Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 21: Te mau parau tumu no te maitai pae tino e pae varua


Pene 21

Te mau parau tumu no te maitai pae tino e pae varua

« Te mau mea atoa e au no te maitai o te utuafare taata, i te pae anei no te faarava‘iraa faufaa, te pae sotiare e te pae varua, o te mana‘ona‘oraa ïa a Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, no teie nei e a muri noa’tu ».

No roto mai i te oraraa o Ezra Taft Benson

I te matahiti 1936, te tafifi ra te mau taata na te ao atoa nei i te pae faufaa, no te Topatari rahi, ua hohora te Peresideniraa Matamua i te faanahoraa apî no te totauturu. Ua piihia teie faanahoraa te faanahoraa paruru a te Ekalesia, e ua faati‘ahia te reira, e ere no te opereraa i te tauturu i te feia navaʻi ore, « no te tauturu râ i te taata ia tauturu ia’na iho ».1 I te faati‘araahia teie faanahoraa e te Peresideniraa Matamua e te tahi atu feia faatere, ua haapii atu ratou i te mau parau tumu matamua roa no te ohipa itoito, no te faarava‘iraa ia‘na iho e no te taviniraa. Ua faaitoito ratou i te mau melo o te Ekalesia ia aufau i te tuhaa ahuru e te mau ô haapaeraa maa, ia faatupu e ia haaputu i te maa, ia haapae i te mau tarahu faufaa ore e ia faaherehere i te moni no te mau mea e hinaarohia ananahi.

I tera ra taime, te tavini ra te peresideni Benson ei tauturu i roto i te peresideniraa tĭtĭ i Boise, Idaho. E toroʻa haapa‘o faufaa atoa ta’na, e taata aravihi no te ohipa tapihooraa e e ti‘a hoʻi no te ohipa faaapu no te fenua no Idaho. Ua farii oia i te tonoraa a to’na peresideni tĭtĭ ia haere i te hoê apooraa i reira te faanahoraa paruru a te Ekalesia e hohorahia mai. Ua parau oia i te tahi taime i muri iho : « Ua anaanatae roa to’u aau atoa i te mau mea ta’u i faaroo i tera mahana. Ua hoʻi mai au i te tĭtĭ no Boise e ua faa‘ite atu vau i to’u na taea‘e e, e mea maitai roa teie faanahoraa tei hohorahia mai, i te pae no te haapa‘oraa faufaa anei, i te pae sotiare e i te pae varua, e ua faa‘ite atu vau i to’u ti‘aturiraa e, e riro te feia o te Ekalesia i te pahono anaanatae mai i te reira ei mea maitai e te hinaaro atoa hoʻi ».2

Piti noa avaʻe i muri iho i to te peresideni Benson vauvauraa i teie faanahoraa i ta’na tĭtĭ, « e rave rahi opuaraa totauturu tei haamata : ua tanu te tahi paroisa e rave rahi ta faaapu, ua ueue te tahi e ahuru ma pae ta peti, e ua tapunu te tahi atu Sotaiete Tauturu i te maa e ua hamani i te ahu taoto e te ahu. [Te tahi atoa paroisa] tei patu roa i te hoê fare tapunu maa ».3

Hōho’a
Ezra Taft Benson in Geneva, Switzerland. Caption: "Checking welfare supplies with Pres. Max Zimmer in Geneva Warehouse" Collection Summary: Black-and-white views taken during Benson's February-December 1946 mission to postwar Europe to meet with Latter-day Saints, direct distribution of welfare supplies, and arrange for resumption of missionary work.

Elder Ezra Taft Benson, i te pae atau, i piha‘i iho i te peresideni Max Zimmer, te ti‘a peresideni o te misioni no Helevetia, te hi‘opo‘a ra i te mau materia totauturu i Geneva i te fenua Helevetia, matahiti 1946

Ua ite mata te peresideni Benson i te faaûruraa a te faanahoraa no te ohipa totauturu 10 matahiti i muri mai. Ei melo i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ua tonohia oia i Europa no te peresideni i te Ekalesia i reira i muri mai i te Tamaʻi Rahi II o te ao. I ni‘a i te reira mau fenua tei vavahihia e te tamaʻi, ua arata‘i oia i te tautooraa a te Ekalesia no te horo‘araa i te mau maitai e tauturu i te taata no te faaravaʻiraa ia’na iho. Te faati‘a nei oia i te mea i tupu i te tae-matamua-raa mai te pahi e te mau tauihaa totauturu i Berlin, i Heremani :

« Ua haere maua te peresideni no te misioni, te peresideni Richard Ranglack. Ua haere maua i teie fare vairaa tauihaa tahito, apeehia e te faʻehau, tei roto teie mau tauihaa totauru, e tao‘a rahi hoʻi. I roto i te fare vairaa, i roto roa, ua ite matou i te mau afata tei apapahia, fatata teitei roa mai te tapoʻi fare.

