Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 8: Te mana o te parau


Pene 8

Te mana o te parau

« E mana to te parau a te Atua, mai tei itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, i roto i te mau parau a te mau peropheta ora, e i roto i te heheuraa a te taata iho, no te faaitoito i te Feia Mo‘a e no te faaahu ia ratou i te Varua ia ti‘a hoʻi ia ratou ia pato‘i i te ino, ia tape‘a papû i te maitai, e ia farii i te oaoa i roto i teie oraraa ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

A tavini ai te peresideni Thomas S. Monson ei tauturu piti no te peresideni Ezra Taft Benson i roto i te Peresideniraa Matamua, ua parau oia e : « E mea vitiviti te peresideni Benson i te apo i te mau mea e tae mai i roto i to’na feruriraa. Aita e titauhia ia’na ia feruri maoro i te hoê mea hou a itehia ai ia’na te faaûruraa no te arata‘iraa a te Fatu ia’na i roto i te hoê faaotiraa. Na roto i te tupuraa rahi o te Ekalesia i teie mahana, i te ao atoa nei, e no te rahi o te mau mea e tae mai nei i mua i te aro o te Peresideniraa Matamua, teie aravihi no te hi‘opo‘a i te mau mea atoa, e no te maramarama i te mau mea faufaa, e mea faahiahia ïa no te faatere i te ohipa a te Ekalesia ».1

I te 4 no eperera 1986, i roto i ta’na amuiraa rahi matamua ei peresideni no te Ekalesia, ua faatere te peresideni Benson i te hoê pureraa taa ê na te feia faatere o te autahu‘araa. Ua ite te mau taea‘e i roto i te pureraa i to’na aravihi no « te hi‘opo‘a i te mau mea atoa, e no te maramarama i te mau mea faufaa ». A paraparau ai oia i te amuiraa, ua faahiti oia e rave rahi titauraa ta te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei—mai te faahemaraa, te mau fifi utuafare, e te mau fifi no te haapa‘oraa i te mau faaueraa e te rave-faaoti-raa i te mau ohipa o te Ekalesia—e ua faaʻite oia i te mea ta’na i ite ei rave‘a no te faatîtîʻaifaroraa i teie mau titauraa.

Ua horo‘a te peresideni Benson i te tahi noa tuhaa o ta’na a‘oraa i roto i taua pureraa na te feia faatere o te autahu‘araa ra, no reira, ua titau oia ia tuuhia te taatoaraa o te a‘oraa i roto i te ve‘a a te Ekalesia no ni‘a i te amuiraa. Tei roto i teie pene te taatoaraa o taua a‘oraa ra. Noa’tu e, ua parau te peresideni Benson i ta’na mau parau no te feia faatere o te autahu‘araa, ua haapii mai râ oia i te mau parau tumu e au no te mau melo paatoa o te Ekalesia.

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson,

1

No te aro i te mau titauraa rahi o to tatou nei anotau, titauhia ia tatou ia tape‘a papû i te parau a te Atua.

E to’u mau taea‘e here, auê te faahiahia ia hi‘o atu i teie tino o te feia faatere o te autahu‘araa e ia ite e, e hia rahiraa tauatini Feia Mo‘a ta outou e tavini nei, e ia ite i te rahiraa tusia e te faaroo o ta outou e tiʻa paatoa nei. Aita e tino e putuputu nei i te tahi atu vahi i te ao nei i teie mahana no teie huru opuaraa ti‘a, mai ta teie pŭpŭ e na reira nei, e aita atoa e pŭpŭ ê atu—politita anei, faaroo anei, e aore râ, no te nuu anei—e mau nei i te mana mai ta outou e mau nei i teie pô.

