Aoaoga a Peresitene
Mataupu 10: Faafaileleina o le Faigapaaga e Faavavau o le Faaipoipoga


Mataupu 10

Faafaileleina o le Faigapaaga e Faavavau o le Faaipoipoga

“O lagona sili ona suamalie o le soifuaga, o uunaiga silisili ona alofa ma faamalieina o le loto o le tagata, e faatinoina i se faaipoipoga e mama ma le le pona mai leaga o le lalolagi.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

I se tasi afiafi a o nofonofo filemu faatasi ia Peresitene ma Sister Hinckley, sa faapea atu Sister Hinckley, “Sa e tuuina mai ia te a’u i taimi uma ni apaau ou te lele ai, ma ou te alofa lava ia te oe ona o lena mea.”1 O le tali atu i lena manatu faaalia mai lona faletua, sa saunoa atu ai Peresitene Hinckely, “Sa ou taumafai e iloa [lona] tulaga toatasi, ona uiga faaalia, ona manaoga, faamatalaga e uiga ia te ia, ma ana sini. Tuu o ia e lele. Ioe, tuu o ia e lele! Tuu o ia e atiina a’e ana lava taleni. Tuu o ia e fai ia mea i le faiga e manao e fai ai. Alu ese ma lona ala, ma e maofa i mea na te faia.”2 Sa faapena foi ona lagolago e Sister Hinckley ia lana tane—i le avea ai ma se tama, i mea e fiafia patino i ai, ma i lana auaunaga tele i le Ekalesia.

Mo le tele o o la’ua tausaga sa tutupu a’e ai, sa nonofo ai Gordon B. Hinckley ma Marjorie Pay i le uarota e tasi, ma mo le tele o tausaga, sa nofo ai le isi i le isi itu auala, ae o le tasi i le isi itu auala. “Sa ou vaai muamua ia te ia i le Peraimeri,” sa ta’ua mulimuli ane ai e Peresitene Hinckley. “Sa ia faitauina se mau. Ou te le iloa po o le a le mea sa tupu ai ia te a’u, ae sa le’i galo lava ia te a’u. Ona faasolosolo lea ina tuputupu a’e o ia i se tamaitai talavou lalelei, ma sa ou maua se manatu lelei e faaipoipo ia te ia.”3

Sa fai le la tafaoga faamasani muamua—o se siva a le Ekalesia—a o 19 tausaga o [Gordon] ae 18 [Majorie]. Sa ta’u atu mulimuli ane e Marjorie i lona tina, “E i ai se mea o loo alu i ai lenei alii talavou.”4 Sa faaauau ona tuputupu a’e le la mafutaga a o auai Gordon i le Iunivesite o Iuta. I le 1933, i le tausaga ina ua uma ona faauu, sa valaauina ai o ia e auauna atu i se misiona i Egelani. Ina ua taliu mai o ia i le 1935, sa faapea ona faaauau ai le la faamasaniga, ma i le 1937 sa la faaipoipo ai i le Malumalu o Sate Leki. O le toe ta’ua o le uluai vaega o le la faaipoipoga, na faapea mai ai Sister Hinckley:

“Sa le lava ni tupe, ae sa tumu i ma’ua i le faamoemoe ma le talitonu o le a lelei mea uma. O na aso popofou sa le o aso uma na matuai fiafia, ae sa faatumulia i le tautino ma se naunau tele e faatulaga se aiga fiafia. Sa ma alolofa o le tasi i le isi, sa le masalomia lava lena mea. Ae sa tatau foi ona ma masani lelei o le tasi i le isi. Ou te manatu e tatau i ulugalii uma lava ona masani lelei o le tasi i le isi.