« ‘E afata maa ana‘e te reira ?’ Te parau ïa a Richard. ‘Parau mau anei e mau afata maa te reira ?’

« ‘Oia mau, e to’u taea‘e’, ua pahono vau, ‘e maa, e ahu e te ahu taoto—e maitai e, te vai atoa ra te tahi raau no te rapaauraa’.

« Haapou mai nei maua Richard hoê o te mau afata. Iriti atura maua i te reira. Ua î roa te reira i te maa mâtau-roa-hia—e pipi marô. I te iteraa teie taea‘e iti i te reira, ua patia haere o’na i to’na rima i roto, tapeʻapeʻa noa ai i te reira, ua oti roa ino oia, taʻi a‘era mai te hoê tamarii te huru no to’na mauruuru rahi.

« Ua iriti maua i te tahi faahou â afata, ua î roa te reira i te titona tei haaperehuhia, aita e ohipa i anoʻihia a aita i iritihia, te maa mau ta te Fatu i hamani mai ta’na i opua. Ua tuu oia i te tahi tuhaa i to’na vaha. Maʻiri atura te tahi taime, hi‘o mai nei oia ma te roimata i ni‘a i te mata—to’u atoa hoʻi—e ua parau mai oia ma te taueue noa te upoo, ‘E te taea‘e Benson, nahea ta’u e nehenehe e ti‘aturi e, na te tahi taata tei ore a‘enei i ite ia matou tei rave i te reira no matou’.

« Tera te faanahoraa a te Fatu ! Te mau ô horo‘a no roto mai i te here taea‘e e te faatusiaraa mana‘o tae e te tautururaa i te tahi atu mau taata ia tauturu ia ratou iho. Na te reira e haapapû i te tura e te faaturaraa ia’na iho ».4

Te mau haapiiraa a Ezra Taft Benson

1

Ua hinaaro roa te Fatu ia haamaitai i To’na mau taata i te pae tino e i te pae varua.

Te feruri nei au e, e au mau taea‘e e au mau tuahine e, no ni‘a i te parau o te ohipa pae tino, ua parau te Fatu :

« … no te pae varua te mau mea atoa ia’u nei, aore au i horo‘a’tu ia outou te hoê ture tahuti noa nei… » [PH&PF 29:34.]

Te fâ o te reira, e fâ pae varua ïa. Te ora nei râ tatou i roto i te hoê ao materia, e ao tahuti, e ao pae tino… 

Toopiti tino to te taata, te tino tahuti e te tino varua, e i roto i te mau heheuraa matamua i to’na mau taata, ua haamana‘o te Fatu, e rave rahi taime, ia horo‘a’tu i te arata‘iraa e te faaueraa e au i te tahuti nei. Ua faaue Oia i te Feia Mo‘a e te feia faatere o te Ekalesia ia hoo mai i te fenua e te tahi atoa fare ; ia patu mai i te mau hiero ; ia faati‘a atoa i te hoê fare neneʻi buka, e te hoê fare toa e te hoê fare no te tapaeraa o te « mau taata eê e haere mai » [hi‘o PH&PF 124:22–23] I roto i te heheuraa hanahana tei topahia te i‘oa te Parau Paari, aita oia i faa‘ite noa te maa maitai e te maa maitai ore no te taata, ua vauvau atoa oia i te hoê fanahoraa no te faaamuraa animara, te reira hoʻi ta te mau aivanaa i iteite mai, hau i te hanere matahiti i muri iho, na roto i te tuatapaparaa a te taata [hi‘o PH&PF 89]. Te mau huru mea atoa e tuʻati i te maitai o te taata, ua riro noa te reira e e riro noa’tu â ei mana‘ona‘oraa na te Ekalesia. Ua tamau noa to tatou mau taata i te aʻohia no ni‘a i te tereraa o te mau ohipa i te pae tino…