Te ora nei tatou i te hoê tau no te titauraa rahi. Te ora nei tatou i roto i te tau ta te Fatu i parau ra i te na oraa e, « E rave-ê-hia’tu ai te hau no ni‘a mai i te ao nei, ei reira te diabolo e mana’i i ni‘a iho i to’na iho basileia ». (PH&PF 1:35). Te ora nei tatou i roto i te tau ta Ioane te Heheu Parau i ite atea « Riri roa a‘era te teni i taua vahine ra, haere atura e tama‘i atu i te toea o to’na ra huaai, o tei haapa‘o i te parau a te Atua ra, o tei mau maite i te parau a Iesu Mesia i faaʻite maira ». (Apokalupo 12:17). Te teni, o Satane ïa ; te vahine, o te Ekalesia ïa a Iesu Mesia. Te aro nei Satane i te mau melo o te Ekalesia tei noaa to ratou iteraa papû e o te tamata nei i te haapa‘o i te mau faaueraa. E rave rahi to tatou mau melo e vai haapa‘o maitai nei e te paari, te vai nei râ te tahi pae te tapitapi nei â. Te tahi pae te hi‘a nei. Te tahi pae te faatupu nei ratou i te parau tohu a Ioane, oia hoʻi, i roto i te aroraa ia Satane, e fifi te tahi pae o te Feia Mo‘a. (A hi‘o Apokelupo 13:7).

Ua ite atoa te peropheta Lehi i to tatou nei anotau i roto i ta’na moemoea orama rahi no te raau no te ora. Ua ite atura oia e, e rave rahi taata e haere matapo noa na roto i te mahu poiri, e faahoho‘araa hoʻi te reira no te mau faahemaraa a te diabolo. (A hi‘o 1 Nephi 12:17). Ua ite atu oia i te tahi pae ua ma‘iri i roto « i te mau e‘a au ore ra », te tahi atu pae ua pohe i roto i te mau pape ino, e te tahi pae ua haere atu « i te e‘a êê ra ». (1 Nephi 8:28, 32). Ia tai‘o ana‘e tatou i te mau parau no ni‘a i te parareraa te ino o te raau taero, e aore râ, ia tai‘o ana‘e tatou i te mau parau no te diluvi ino o te hoho‘a faufau e te ino i te pae morare, te vai ra anei i rotopu ia tatou e feaa faahou nei te mana‘o e, teie taua mau « e‘a au ore ra e taua mau pape ino ra ta Lehi i faataa mai ?

Te mau taata ta Lehi i ite atu te pohe ra, e ere ratou paatoa no to te ao nei. Ua haere mai te tahi pae i te raau ra e ua amu i te hotu. Oia hoʻi, te tahi mau melo o te Ekalesia i teie mahana tei rotopu ratou i taua mau varua ra ta Lehi i ite atu ua mo‘e ê.

Ua ite atoa te aposetolo Paulo i to tatou nei anotau. Ua faataa mai oia e, i te reira taime, e uʻana te faaino, te haavare, te ino, te here ore, te te‘ote‘o e te imiraa i te mea e oaoa ai. (A hi‘o 2 Timoteo 3:1–7). Ua faaara atoa oia e, « te mau taata iino e te feia haavare ra, e tupu â to ratou ino e e rahi atu, i te haavare-noa-raa’tu, e te haavareraahia mai ». (2 Timoteo 3:13).

E riro teie mau tohuraa pe‘ape‘a na te mau peropheta i tahito ra ei măta‘uraa e te haaparuparuraa rahi ahiri aita teie mau peropheta i faaʻite atoa mai i te rave‘a. I roto i ta ratou haapiiraa faaûru, e itehia ia tatou te pahonoraa i te ati pae varua o to tatou nei anotau.

I roto i ta’na moemoea, ua ite atu Lehi i te hoê auri i te tororaa na roto i te mahu poiri. Ua ite atu oia e, mai te mea e, e mau maite te taata i taua auri ra, e ora ïa ratou i te mau pape o te ino, e faaatea ïa ratou i te mau e‘a au ore ra, e faaea ïa ratou i te haere noa i roto i te mau e‘a êê o te arata‘i atu i te haamouraa ra. I muri a‘e ra ua haamaramarama maitai ta’na tamaiti o Nephi i te auraa no te auri. A ani ai Lamana e o Lemuela e, « Eaha te auraa o te auri ? » Pahono atura Nephi e, « O te parau ïa a te Atua ; e [a tapa‘o i teie fafauraa] e te taata atoa e haapa‘o i te parau a te Atua e mau maite i te reira, e ore ïa ratou e pohe, e ore hoʻi te mau faahemaraa e te mau ohi auahi o te enemi ra e haapoiri ia ratou ia arata‘i ia ratou i te pohe. » (1 Nephi 15:23–24 ; ua apitihia’tu te papa‘i faaopa). Eita te parau na te Atua e arata‘i noa ia tatou i te hotu au-roa-hia a‘e i te tahi atu mau hotu atoa, i roto râ i te parau na te Atua e na roto i te reira, e roaa ai ia tatou te mana no te patoʻi i te faahemaraa, te mana no te tinai i te ohipa a Satane e to’na mau tauturu.