“I se taimi na muamua atu, sa ou iloa ai o le a sili atu le lelei pe afai ma te galulue malosi atu ina ia faamasani lelei le tasi i le isi nai lo o le taumafai i taimi uma e sui le tasi ma le isi—lea na ou iloaina sa faigata. … E tatau ona i ai se loto malamalama, ma se fetuutuunai tele, ina ia maua ai se aiga fiafia.”5

Sa valaauina Peresitene Hinckley o se Pulega Aoao i le 1958, ma i tausaga popofou o lana auaunaga, sa masani ona nofo ai Sister Hinckley i le fale e vaai le la fanau e toalima a o malaga o ia i tofiga a le Ekalesia. Ina ua matutua le la fanau, sa masani ona malaga faatasi le auaiga o Hinckley—o se mea sa latou faatauaina. Ia Aperila 1977, na atoa ai le 40 tausaga talu ona la faaipoipoina a o la o i se malaga umi e feiloai ma le Au Paia i Ausetalia. I lena aso, sa tusia ai e Peresitene Hinckley i le api talaaga o lona olaga:

“Ua ma oo mai nei i Perth, Ausetalia, o le ma i ai tonu [iinei] ua fai ma sui o mea ua aumaia e tausaga ia i ma’ua. Sa ma faaaluina le aso i le fonotaga ma faifeautalai o le Misiona a Ausetalia Perth. Sa o se aso matagofie tele lea sa matou faalogologo ai i molimau ma aoaoga. Sa tauaao mai e faifeautalai mo Marjorie se fugalaau e faapipii i lona laei, o se mea lea sa leai so’u taimi ou te aumaia ai e a’u lava mo ia.

“E mafai ona ma tusia se tusi umi lava e faatatau i le 40 tausaga ua mavae. … Sa i ai o ma’ua tauiviga ma o ma’ua faafitauli. Ae o le aotelega lava, sa lelei le olaga. Ua matuai ofoofogia le faamanuiaina o i ma’ua. I lenei vaitaimi o le matua, e amata ona iloa ai e le tagata le uiga o le faavavau ma le taua o le avea ma soa e faavavau. Ana faapea ma te i ai i lo matou aiga i le afiafi nei, atonu matou te faia ai sina taumafataga i le afiafi ma le aiga. Ae e pei ona i ai, ua ma mamao mai le aiga i le galuega a le Alii, ma o se aafiaga matagofie tele.”6

O le luasefululua tausaga mulimuli ane, a o auauna ai o se Peresitene o le Ekalesia, sa tusia ai e Peresitene Hinckely se tusi ia Sister Hinckley e faailoa atu ai ona lagona i le mavae ai o le silia ma le 60 tausaga talu ona la faaipoipo. Sa ia faapea atu, “O oe lava o se soa faapelepele.” “O lenei ua ta matutua faatasi, ua o se aafiaga matagofie tele. … Pe a i ai se aso i le lumanai o le a oo mai ai le oti i se tasi o i ta’ua, o le a i ai loimata, ioe, ae o le a i ai foi se faamautinoaga filemu ma le mautinoa o le toe faatasia ma le avea ma se soa e faavavau.”7

I le amataga o le 2004 sa agai atu ai le au Hinckley i le fale mai le faapaiaga o le Malumalu o Accra Ghana, peitai na pau ai Sister Hinckley ona o le lelava. Sa le’i toe malosi o ia ma maliu ai i le aso 6 o Aperila, 2004. O le ono masina mulimuli ane i le konafesi aoao a Oketopa, sa saunoa mai ai Peresitene Hinckley:

“A o o’u uuina lona lima ma vaaia le aluese o le ola faaletino mai ona tamailima, ou te faapea atu sa lofituina a’u. Ae ou te le’i faaipoipo ia te ia, sa avea o ia ma tamaitai o a’u miti. … Sa avea o ia ma a’u soa faapelepele mo le silia ma le lua-vaetolu o se seneturi, o la’u paaga tutusa i luma o le Alii, e moni lava e sili atu ia te a’u. Ae o lenei la i le toeaina ua i ai lo’u olaga, ua toe avea ai o ia ma tamaitai o a’u miti.”8