E mea faufaa roa ia vai titiaifaro noa to tatou feruriraa, te mau taea‘e e te mau tuahine. Ia vai noa râ i roto i to tatou feruriraa e, te reira mau mea materia atoa, e rave‘a noa ïa no te tapae i te hoê fâ, e fâ pae varua, noa’tu e, ua hinaaro roa te Fatu ia haamaitai i To’na taata i te tahuti nei. Ua na reira Oia i te parau i roto i te mau heheuraa e rave rahi. Ua faa‘ite maitai Oia, i tera e tera taime, e ti‘a ia tatou ia pure no ta tatou mau maa hotu, no ta tatou mau animara, no to tatou mau taata, no to tatou mau fare e ia tiaoro tatou i te mau haamaitairaa a te Fatu i ni‘a i ta tatou mau ohipa. E ua parau fafau mai oia e, e haere mai oia ma te ineine e te hinaaro ia haamaitai ia tatou… 

Eita te Fatu e rave na tatou i te mea e nehenehe e e ti‘a hoʻi ia tatou ia rave no tatou iho. O ta’na râ fâ, o te haapa‘oraa ïa i te maitai o to’na Feia Mo‘a. Te mau mea atoa e au i te maitai o te utuafare taata, i te pae anei no te faaravairaa faufaa, te pae sotiare e te pae varua, o te mana‘ona‘oraa ïa a Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, i teie nei e a muri noa’tu.5

Ia faatere tatou i te hoê tuhaa o te faanahoraa no te ohipa totauturu, e ti‘a ia vai noa i mua i to tatou mata te tumu matamua te reira i faati‘ahia ai. Teie te fâ, « e haamau, i te maitai a‘e e noaa mai, te hoê faanahoraa e faaore i te anatemaraa o te faatau, e haamou i te ino o te ohipa ore, e i reira te ti‘amâraa, te raveraa i te ohipa, te faaherehereraa i te moni e te faaturaraa ia’na iho e faati‘a-faahou-hia ai i rotopu i to tatou mau taata. Te titauraa a te Ekalesia, o te tautururaa ïa i te taata ia tauturu ia’na iho. E mea ti‘a ia faariro-faahou-hia te ohipa ei ture arata‘i i te oraraa o to tatou mau melo o te Ekalesia ».6

Tei roto te puai o te faanahoraa no te ohipa totauturu a te Ekalesia i te mau utuafare atoa, ratou te pee i te faatereraa faaûru a te feia faatere ia ora ratou ia ratou iho na roto i te faaineineraa tano. Te tia‘i nei te Atua ia faaineine to’na Feia Mo‘a ia ratou iho, « ia ti‘a i te ekalesia [mai ta te Fatu i parau] ia vai ti‘amâ noa i ni‘a a‘e i te mau mea taa ê atu atoa i hamanihia i raro a‘e i te ao tiretiera ra ». (PH&PF 78:14).7

Ua riro te parabole i roto i te papa‘iraa mo‘a no ni‘a i na paretenia maamaa e pae e na paretenia paari e pae [hi‘o Mataio 25:1–13] ei faahaamanaʻoraa e, e nehenehe i te hoê taata e tia’i maoro roa hou a tamata ai i te tautoo no te maitai pae varua e te pae tino o to’na fare. Ua ineine anei tatou ?8

2

Na roto i te hoê ohipa itoito e te mana‘o papû e te pipiri ore, e roaa ia tatou te mau mea titauhia no te oraraa e e tupu tatou ia au i te hiro‘a Atua.

Te hoê o te mau parau tumu matamua tei heheuhia i te metua ra ia Adamu, a tiavaruhia ai oia i rapae i te ô i Edene, o teie ïa : « E amu oe i ta oe maa ma te hou i ni‘a i to rae, e hoʻi noa’tu oe i raro i te repo » (Genese 3:19). Te mea materia atoa e noaa mai ia tatou i roto i teie oraraa, no roto mai ïa i ta tatou ohipa e te aroha o te Atua. Na roto noa i te ohipa e noaa ai te mau mea e titauhia no te oraraa.9

Ua faauehia te taata e te Atua ia ora ma te hou i ni‘a i to’na iho rae, eiaha râ i to te tahi.10

Ta tatou evanelia, e evanelia ïa no te ohipa—ma te mana‘o papû e te pipiri ore, e o te ravehia nei na roto i te varua no te aroha mau o te Mesia. E mea na reira ana‘e tatou e tupu atu ai i roto i te hiro‘a Atua. E mea na reira ana‘e tatou e riro ai ei mauihaa ti‘amâ i roto i te rima o te Fatu no te haamaitai ia vetahi ê, na roto i tera mana e arata‘i atu i te tauiraa o te oraraa o te tane e te vahine i te faito maitai a‘e.