Ua tuʻati noa te poro‘i a Paulo e ta Lehi. I muri a‘e i to’na faaʻiteraa i te ino ri‘ari‘a o te mau tau a muri a‘e—te tau a muri a‘e no’na, to tatou nei ïa tau !—na ô atura oia ia Timoteo : « Ia mau maite râ oe i ta oe i haapii ra… 

« E mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau mo‘a i papa‘ihia ra, o te parau ïa e paari ai oe e tae noa’tu i te ora. » (2 Timoteo 3:14–15 ; ua apitihia’tu te papa‘i faaopa).

E au mau taea‘e here, e pahonoraa teie no te titauraa rahi o to tatou nei anotau. E mana to te parau a te Atua, mai tei itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, i roto i te mau parau a te mau peropheta ora, e i roto i te heheuraa a te taata iho, no te faaitoito i te Feia Mo‘a e no te faaahu ia ratou i te Varua ia ti‘a hoʻi ia ratou ia pato‘i i te ino, ia tape‘a papû i te maitai, e ia farii i te oaoa i roto i teie oraraa.2

Hōho’a
President Ezra Taft Benson speaking at a pulpit.

Ua faaʻite pinepine te peresideni Ezra Taft Benson i te iteraa papû no ni‘a i te mana o te parau a te Atua.

2

Ia utuhi ana‘e te mau melo e te mau utuafare ia ratou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e ti‘a mai te tahi atu mau tuhaa ohipa a te Ekalesia na roto ia ratou iho.

I teie nei, te parau atu nei matou ia outou, e te mau ti‘a faatere no te autahu‘araa, a hi‘o i te haapiiraa tohuhia a Lehi e a Paulo e te tahi atu mai ia raua. I roto i te reira haapiiraa e itehia ia outou te rave‘a no te faatîtîʻaifaro i te titauraa ta outou e farerei nei no te paruru i ta outou mau nana i te mau « luto tahae » e haati nei ia ratou. (A hi‘o Mataio 7:15 ; Te Ohipa 20:29). Ua ite matou e, te haape‘ape‘a rahi atoa nei outou no te mau melo o ta outou mau paroisa e te mau tĭtĭ, e te horo‘a nei outou i te taime e te ohipa rahi no ratou. E mea rahi ta matou e ani atu nei ia outou tei ma‘itihia no te faatere. Te tuu atu nei matou i te mau hopoi‘a teimaha i ni‘a i to outou tapono. Te anihia nei outou ia faatere i te mau faanahoraa a te Ekalesia, ia uiui e ia a‘o i te mau melo, ia hi‘o e, te faatere-maitai-hia anei te mau ohipa no te faufaa moni a te mau tĭtĭ e te mau paroisa, ia faatere i te mau ohipa totauturu, ia patu i te mau fare, e ia horo‘a i te taime rahi i roto i te tahi atu mau ohipa e rave rahi.

Oia mau, eita e ti‘a ia haamo‘e i te reira mau ohipa e ia vaiiho i te hiti, e ere râ te reira i te mau ohipa faufaa te ti‘a ia outou ia rave no te feia ta outou e tavini nei. I te mau matahiti i ma‘iri a‘enei, e rave rahi taime to matou parauraa’tu ia outou e, te vai ra te mau ohipa o te horo‘a mai i te maitai varua hau atu i te tahi. I te matahiti 1970, ua parau te peresideni Harold B. Lee i te mau ti‘a retioni :

« Ua ite papû matou e, te po‘ia nei to tatou mau melo i te evanelia, te evanelia tarapape ore, e to’na atoa ra mau parau mau e te mau hi‘oraa e rave rahi … Te vai ra te tahi mai te mea ra e, ua mo‘ehia ia ratou e, te mauhaa puai a‘e ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou no te pato‘i i te mau mea ino atoa, o Ta’na iho ïa mau parau, te mau haapiiraa tumu maramarama e te ohie no te faaoraraa o te itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a ». (I roto i te apooraa na te mau ti‘a retioni, 1 Atopa 1970, p. 6).