I lona faavauvau, sa faamalosia ai Peresitene Hinckley i le iloaina na faamauina i laua ma Marjorie mo le faavavau. Sa ia saunoa mai, “O le maliu ai o se paaga e sili ona pele a se tagata, o le sa la savavali faatasi i taimi lelei ma taimi le lelei, o se matuai faanoanoaga lava.” “E i ai se lagona loloto o le tuua toatasi lea e faateleina le malosi. E atiati ma le tiga i le loto o se tagata. Ae peitai, i le taaligoligoa o le po e faalogoina ai se musumusu filemu fai mai, ‘O loo lelei mea uma. O loo lelei mea uma.’ Ma na aumaia e lena leo mai le le mailoa le filemu, ma le lototele, ma le mautinoa mausali e faapea o le oti e le o le mutaaga lea, e faaauau pea le olaga, faatasi ai ma galuega e fai, ma manumalo ia mauaina. O lena leo filemu, lea e le lagonaina e taliga faaletino, e aumaia ai le faamautinoaga e faapea, e pei lava le moni o le i ai o le tuueseeseina, o le a i ai foi o se toe faatasi fiafia.”9

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

Sa olioli Peresitene ma Sister Hinckley i se faaipoipoga fiafia ma le agaalofa ma sa faamalosia e le “faamautinoaga filemu ma le mautinoa o le toe faatasia ma le avea ma soa e faavavau.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

Sa mamanuina e le Tama Faalelagi le faaipoipoga mai lava i le amataga.

O se mea matagofie tele le faaipoipoga i lalo o le fuafuaga a lo tatou Tama e Faavavau, o se fuafuaga ua faia i Lona poto paia mo le fiafia ma le saogalemu o Ana fanau ma le faaauauina pea o le tagata.

O Ia o lo tatou Foafoa, ma sa Ia mamanuina le faaipoipoga mai lava i le amataga. Ina ua foafoaina Eva, “Ona faapea ai lea o Atamu, O le ivi lava lenei o o’u ivi, ma le aano o o’u aano: … O le mea lea e tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, ae faatasi ma lana ava; ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi. Ken. 2:23–24.)

Sa tusi atu Paulo i le Au Paia i Korinito, “A e ui lava ina faapea, e leai se tane pe a le o i ai le fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii.” (1 Kor. 11:11.)

I faaaliga i ona po nei, na fetalai mai ai le Alii, “O lenei foi, e moni Ou te fai atu ia te outou, ai se na te faasa le faaipoipo ua lē faauuina o ia e le Atua, ona o le faaipoipoga ua faauuina e le Atua mo le tagata.” (MF&F 49:15.) …

E moni e leai se tasi e faitau i tusitusiga paia o onapo ua mavae ma onaponei, e mafai ona masalogia le moni o le mataupu paia o le faaipoipoga. O lagona sili ona matagofie o le olaga, o uunaiga silisili ona alofa ma faamalie loto o le tagata, e faatinoina i se faaipoipoga e mama ma le pona mai leaga o le lalolagi.

Ou te talitonu, o se faaipoipoga faapena, o le manao lea—o le mea lea e faamoemoe i ai, o le mea lea e moomoo i ai, o le manaoga lea e talotalo i ai—alii ma tamaitai i soo se mea.10

2

O totonu o le malumalu e mafai ona faamauina ai se tane ma le ava mo le olaga nei ma le faavavau.

[O] malumalu … ua aumaia ai faamanuiaga e leai lava se isi mea e maua mai ai. O mea uma e faia i nei maota paia, e i ai le faia i le natura faavavau o le tagata. O iina, e faamau ai faatasi tane ma ava ma fanau o ni aiga mo le faavavau atoa. O le faaipoipoga e le “seia faate-te’aina e le oti.” E faavavau, pe afai e ola agavaa itu e lua mo le faamanuiaga.11

Pe i ai ea se alii e alofa ma le faamaoni i se tamaitai, po o se tamaitai e alofa ma le faamaoni i se alii, e lei tatalo ina ia faaauau la laua mafutaga i tua atu o le tuugamau? O i ai ea se tamaitiiti na tanumia e ni matua e le o moomoo mo se faamautinoaga o le a latou toe mafuta ma le e pele ia i laua i se lalolagi a sau? Pe i ai ea se tasi e talitonu i le ola e faavavau e masalosalo faapea o le a tuuina mai e le Atua o i le lagi i Ona atalii ma afafine lena meaalofa silisili o le olaga, le alofa lea e mauaina lona faatinoga sili ona ’anoa i sootaga faaleaiga? E leai, o le mafaufau lelei e moomia ai le tatau ona faaauauina pea ia sootaga faaleaiga i talaatu o le oti. E moomoo i ai le loto o le tagata, ma ua faaalia e le Atua o le lagi se auala e mafai ai ona faamautinoaina. E maua i sauniga paia i le maota o le Alii.12