E ti‘a ia tatou ia vai haehaa e ia mauruuru no teie opuaraa, teie tufaa aiʻa, teie rave‘a no te taviniraa e na reira atoa to te reira mau utu‘a maitai rahi. Auê te fana‘o rahi o te feie pee i te faanahoraa a te Fatu no te faatupu i to’na mana e no te faa‘ohipa i te reira no te haamaitai ia vetahi ê. Tera mau ta te Mesia i rave. Tera mau ta tatou fanaʻoraa.11

Te feia e farii i te totauturu, e ti‘a ia ratou ia ohipa ia au i to ratou aravihi ia noaa mai te tahi maitai e aore râ te tautururaa a te ô haapaeraa maa. Ia ore te ohipa ti‘a e horoʻahia, ia ore te taata e faaitoitohia ia rave i te ohipa, e tupu mai te parau no te moni tauturu a te Ekalesia ei moni faaaravî, e ei reira te tumu no te faati‘araahia te ohipa totauturu e fifi ai. E ture te reira i te raʻi, e o ta tatou hoʻi i ore e apo hope roa i ni‘a i te fenua nei, oia hoʻi eita e nehenehe e tauturu tamau noa i te taata na roto i te raveraa i te mea ta ratou e nehenehe e rave, e ta ratou hoʻi e ti‘a ia rave no ratou iho.12

E ti‘a ia tatou ia ani i te mau haamaitairaa a te Fatu i ni‘a i te mau mea atoa ta tatou e rave nei, ma te ore roa tatou e rave i te hoê noa’tu mea eita Ta’na mau haamaitairaa e tano ia anihia. Eita e ti‘a ia tatou ia titau i te Fatu ia rave i te hoê mea no tatou, o ta tatou e nehenehe e rave no tatou iho. Te ti‘aturi nei au i roto i te faaroo e te ohipa, e e haamaitai rahi a‘e te Fatu i te hoê taata tei ohipa no te mea ta’na i pure, i te taata tei pure noa.13

Na te ohipa itoito e te mana‘o papû e faatae mai i te ea maitai, te manuïaraa au, te hoê feruriraa mâ e te taoto faaanaanaea. I riro noa na te ohipa ei haamaitairaa na te taata. Ia vai to outou faatura au no te ohipa, i te upoo anei, i te aau e aore râ i te rima. Ia oaoa noa’tu outou ma te au i te haaraa ti‘a … Eita roa’tu outou e ti‘aturi noa e aore râ e moemoea noa e, ua tae outou i te raʻi. Titau-roa-hia ia aufau outou i te hoo, na roto i te haaraa, te faatusiaraa e te oraraa ti‘amâ.14

3

Ia faahotu e ia haaputu tatou i te maa, ei reira noa tatou e ooti ai i te apî ma te faaineine atoa i to tatou ananahi.

Ua faaea a‘enei outou no te feruri e, eaha te tupu mai i ni‘a i te huiraatira e aore râ, te nunaa, mai te mea e, e mau noa’tu te ohipa utaraa e aore râ, mai te mea e, e tupu noa’tu te tama’i, e aore râ, te topatari ? Nahea te maa e noaa ai na outou e na te taata tupu ? Eaha te maoro te fare toa i raro noa mai—e aore râ te fare toa rahi—e pahono ai i te hinaaro o te huiraatira ?

I te tahi rii noa tau poto i muri mai i te Tamaʻi Rahi II o te ao, ua piihia vau na te Peresideniraa Matamua ia haere i Europa no te faanaho faahou i ta tatou mau misioni e ia haamau vau i te hoê faanahoraa no te opereraa maa e te opereraa ahu i te Feia Mo‘a. E mea papû noa â te hoho‘a i roto i to’u feruriraa no te mau taata tei paʻuma i ni‘a i te mau pereoo auahi, i te mau poʻipoʻi atoa e te mau huru tauihaa atoa i roto i te rima, no te haere i te otiʻa fenua e tapihoo i ta ratou mau taoʻa i te maa. I te mau po, e taata-roa-hia te tapeʻaraa pereoo auahi, ua î te rima i te maa tanu e te maa hotu, na reira atoa te maniania puaa e te maniania moa. Aitâ outou i faaroo a‘enei i te arepurepu mai teie te huru. Oia mau, ua ineine teie mau taata no te tapihoo i te mau huru mea atoa no taua tao’a ra o te tauturu i te ora—te maa.

Te vai nei te hoê rave‘a no te faarava‘iraa ia‘na iho i te pae faufaa, fatata roa te reira i te moʻe-roa-hia, o te faatupuraa ïa i te maa i te fare. Ua mâtau roa tatou i te haere i te fare toa no te hoo mai i te mea ta tatou e hinaaro. Na roto i te faatupuraa i ta tatou iho maa, te faaiti nei ïa tatou, e e mea huru rahi, i te teimaha o te paʻumaraa moni hoo. Hau atu râ, te haapii nei tatou i te faatupu i ta tatou iho maa ma te faaô atoa mai i te utuafare taatoa i roto i te hoê opuaraa au… 

Hōho’a
A family working in a garden.