Hōho’a
An African family seated in front of a sofa in their living room. They are reading the scriptures. Taken in Ghana, West Africa.

E tae mai te mau haamaitairaa rarahi ia « utuhi… te mau melo e te mau utuafare ia ratou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a ».

I roto i te hoê parau poro‘i na te Peresideniraa Matamua i te matahiti 1976, ua parau te peresideni [Spencer W. Kimball] e :

« Ua ite papû vau e, e mea ti‘a ia tatou tata‘itahi, i te hoê a‘e taime o to tatou oraraa, ia ite i te mau papa‘iraa mo‘a no tatou iho—eiaha râ e ite i te reira hoê noa taime, e ite faahou râ e faahou â… 

« Aita te Fatu e haʻuti mai nei ia tatou ia horo‘a ana‘e mai oia i teie mau mea, no te mea ‘ta te taata hoʻi i tuu atu i te mea rahi ra, e mea rahi atoa ïa te anihia’tu ia’na ra’. (Luka 12:48). Te fariiraa i teie mau mea, ua riro atoa ïa ei hopoi‘a na ratou. Titauhia ia tatou ia tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a mai te au i te faaueraa a te Fatu (a hi‘o 3 Nephi 23:1–5) ; e e vaiiho tatou i te reira ia faatere i to tatou oraraa ». (Ensign, Setepa 1976, te mau api 4–5).

I te ava‘e eperera 1982, ua paraparau Elder Bruce R. McConkie i te mau ti‘a retioni no ni‘a i te ti‘araa matamua ta te papa‘iraa mo‘a e ti‘a ia rave i roto i ta tatou mau ohipa. Te na ô ra oia e : « No to tatou mana‘o rahi i te mau faanahonahoraa e te mau numera e te mau tereraa ohipa, i te mau faturaa, te mau fenua e te mau tao‘a, e i te faaotiraa i te mau opuaraa o te faaʻite i te maitai rahi o ta tatou ohipa, ‘mo‘ehia’tura ia tatou te mau mea faufaa o te ture’ … Noa’tu te aravihi o te taata i roto i te mau ohipa faatereraa ; noa’tu to ratou aravihi i te parau i to ratou mau mana‘o ; noa’tu to ratou ite rahi i roto i te mau mea o te ao nei—e faa‘erehia ratou i te muhumuhu mărû o te Varua mai te mea e, aita ratou e aufau i te hoo o te tuatapaparaa, te feruri-hohonu-raa, e te pureraa no ni‘a i te mau papa‘iraa mo‘a ». (I roto i te apooraa na te mau ti‘a retioni, 2 no eperera 1982, te mau api 1–2).

I taua mahana atoa ra, ua paraparau atoa o Elder Boyd K. Packer i te mau peresideni tĭtĭ e i te mau ti‘a retioni. Ua parau oia e : « E mea faufaa roa te mau fare e te tapura haamau‘araa, te mau parau faa‘ite e te mau faanahonahoraa e te mau ture arata‘i. Tera râ, eita te reira ana‘e e horo‘a mai i taua maa varua faufaa ra, e eita atoa e faatupu i te ohipa ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou ia rave … Te mau ohipa ti‘a, taua mau mea ra o te horo‘a mai i te maa varua, ua faatumuhia ïa i roto i te papa‘iraa mo‘a ». (I roto i te apooraa e te mau peresideni tĭtĭ e te mau ti‘a retioni, 2 Eperera 1982, pp. 1–2).

Te apiti nei au i to’u reo i to teie mau taea‘e paari e te faaûruhia, e te parau nei au ia outou e, te hoê o te mau mea faufaa roa ta outou e nehenehe e rave ei mau ti‘a faatere no te autahu‘araa, o te utuhiraa ïa ia outou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. A tuapapa i te reira ma te itoito. A popou i te mau parau a te Mesia. A haapii mai i te haapiiraa tumu. A fatu i te mau parau tumu e itehia ra i reira. Te vai ra te tahi rii mau tautooraa ê te riro i te faahotu rahi a‘e i to outou piiraa. Te vai ra te tahi rii mau rave‘a ê te riro i te faatae mai i te faaûruraa rahi a‘e, a tavini ai outou.