E maeu le matagofie o le faamautinoaga, e maeu le mafanafana o le toafilemu lea e sau mai i le malamalama, afai tatou te faaipoipo sa’o ma ola amiosa’o, o le a faaauau a tatou mafutaga, e ui lava i le mautinoa o le oti ma le aluga o le taimi. E mafai e tusia e tagata ni pese aualofa ma usuina. E mafai ona latou faamama’i ma faamoemoe ma miti. Peitai o lenei mea atoa o le a na o se alofa faamama’i sei vagana ai e i ai se faaaogaaga o le pule lea e aumaia ai mana o le olaga nei ma le oti.13

3

O tane ma ava e savavali faatasi i se malaga e faavavau.

I Lana fuafuaga paia, ina ua faatoa foafoaina e le Atua le tagata, sa Ia foafoaina ni itupa se lua. O le faatinoina mamalu o ia [itupa] e lua, o loo maua i le faaipoipoga. O le tasi e faaatoatoaina ai le isi.14

I le mafutaga faaulugalii i le faaipoipoga, e leai se taufaatauvaaina e leai foi se faasausili. E le muamua le fafine i le tane, e le muamua foi le tane i le fafine. La te savavali faatasi, o se atalii ma se afafine o le Atua, i se malaga e faavavau.15

O le faaipoipoga, i lona uiga moni lava, o se faigapaaga tutusa, ma e le faaaogaina e le tasi le fuaao i le isi, ae, nai lo o lena, o le isi e faamalosiauina ma lagolagoina le tasi i soo se tiutetauave ma faamoemoega o loo i ai.16

Ava, ia outou manatu i a outou tane o ni a outou soa faapelepele ma ia ola agavaa mo lena fegalegaleaiga. Tane, ia outou manatu i a outou ava o ni aseta aupito sili ona taua i le olaga nei ma le faavaau, o i latou taitoatasi o se afafine o le Atua, o se paaga e mafai ona outou uulima ma savavali faatasi, i taimi lelei ma taimi faalelelei, i mea uma e lamatia ma faaeaina ai o le olaga.17

Ou te mafaufau i ni [uo] se toalua ou te masani ai … i tausaga o le aoga maualuga ma le iunivesite. O le tama na sau mai i se nuu i tua, e foliga faatauvaa, e aunoa ma se tupe po o se agavaa e iloagofie atu. Sa ola a’e o ia i se faatoaga, ma afai na i ai se uiga na mataina, o le malosi lea e galue. … Ae faatasi ai ma ona foliga faatauvaa, sa i ai sana ataata ma se uiga faaalia sa foliga mai na ta’u mai ai le amiolelei. O le teine sa ola ae i le taulaga, o le sa sau mai i se aiga tulelei. …

Sa i ai se mea faapitoa na tupu i lo la va. Sa alofa faamama’i le tasi i le isi. … Sa [laua] talie ma sisiva ma suesue faatasi i le aluga o na tausaga. Sa la’ua faaipoipo a o manatu tagata pe o le a faapefea ona la maua ni tupe e mafai ona la ola ai. Sa tauivi le alii a o aoga faapolofesa ma sa iu ina latalata o ia i le sili i lana vasega. Sa ola faasoasoa le tamaitai, ma sefe ma galue ma tatalo. O le tamaitai sa faamalosiau atu ma lagolago atu ma ina ua matuai faigata lava le olaga, sa na ona ia faapea atu ma le leo malu, “E i ai se auala o le a ta manuia ai.” O le faamalosia ai e lona faatuatua i [lana tane], sa faaauau ai ona ia onosai pea i na tausaga faigata. Na fananau mai le la fanau, ma sa laua alolofa faatasi ia i latou ma fafaga i latou ma tuuina atu ia i latou le puipuiga lea na maua mai i a laua lava faataitaiga o le alofa mo le tasi ma le isi, ma le faamaoni i le tasi ma le isi. O lenei la ua mavae atu le fasefululima ma ona tupu o tausaga. Ua matutua le la fanau ma o se mitamitaga ia i la’ua, i le Ekalesia, ma i afioaga o loo latou alaala ai.