E nehenehe te mau utuafare atoa e amui i roto i te tautooraa ia faatupu i te maa.

Tei to’u mana‘o ia outou, ia rave outou i te mea ta te tahi atu mau taata i rave. E tahoê i te tahi pŭpŭ taata, ei reira e imi i te parau faati‘a no te faaapu i te hoê tapu fenua, e aore râ e tarahu i te reira no te faaapu. Ua rave te tahi pŭpŭ peresibutero i te reira, e pauroa ratou i te ootiraa i te mau maitai no te auhuneraa i te maa tupu e te maa hotu na reira atoa te mau haamaitairaa no te rave-tahoê-raa i te ohipa e te ohiparaa ei utuafare. E rave rahi utuafare tei huri roa i te repo o te aua fare no te faaapu.

Te faaitoito nei matou ia outou ia ohipa atu â no te faaravaʻiraa ia outou iho, ei reira, mai ta te Fatu i parau, « noa’tu i te mau ati o te topa’tu i ni‘a ia outou na, ia ti‘a i te ekalesia ia vai ti‘amâ noa i ni‘a a‘e i te mau mea taa ê atu atoa i hamanihia i raro a‘e i te ao tiretiera ra (PH&PF 78:14). Ua hinaaro te Fatu i to tatou ti‘amâraa, e ia faaravaʻi tatou ia tatou iho no te mea e mau mahana ati rahi tei mua ia tatou. Ua faaara e ua faaara atea mai Oia ia tatou no ni‘a i te reira.

Ua riro te faatupuraa i te maa i te hoê noa tuhaa i roto i te aʻo pinepine ia haaputu i te maa… ia faati‘ahia ana‘e te reira e te ture. Aita te Ekalesia i parau ia outou eaha te maa e haaputu. Ua vaiihohia te reira faaotiraa i te melo tata‘itahi… 

… Peneiaʻe te heheuraa no te faatupuraa e no te haaputuraa i te maa, mai te huru te faufaa o te reira i te taʻumaraa i roto i te pahi i te tau ra o Noa, no to tatou maitai pae tino nei… 

E faanaho i te haaputuraa maa mai ta outou e haaputu nei i te moni. E faaherehere i te tahi vahi iti ia topa mai te moni avaʻe. E tapunu e aore râ tamohina i te mau maa hotu e te mau maa tupu o te faaapu e te mau hotu o te tumu raau. E haapii nahea i te faaherehere i te maa, e taraʻi anei e aore râ e haapaari anei i roto i te faato’eto’e. A faariro i te haaputuraa ei tuhaa no ta outou tabula haamau‘araa. A haaputu i te mau huero e a faaravaʻi i te mau tauihaa no te rave i te ohipa. Mai te peu te faaherehere ra outou i te moni no te opuaraa ia hoo mai i te tahi faahou pereoo e aore râ afata teata e aore râ te tahi atu tauihaa no te oraraa fana‘o e te faaanaanataeraa, titauhia paha ia taui outou i ta outou mau opuaraa matamua roa. Te aʻo atu nei matou ia outou ia rave i te reira na roto i te pure e ia na reira outou i teie nei…

Pinepine roa ino tatou i te faaea noa i roto i to tatou oraraa iti ohie ma te faatumu i ni‘a i te mana‘o e, eita te mau mauiui no te tamaʻi, no te topatari, no te oʻe e no te aueueraa fenua e tae mai i ô tatou nei. Ratou te ti‘aturi i te reira, aore ratou i mâtau i te mau heheuraa o te Fatu, e aore râ aita ratou e ti‘aturi nei i te reira. Ratou te mana‘o ohie noa nei e, eita te reira mau ati e tupu, e e haapaehia te reira no te parau-ti‘a o te Feia Mo‘a, ua hape roa ïa ratou, e e tatarahapa mau ratou i te tapeʻaraa i teie mana‘o maamaa.

Ua faaara e ua faaara atea roa mai te Fatu ia tatou no te hoê mahana ati rahi ma te aʻo ia tatou, na roto i Ta’na mau tavini, i te huru no te faaineineraa ia tatou no te reira mau tau fifi. Ua haapa‘o anei tatou i Ta’na parau aʻo ?