Tera râ, mai te mea o te reira ana‘e, noa’tu te faufaa o te reira, eita ïa e nava‘i. Titau-atoa-hia ia outou ia rohi no te faaitoito i te mau melo o te Ekalesia ia tai‘o papû i te mau papa‘iraa mo‘a. Pinepine tatou i te rohi puai no te tamata i te haamaraa i te faito o te mau ohipa i roto i ta tatou mau tĭtĭ. E rave itoito tatou i te ohipa no te haamaraa i te faito o te rahiraa taata e tae mai i te mau pureraa oro‘a. E rohi tatou ia roaa te hoê faito numera teitei a‘e no to tatou mau feia apî tamaroa i roto i te misioni. E tautoo tatou no te haamaitai i te numera o te feia e faaipoipo i roto i te hiero. Ua riro teie mau mea atoa ei mau ohipa faahiahia e te faufaa no te tupuraa o te basileia. Tera râ, mai te mea e, e utuhi tamau noa te mau melo tata‘itahi e te mau utuafare ia ratou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e ti‘a mai teie mau ohipa atoa na roto ia ratou iho. E tupu rahi mai te mau iteraa papû. E puai te taata i te rave i te fafauraa. E haapuaihia te mau utuafare. E tahe mai te heheuraa na te taata hoê.3

3

Mai te mea e, e tai‘o tatou i te parau a te Atua, e farii tatou i te arata‘iraa i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa, te faaoraraa i te pêpê o te varua, e te puai no te pato‘i i te mana‘o inoino e no te pato‘i i te faahemaraa.

Ua parau te peropheta Iosepha Semita e, « te Buka a Moromona, o te buka ti‘a roa a‘e ïa i ni‘a i te fenua nei, e o te ofa‘i tihi o ta tatou haapa‘oraa, e e piri roa’tu te hoê taata i te Atua na roto i te tamau-maite-raa i ta’na mau ture, i te tahi noa’tu buka ». (Buka a Moromona, Omuaraa, ua apitihia’tu te papa‘i faaopa). E ere anei o te reira ta tatou e hinaaro nei no te mau melo o ta tatou paroisa e ta tatou tĭtĭ ? Aita anei tatou e hinaaro nei ia haafatata’tu ratou i te Atua ? No reira, a imi i te mau rave‘a atoa no te faaitoito ia ratou ia utuhi ia ratou i roto i teie ite nehenehe no te Mesia, no te mau mahana hopea nei.

A tauturu i te Feia Mo‘a ia ite e, te tuatapaparaa e te imiraa i te mau papa‘iraa mo‘a, e ere ïa i te hoê hopoi‘a ta te Fatu i tuu mai i ni‘a ia ratou, e haamaitairaa râ e e rave‘a faahiahia. A hi‘o na i te parau ta te Fatu iho i faahiti no ni‘a i te mau maitai no te tuatapaparaa i Ta’na parau. Na ô atura oia i te peropheta arata‘i rahi ra o Iosua :

« Eiaha te buka ture na ia taa ê atu i roto i to vaha, ia haamana‘o maite oe i te reira i te rui e te ao, ia haapa‘o hua oe i tei papa‘i-atoa-hia i roto ra, ei reira e maitai ai to oe haerea, ei reira oe e manuïa roa ai. » (Iosua 1:8 ; ua apitihia’tu te papa‘i faaopa).

Aita te Fatu e fafau nei ia Iosua e, e monihia oia e e tui to’na roo, e maitai râ to’na oraraa i roto i te parau-ti‘a e e manuïa roa oia i roto i te mau mea faufaa no te oraraa, oia hoʻi, te tautooraa ia roaa te oaoa mau. (A hi‘o 2 Nephi 2:25).

Te vai ra anei te mau melo i roto i ta outou tĭtĭ tei fifi te oraraa na roto i te hara e aore râ te ati ; tei roto i te oto e aita e ti‘aturiraa faahou ? Ua feruri anei outou i te tahi rave‘a no te haere e faaora i to ratou mau puta, tamărû i to ratou varua pe‘ape‘a ? Te horo‘a mai nei te peropheta Iakoba i te reira ma te fafau mai e : « I haere mai ratou i ni‘a nei i ô nei ia faaroo i te parau haamauruuru a te Atua, oia ïa, te parau e faaora i te aau i putahia ra. » (Iakoba 2:8 ; ua apitihia’tu te papa‘i faaopa).

