te mau mea ta outou e rave no te pee i teie haapiiraa.

  • Nahea te mau parau a te peresideni Benson i roto i te tuhaa 4 e riro i te tauturu i te hoê taata o te feaa ra i te mana no te pure ? Eaha te mau parau faaʻiteraa o te ti‘a ia outou ia apiti atu i ta te peresideni Benson ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Iakobo 1:5–6 ; Enosa 1:1–8 ; 3 Nephi 14:7–8 ; PH&PF 10:5 ; 19:38 ; 88:63

Tauturu haapiiraa

Te hoê parau tumu o te hoê ïa parau mau o te arata‘i i te mau faaotiraa e te mau ohipa. « A tai‘o ai outou, a ui ia outou iho e : « Eaha te parau tumu o te evanelia e haapiihia ra i roto i teie irava ? Nahea vau ia haamau i te reira i roto i to‘u oraraa ?’ » (Te haapiiraa: Aita e piiraa teitei a‘e [1999], 17).

Te mau nota

  1. « Prayer », Ensign, Me 1977, 32.

  2. Cross Fire : The Eight Years with Eisenhower (1962), 31.

  3. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson : A Biography (1987), 204.

  4. Faahitihia i roto i te Ezra Taft Benson : A Biography, 268.

  5. Gordon B. Hinckley, « Farewell to a Prophet », Ensign, Tiurai 1994, 40.

  6. Faahitihia i roto i te Ezra Taft Benson : A Biography, 140.

  7. Elaine S. McKay, « Pray for Dad », New Era, Tiunu 1975, 33.

  8. « A tamau maite i te pure », Ensign, Fepuare 1990, 2.

  9. I roto i te Conference Report, Eperera 1966, 131.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1947, 24.

  11. I roto i te Conference Report, Atopa 1950, 147.

  12. « Family Joys », New Era, Tenuare 1973, 4.

  13. I roto i te Conference Report, Eperera 1949, 197–98.

  14. « Pray Always », 2, 4.

  15. I roto i te Conference Report, Atopa 1956, 108.

  16. I roto i te Conference Report, Atopa 1956, 104.

  17. I roto i te Conference Report, Eperera 1953, 39.

  18. « Prayer », 33–34 ; poem titled « Prayer » na Eliza M. Hickok, mai tei faahitihia i roto Best Loved Religious Poems, ed. James Gilchrist Lawson (1933), 160.