A faaroo, e au mau taea‘e e e au mau tuahine, i teie parau aʻo e e haamaitaihia outou—oia mau, te nunaa tei haamaitai-rahi-roa-hia i ni‘a i te fenua nei. E nunaa maitai outou. Ua ite au i te reira. Tera râ, titauhia ia tatou paatoa ia rahi atu â te maitai i to tatou maitai i teie nei. E tuu anaʻe ia tatou i te hoê faito e tiʻa ai ia tatou ia faatamaa ia tatou iho e i te tahi atoa hoʻi mau taata na roto i te mau mea faaineinehia e te utuafare e te haaputuraa maa.

Ia haamaitai mai te Atua ia tatou e ia vai ineine tatou no te mau mahana e haere mai nei, e peneiaʻe o te riro te reira ei mea fifi roa a‘e.15

4

E tae mai te hau e te oaoa i roto i to tatou aau mai te mea e, e faaherehere tatou i te hoê tuhaa o te moni apî e e haapae tatou i te mau tarahu faufaa ore.

Te aʻo nei au ia outou ma te tura ia ora i te mau parau tumu rahi no te ohipa, no te faaherehereraa i te moni e te faarava‘iraa ia‘na iho e ia haapii i ta outou mau tamarii na roto i te hi‘oraa maitai … E ora ia au i ta outou moni apî. E faaherehere i te tahi tuhaa o ta outou moni apî i te hiti. E haapae i te tarahu faufaa ore. Ia vai te feruriraa paari e eiaha e ru noa i te faarahiraa. A haapii i te faanahonaho maitai i te mea ta outou e fana‘o ra hou a feruri ai i te faarahi.16

Te vahi fifi râ, ua faaitoitohia te feruriraa o te tahi mau taata e, ia farerei anaʻe tatou i te mau taime fifi, ia hape tatou i te feruriraa e ua hue rahi roa i ta tatou faufaa, e ua ora tatou i ni‘a’tu i to tatou faito, e titau tatou i te Ekalesia e aore râ i te hau no te haamatara i to tatou fifi. Tei moʻehia râ i te tahi pae o to tatou mau melo, o te hoê parau tumu ïa e vai ra i roto i te faanahoraa totauturu a te Ekalesia, oia hoʻi, « Eita te Feia Mo‘a mau i te Mau Mahana Hopea Nei, mai te mea e, te itoito noa ra te tino, e huri ê atu i ta ratou iho hopoi‘a no te amoraa ia ratou iho »… 

Hau atu i te mau anotau na mua a‘e, titauhia ia haapii tatou e ia faa‘ohipa hoʻi i te mau parau tumu no te faarava‘iraa ia‘na iho i te pae faufaa. Aita tatou i ite afea te fifi, mai te maʻi e aore râ te ohipa ore, e tae mai ai i roto i to tatou oraraa. Ua ite tatou e, ua faaue te Fatu i te mau ati i ni‘a i te fenua no te mau mahana e haere mai nei, e ua faaarahia e ua faaara-atea-hia tatou ia faaineine. E no reira, ua faaitoito tamau noa te mau taea‘e i te « hoʻiraa i te niu » o te faanahoraa no te maitai pae tino e te pae varua.17

Ua hinaaro te Fatu i to’na Feia Mo‘a ia ora mai ratou mai te tîtîraa e ia vai ti‘amâ ratou i roto i te mau mahana fifi e haere mai nei. E ere râ te ti‘amâraa o te hoê taata i te hoê parau papû roa ia vai oia i raro a‘e i te tîtîraa a te moni.18

I roto i te buka no te mau Arii, te tai‘o nei tatou i te parau no te hoê vahine tei haere mai ma te taʻi ia Elisaia ra, te peropheta. Ua pohe ta’na tane faaipoipo, e e tarahu ta’na eita e roaa ia’na ia aufau. E te faaineine ra te taata i horo‘a i te moni i te rave i ta’na na tamaiti e piti no te hoo ia raua ei tîtî.

E na roto i te hoê semeio, ua rave Elisaia i te hoê ohipa ia fana‘o oia i te tahi mohina hinu maitai. E ua parau atura oia ia’na : « A haere, a hoo i te hinu, e ia hoo na taua tarahu ra, e te toea ra, na oe ïa e na to tamarii [ia ora outou] ». (Hi‘o 2 Te mau Arii 4:1–7).