Talu ai nei lava, a o sau i se vaalele mai Niu Ioka, sa ou savali atu i le va o laina i le pogisa teisi o totonu o le vaalele, sa ou vaaia ai se tamaitai, e lauulu sinasina, na tuu lona ulu i luga o le tauau o lana tane a o moe ma a o fusi ma le alofa o ia e lana tane. Sa ala le alii ma sa ia iloaina mai a’u. Sa ala a’e le tamaitai ina ua amata ona ma talanoa [ma lana tane]. Sa foi mai foi i laua mai Niu Ioka, lea sa ia fofoga atu ai sana sailiiliga i luma o se tasi o faalapotopotoga aupito atamamai o le atunuu. Sa itiiti se mea na ta’u mai e le alii e uiga i ai, ae sa talanoa mai ma le mitamita le tamaitai e uiga i faamamaluga sa tauaaoina atu i lana tane. …

Sa ou mafaufau i lena mea a o o’u foi atu i lo’u nofoaga i le vaalele. Ma sa ou faapea ifo ia te a’u lava, sa na o se tamaitiiti faifaatoaga mai tua ma se teineitiiti laumata ataata e taelagoa lona isu sa vaai i ai a laua uo i na aso. Ae sa vaaia e le toalua lea i le tasi ma le isi le alofa, faamaoni, filemu, faatuatua, ma le lumanai. Pe a e manao ai, e mafai ona ta’u o le sootaga faapitoa; atonu sa i ai se vaega itiiti o lena mea, peitai sa i ai se mea na sili atu. Sa i ai sina fuga a’e o se mea paia, na totoina ai iina e lena Tama o lo tatou Atua lea. I aso a o la aoaoga, sa la ola agavaa ai mo lena fuga a’e. Sa la ola ma le mama ma le faatuatua, ma le talisapaia ma le faaaloalo mo le tagata lava ia ma mo le tasi ma le isi. I tausaga o a la tauiviga i tulaga tau i galuega ma tau i le tamaoaiga, sa maua ai o laua malosiaga faalelalolagi sili ona malosi i la latou mafutaga. O lenei la ua matutua, ua faapea ona o la maua faatasi ai lo laua toafilemu, ma le faamalieina le leoa. Ma i tua atu o na mea, sa faamautinoa atu ai ia i laua le faavavau o fegalegaleaiga fiafia i lalo o feagaiga ua loa ona faia ma folafolaga ua loa ona tuuina atu ia i laua i totonu o le maota o le Alii.18

4

O le a le taofia e le Atua soo se faamanuiaga mai tagata agavaa taitasi o e e le’i faaipoipoina.

Mo se mafuaaga e le mailoa ua tatou tuuina ai se igoa i se vaega e sili ona taua i le Ekalesia. E faitauina faapea, “O Le Au Nofo Toatasi.” Ou te manao ia aua nei o tatou faia lena mea. O outou o tagata taitasi, o alii ma tamaitai, o atalii ma afafine o le Atua, ae le o se vaega toatele o tagata e “foliga tutusa” pe “tutusa mea e fai.” E le faapea ona ua outou le faaipoipo ona outou ese ai lea mai i isi. O i tatou uma e tele lava ina tutusa i foliga vaaia ma tali atu faalelagona, i lo tatou gafatia ona mafaufau, ona fetuutuunai, ona faanoanoa, ona fiafia, ona alofa ma ia alofaina.