I teie mahana ua î te ao nei i te mau feruriraa faatianiani o te nehenehe e arata‘i i to tatou melo maitai roa a‘e i roto i te hapa e te pe‘ape‘a. I te tahi taime, no te î roa te mau piahi haapiiraa tua toru i te mau haapiiraa tumu o te ao nei, ua haamata a‘era ratou i te uiui te mana‘o i ni‘a i te mau haapiiraa tumu o te evanelia. Nahea outou ei ti‘a faatere autahu‘araa i te tauturu i te faaitoitoraa i to outou mau melo ia pato‘i i taua mau huru haapiiraa haavare ra ? Ua horo‘a mai te Faaora i te pahonoraa i roto i Ta’na a‘oraa rahi i ni‘a i te mou‘a no Oliveta a fafau mai ai hoʻi Oia e, « E oia o te mau maite i ta’u ra parau, e ore ïa e vare ». (Iosepha Semita—Mataio 1:37 ; ua apitihia’tu te papa‘i faaopa).

Ua î te mau papa‘iraa mo‘a i te mau fafauraa mai teie te huru no ni‘a i te faufaa o te parau. Te vai ra anei ta outou mau melo o tei hiaai nei i te haapiiraa e te arata‘iraa i roto i to ratou oraraa ? Te parau mai nei te papa‘i Salamo ia tatou e, « E lamepa ta oe parau i to’u nei avae, e tiarama no to’u nei mau e‘a » (Salamo 119:105), e ua fafau mai Nephi e, mai te mea e, e poupou tatou i te parau a te Mesia « e faaʻite te parau a te Mesia ia outou i te mau mea ta outou e haapa‘o ». (2 Nephi 32:3).

Te vai ra anei te mau melo i roto i ta outou nana tei roto i te hara hohonu, e titauhia ia iriti mai ia ratou mai reira mai ? No ratou te fafauraa a Helamana : « E ua ite atoa tatou e, o te parau a te Atua, o te mea ora ïa, e te puai hoʻi, e taa ê ai te mau rave‘a paari, e te mau marei, e te mau parau a te diabolo ». (Helamana 3:29).

Te manuïaraa i roto i te parau-ti‘a, te puai no te ape i te mana‘o inoino e no te pato‘i i te faahemaraa, te arata‘iraa i roto i to tatou oraraa i te mau mahana atoa, te faaoraraa i te pêpê o te varua—e mau tuhaa rii noa teie no te fafauraa ta te Fatu i horo‘a mai i te feia e haapa‘o i Ta’na Parau. E fafau anei te Fatu ma te ore e faatupu ? E mea papû roa e, mai te mea e, e parau mai Oia ia tatou e, e tae mai teie mau mea i ni‘a ia tatou mai te mea e, e haapa‘o tatou i Ta’na parau, ei reira ïa tatou e farii mau ai i te mau haamaitairaa. E ia ore hoʻi tatou e haapa‘o, e ere ïa tatou i te reira mau haamaitairaa. Noa’tu to tatou haapa‘o i roto i te tahi atu mau mea, te vai ra te tahi mau haamaitairaa o te itehia i roto ana‘e i te mau papa‘iraa mo‘a, na roto ana‘e i te haereraa i roto i te parau a te Fatu e te tape‘a-papû-raa i te reira a haere ai tatou na roto i te mărû poiri e tae atu ai i te raau o te ora.4

4

E horo‘a faufaa rahi te parau a te Fatu, e eiaha roa tatou e rave tapetepete noa i te reira.

E ia ore hoʻi tatou e tau‘a i te mea ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou nei, e riro ïa tatou i te ere i te mana e te mau haamaitairaa ta tatou e imi ra. I roto i te hoê faaararaa hanahana i te Feia Mo‘a matamua, ua parau te Fatu i teie parau no ni‘a i te Buka a Moromona : « E ua haapoirihia to outou mau feruriraa i te tahi mau taime i ma‘iri a‘enei no te faaroo ore, e no te mea hoʻi ua rave tapetepete noa outou i te mau mea ta outou i farii ra—

« Na te reira aau teitei e te faaroo ore i afai atu ai i te ekalesia atoa i raro a‘e i te faahaparaa.