« Ia hoo na taua tarahu ra… [ia ora outou] » Auê ïa hotu rahi tei topa mai na roto i teie mau parau ! Auê ïa parau paari no tatou i teie mahana !… 

E rave rahi taata te ore e ti‘aturi nei e, e tae faahou mai te topatariraa. E ua vai to ratou mana‘o i roto i te tamauraa te ohipa e te toparaa te moni i te hopea avaʻe, e aufau ratou ma te mana‘o i ta ratou moni no ananahi ma te ore e feruri i te mea e rave ahiri e ere noa’tu ratou i ta ratou ohipa, e aore râ e ore noa’tu ta ratou moni apî no te tahi atu tumu. Te parau noa nei râ te mau feia mana rahi roa a‘e, aita â to tatou aravihi i navaʻi roa no te faatere i ta tatou tereraa faufaa ma te ore e ape i te tahi toparaa o te faito faufaa. I teie nei e aore râ arauaʻe, e tupu mai teie mau toparaa faito faufaa.

Teie te tahi tumu no te maraaraa te tarahu e teitei roa’tu, e rahi roa’tu te haapeʻapeʻaraa. Te hitiraa teie no te hiaai materia, e e mea taa ê te reira i te fafauraa ia’na i te mau faufaa pae varua. Ua rahi roa te utuafare, ia noaa mai « te faaʻoruraa tano », e rave ratou i te parau faaau no te hoê fare rahi a‘e e te moni a‘e i tei titauhia, i te mau vahi feia moni … E na roto i te paʻumaraa te faito oraraa, e maraa atoa mai teie faahemaraa na roto i te mau tao‘a apî atoa e tae mai i ni‘a i te matete. E te faatano nei te mau rave‘a marû, e rave‘a faanaho-maitai-hia, a te faatianianiraa apî i ni‘a i te mau vahi paruparu e te ohie o te mau hoani. Ei faaotiraa, te rahi noa’tu ra te mana‘o e, e mea titauhia teie mau mea materia i teie nei, te hape mau, e eiaha e tia‘i, e eiaha e haaputu i te moni e eiaha e faatusia.

E te mea ino roa a‘e, te tuhaa rahi roa ino o te mau utuafare e tarahu ta ratou, aita rii a‘e e moni tei faahereherehia ia topatari noa’tu ratou. E ere te fifi rahi nei e taʻiri mai ia ratou mai te mea e mau taʻue noa ta ratou moni apî e aore râ ia iti mai te reira ! Ua mâtau tatou paatoa i te tahi mau utuafare tei tarahu rahi a‘e i te noaa ia ratou ia aufau. E ao oto e vai ra i muri mai i te reira.19

Hōho’a
A couple sitting at a table as they look at financial papers and tax forms.

E riro te oraraa i ni‘a’tu i ta tatou faufaa moni i te hamani i te hoê « ao oto ».

I teie nei râ, aita vau e parau nei e, e mea ino te mau tarahu atoa. Aita roa’tu. Ua riro te tarahu au ei tuhaa no te tupuraa. Ua riro te tarahu no te hooraa i te fare ei tauturu rahi mau no te hoê utuafare, e titau ia ratou ia tarahu no te hoo i te fare.20

No te hi‘oraa atea, e mea ohie a‘e ia ora ia au i ta tatou moni e ia haapae i te tarahuraa i ni‘a i ta tatou moni no ananahi, maoti râ no te tahi ïa ohipa ru—eiaha râ no te oraraa fanaʻo, eiaha roa’tu. E ere i te mea au, no tatou iho e no to tatou huiraatira, te oraraa haamauʻa noa, e ia tae mai te mahana a ore ai ta tatou moni avaʻe, ei reira atura ïa tatou e fariu ai i ni‘a i te mau pû a te hau e aore râ i ni‘a i te Ekalesia no te tauturu moni.

Te parau aʻo atu nei au ia outou, eiaha e taamu ia outou i te mau aufauraa ma te moni faananea, e tino moni rahi roa hoʻi te reira i te rahiraa o te taime. A haaputu i te moni i teie nei, e arauaʻe e hoo ai, e riro hoʻi outou i te nuu rahi â i mua. Ua ora atura ïa outou i te aufauraa i te moni faananaea e te tahi atoa mau aufauraa, e e riro te moni ta outou e faaherehere ei rave‘a no te hoo mâmâ mai arauaʻe

… A pato‘i i te faahemaraa ia hoo i te nohoraa rahi roa ino e te mea aano a‘e i te tano ia outou.