E tutusa lava lo outou taua e pei foi o isi i le fuafuaga a lo tatou Tama oi le Lagi, ma i lalo o Lona alofa mutimutivale, e leai se faamanuiaga e mafai ona outou agavaa ai o le a faavavau ona taofia mai ia te outou.19

Faataga mai a’u ou te talanoa puupuu atu ia i latou o e e le’i maua lava le avanoa e faaipoipo ai. Ou te faamautinoa atu ia te outou, o loo matou nofouta i le tuaa toatasi o loo lagonaina e le toatele o outou. O le tuuatoatasi o se mea oona ma le tiga. Ou te matea na i ai ni taimi eseese na oo uma i ai tagata i lea lagona. E aapa atu o matou loto ia te outou i le agaga malamalama ma le alofa. …

… E mafai ona matagofie le vaitau lenei o o outou olaga. Ua outou faatagata matua. Ua ia te outou le iloatino. O le toatele o outou ua maua aoaoga faamasani ma le poto masani. Ua ia te outou le malosi faaletino, faalemafaufau, ma faaleagaga e siitia, fesoasoani, ma faamalosiau ai.

E toatele tagata o le lalolagi o loo manaomia la outou fesoasoani. … Ia matuai malolosi a outou maa faaleagaga ina ia tutu ai lamepa a isi.20

Ia te outou o e e le’i faaipoipoina, … ua tuuina atu e le Atua ia te outou ni taleni o ni ituaiga eseese. Ua Ia tuuina atu ia te outou le gafatia e tautua ai manaoga o isi ma faamanuia ai o latou olaga i lo outou agalelei ma le manatu popole. Ia aapa atu i se tasi o loo manaomia le fesoasoani. …

Ia faaopoopo atu lea malamalama i lea malamalama. Ia faaatoatoa lou mafaufau ma tomai i se vaega filifili o mataupu aoaoina. O loo tele lava avanoa mo outou pe afai tou te saunia e faaaoga i latou. … Aua ne’i o outou manatu e faapea, ona ua outou nofo toatasi, ua tuulafoai ai outou e le Atua. E manaomia outou e le lalolagi. E manaomia outou e le Ekalesia. O loo toatele lava tagata ma faamoemoega o loo manaomia lo outou malosi, atamai ma taleni.

Ia agaga tatalo, ma aua ne’i aluese le faamoemoe. … Ia ola i le olaga e sili ona lelei e mafai ona e ola ai, ma o le a tuuina mai e le Alii ia te oe i Lona poto sili atu ma lana vaitau e faavavau le tali i au talosaga.21

Ia te outou o e ua tatala faaipoipoga, faamolemole ia outou silafia, matou te le vaai maualalo ia te outou o ni tagata ua toilalo ona o le faaletonu o se faaipoipoga. … O le tatou tiute o le le tausalaina, ae ia faamagalo ma faagalo, ma siitia ma fesoasoani atu. I taimi o o outou puapuaga, ia liliu atu i le Alii o lena na fetalai mai: “Ia outou o mai ia te au, outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou. … Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia.” (Mata. 11:28, 30.)

O le a le teena pe tuli ese oe e le Alii. Atonu e le mataina tele tali i au tatalo; atonu foi e le faigofie ona malamalama i ai pe talisapaiaina foi. Ae o le a oo mai le taimi o le a e iloa ai ua faamanuiaina oe.22

5

O le fiafia i le faaipoipoga e oo mai mai le faaali atu o se manatu popole alofa mo le manuia o le soa a se tasi.

Ia faafailele ma atiina a’e lau faaipoipoga Ia puipuia ma galue ina ia faatumauina le malosi ma le matagofie. … O le faaipoipoga o se konekarate, o se maliega, o se tuufaatasiga o le va o se alii ma se tamaitai i lalo o le fuafuaga a le Silisili Ese. E mafai ona maaleale. E manaomia ai ona faafailele ma se taumafaiga tele.23

I le maea ai o le taulimaina o le faitau selau o faaipoipoga e tatalaina i le aluga o tausaga, ua faamalieina ai a’u e faapea, o le faaaogaina o se faiga se tasi o le a tele atu mea e mafai ona faia ai nai lo isi mea uma e fofo ai lenei faafitauli ogaoga.