« E te vai nei teie nei faahaparaa i nia i te mau tamarii no Ziona ra, oia te paatoaraa.

« E e vai noa ratou i raro a‘e i teie nei faahaparaa e tae noa’tu i te taime ratou e tatarahapa ai e e haamana‘o ai te fafau apî ra, oia te Buka a Moromona ». (PH&PF 84:54–57).

E au mau taea‘e e, eiaha na tatou e rave tapetepete i te mau mea rarahi ta tatou i farii mai roto mai i te rima o te Fatu ra ! Ta’na parau o te hoê ia o te mau horo‘a faufaa rahi roa a’e Ta’na i horo‘a mai ia tatou nei. Te faaitoito atu nei au ia outou ia tuu faahou ia outou i roto i te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a. A utuhi ia outou i roto i te reira i te mau mahana atoa ia noaa ia outou te mana o te Varua no te parahi i pihai iho ia outou i roto i to outou mau piiraa. A tai‘o i te reira i roto i to outou utuafare e a haapii i ta outou mau tamarii ia here e ia poihere i te reira. E na roto i te pure e te aparauraa ia vetahi ê, a imi i te mau rave‘a atoa no te faaitoito i te mau melo o te Ekalesia ia pee i to outou hi‘oraa. Mai te mea e, e na reira outou, e ite outou, mai ia Alama i ite ra e, « e mana rahi to te a‘oraa i te parau a te Atua ia arata‘i i te taata ia rave i te ohipa ti‘a—oia ïa, ua hau to te reira mana i ni‘a i te aau o te taata i to te o‘e, e to te tahi mau mea atoa te tae ia ratou ra ». (Alama 31:5).

Mai ia Alama, te parau atu nei au ia outou, « E mea maitai ïa ia tamata i te mana o te parau a te Atua » (Alama 31:5).5

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • A feruri na i te parau a te peresideni Benson e, e « pahonoraa teie no te titauraa rahi o to tatou nei anotau » (tuhaa 1). Nahea teie pahonoraa i te tauturu ia tatou ia pahono i te mau titauraa ta tatou e farerei nei ?

  • A hi‘o faahou i te mau mea ta te peresideni Benson i parau e, e riro i te tupu mai, mai te mea e, « e utuhi tamau noa te mau melo tata‘itahi e te mau utuafare ia ratou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a » (tuhaa 2). I to outou mana‘o, no te aha te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a e horo‘a mai ai i taua mau huru hopearaa ra ?

  • Ua parau te peresideni Benson e, e haamaitairaa te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a, e ere i te hopoi‘a (tuhaa 3). Eaha te mau haamaitairaa tei tae mai i ni‘a ia outou e to outou utuafare na roto i te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a ? Eaha te a‘oraa ta outou e horo‘a i te hoê taata o te feruri ra e, e hopoi‘a te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a ?

  • Eaha te tahi mau fifi no te rave-tapetepete-raa i te parau a te Atua ? (A hi‘o i te tuhaa 4). Eaha te tahi mau mea e ti‘a ia tatou ia rave no te haapa‘o rahi atu â i te parau na te Atua ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Te Ohipa 17:11 ; 2 Timoteo 3:16–17 ; 1 Nephi 19:23–24 ; Alama 32:21–43 ; PH&PF 18:33–36 ; 21:4–6 ; 68:1–4

Tauturu haapiiraa

« E rave rahi o te feruri nei e, te taime maitai a‘e no te tuatapaparaa, tei te po‘ipo‘i ïa i muri a‘e i te hoê aru‘i faafaaearaa … E mea au a‘e na te tahi atu mau taata ia tuatapapa i roto i te mau hora hau maitai, ia hope te ohipa e te mau haape‘ape‘araa o te ao … Peneia‘e, te mea faufaa a‘e i te hora o te mahana, o te faataaraa ïa i te hoê taime no te tuatapaparaa » (Howard W. Hunter, « Reading the Scriptures », Ensign, Novema 1979, 64).

Te mau nota

  1. Thomas S. Monson, i roto Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson : A Biography (1987), 487–88.

  2. « The Power of the Word », Ensign, Me 1986, 79–80.

  3. « The Power of the Word », 80–81.

  4. « The Power of the Word », 81–82.

  5. « The Power of the Word », 82.