Auê hoʻi te maitai no outou, outou ihoa râ te mau utuafare apî tei haamata noa nei, ahani e hoo na mua outou i te hoê fare naʻinaʻi o ta outou e nehenehe e aufau oioi atu… 

Eiaha e vaiiho paruru ore noa ia outou e to outou utuafare ia tae noa mai te mau vero pae moni. A haapae i te unaʻuna rahi, no te tahi a‘e taime, no te haaputu i te moni. Auê ïa mana‘o paari te haaputuraa no te haapiiraa o ta outou mau tamarii ananahi, e no to outou iho ruhiruhiaraa… 

Te mau taea‘e e te mau tuahine, e riro te hau e te oaoa i te tae mai i to tatou aau mai te mea e ora tatou ia au i ta tatou faufaa moni. Ua horo‘a te Atua ia tatou i te paari e te faaroo no te haapa‘o i te mau aʻo faaûru a te autahu‘araa ia aufau hope i te tarahu, ia ora ia au i ta tatou faufaa moni e ia aufau i te mea titauhia—no te haapoto noa, « ia hoo na taua tarahu ra… [ia ora outou] »21

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • I roto i te tuhaa 1, ua tatara te peresideni Benson i te mau parau tumu rahi no te faanahoraa no te ohipa totauturu a te Ekalesia. Nahea teie mau parau tumu i te tauturu i to tatou maitai pae tino ? Nahea te reira i te tauturu i to tatou maitai pae varua ?

  • Eaha te tahi mau maitai no « te ohipa itoito e te mana‘o papû » ? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te tuhaa 2). Eaha te tahi mau mea ta outou e au nei i roto i te ohipa ? Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te tauturu i te mau tamarii e i te feia apî ia au i te ohipa ?

  • Eaha te tahi o te mau haamaitairaa e tae mai ia pee tatou i te parau aʻo a te peresideni Benson i roto i te tuhaa 3 ? A feruri i te mau mea ta outou e rave atu, ia au i to outou huru oraraa i teie nei, no te pee i teie parau aʻo.

  • I to outou mana‘o, no te aha e arata‘i te faa‘ohiparaa paari o te moni i « te hau e te oaoa » ? I te tahi pae, eaha te ohipa e nehenehe e tupu ia ore tatou ia « ora ia au i ta [tatou] moni apî » ? (A hi‘o i te tuhaa 4).

Te mau papa‘iraa mo‘a

Iakoba 2:17–19; Alama 34:19–29; PH&PF 19:35; 42:42; 75:28–29; 104:78; Mose 5:1

Tauturu haapiiraa

« No te tauturu i te mau piahi ia faaineine no te pahono i te mau uiraa, hou a tai‘ohia ai e aore râ, a vauvauhia ai te hoê mea, e nehenehe ta outou e faa‘ite ia ratou e, e titau oe i ta ratou mau pahonoraa … Mai teie te huru, e ti‘a ia outou ia parau e, ‘A faaroo maitai mai a tai‘o ai au i teie nei irava ia nehenehe outou ia uiui eaha râ te mea e tano ia‘u no te reira’ » (Te Haapiiraa : Aita e piiraa teitei a‘e [1999], 69)

Te mau nota

  1. Heber J. Grant, i roto i te Conference Report, Atopa 1936, 3.

  2. « Church Welfare—Economically Socially Spiritually Sound », i roto Welfare Agricultural Meeting, 7 no atopa 1972, 5.

  3. Sheri Dew, Ezra Taft Benson : A Biography (1987), 119.

  4. « Ministering to Needs through the Lord’s Storehouse System », Ensign, Me 1977, 84.

  5. I roto Conference Report, Oct. 1945, 160, 163, 164.

  6. « Ministering to Needs through the Lord’s Storehouse System », 83 ; faahitiraa na Heber J. Grant, i roto Conference Report, Atopa 1936, 3.

  7. « Prepare Ye », Ensign, Tenuare 1974, 81.

  8. I roto Conference Report, Eperera 1967, 61.

  9. « Prepare for the Days of Tribulation », Ensign, Novema 1980, 32.

  10. The Teachings of Ezra Taft Benson, 481.

  11. The Teachings of Ezra Taft Benson, 484.

  12. « Ministering to Needs through the Lord’s Storehouse System », 83.

  13. The Teachings of Ezra Taft Benson, 485.

  14. The Teachings of Ezra Taft Benson, 481.

  15. « Prepare for the Days of Tribulation », 32–33, 34.

  16. « The Ten Commandments : America at the Crossroads », New Era, Tiurai 1978, 39.

  17. « Prepare for the Days of Tribulation », 32 ; faahitiraa no roto mai i te buka Welfare Plan Handbook (1952), 2, mai faahitihia e Marion G. Romney, i roto « Church Welfare—Some Fundamentals », Ensign, Tenuare 1974, 91.

  18. « Prepare Ye », 69.

  19. « Pay Thy Debt, and Live », Ensign, Tiunu 1987, 3–4.

  20. I roto Conference Report, Eperera 1957, 54.

  21. « Pay Thy Debt, and Live », 4, 5.