Afai o le a faia e le aunoa e tane uma ma ava uma soo se mea e mafai ona faia, ina ia mautinoa ai le lagolelei ma le fiafia o lana soa, o le a laiti lava ni faaipoipoga e tatala, pe afai e i ai. O le a le faalogoina lava ni tauupuga. O le a le faia lava ni tuuaiga e faasaga i le toalua o se tasi. O le a le i ai lava se mateletele o le ita. Nai lo o lena, o le alofa ma le manatu popole o le a suia ai sauaga ma le faalealofa. …

O le fofo mo le tele o faafitauli tau i faaipoipoga e le maua lea i le tatala o faaipoipoga. E maua i le salamo ma le faamagalo atu, i le faailoaga o le agalelei ma le manatu popole. E maua i le faaaogaina o le Tulafono Faaauro.

O se vaaiga matagofie tele pe a uulima se alii ma se tamaitai talavou i le fata faitaulaga i se feagaiga i luma o le Atua e faapea, o le a laua faamamalu ma alofa le tasi i le tasi. O se matuai tulaga faanoanoa lava pe afai e oo i ni nai masina mulimuli ane, po o ni nai tausaga mulimuli ane, ua i ai faamatalaga faatiga, upu faalealofa ma faataumaoi, leo e feei ma tuuaiga matuitui.

O’u uso e ma tuafafine, e le tatau ona faapena. E mafai ona aua ne’i o tatou amanaiaina nei mea faalealofa ma faaletaua i o tatou olaga (tagaiKalatia 4:9). Pe a tatou vaavaai, ma iloa le natura paia o loo i ai i le tasi ma le isi, lea e oo mai ia i tatou o ni fanau a lo tatou Tama oi le Lagi. E mafai ona tatou nonofo faatasi i le mamanu o le faaipoipoga ua tuuina mai e le Atua, e ausia ai mea e mafai ona tatou faia pe afai tatou te faaaogaina le pulea o le tagata o ia lava ma taofia le taumafai e aoai a tatou soa.24

Ata
tamaitai ma le alii

“Faafailele ma atiina a’e lau faaipoipoga. Ia puipuia ma galue ia faatumau le malosi ma le matagofie.”

O faaipoipoga uma lava e i ai taimi e fetaiai ai ma tau louloua. Ae faatasi ai ma le onosai, faaaloalo o le tasi i le isi, ma se agaga o le faapalepale, e mafai ai ona tatou talitalia nei afa. I ni tulaga ua sasi ai, e mafai ona i ai le faatoesega, salamo, ma le faamagalo atu. Ae e tatau ona i ai le naunau e faia na mea e itu uma e lua. …

Ua ou iloa o le ute moni o le fiafia i faaipoipoga o loo taoto lea … i se manatu popole mo le lagolelei ma le manuia o le soa a se tasi. O le mafaufau mo na o oe lava ma le faamalieina o manaoga o le tagata lava ia, o le a le maua ai se talitonuina, alofa po o le fiafia. E vagana lava e le o i ai le manatu faapito, ona faatoa ola talaulau lea ma fua mai le alofa, faapea ma ona uiga uma e o mai faatasi ai.25

E toatele i tatou e tatau ona tuu le vaavaai masei ae amata ona vaavaai mo uiga auaumama. … O le mea e faanoanoa ai, ua mananao nisi o tamaitai e toe mamanu a latou tane i a latou lava mamanu. O nisi o tane ua manatu o le latou aia le faamalosia o o latou ava ina ia fetaui ma tulaga o mea ua latou manatu e lelei. E le taitai lava manuia. E na ona taitai atu ai i finauga, le malamalama, ma le faanoanoa.

E tatau ona i ai le faaaloalo mo mea e fiafia i ai le tasi ma le isi. E tatau ona i ai avanoa ma faamalosiauga mo le atinaega ma le faailoaga o taleni taitasi.26

Ia [e] matuai amiosa’o ma faamaoni i lau soa ua filifilia. I tulaga o le olaga nei ma le faavavau, o le a avea o ia ma aseta aupito sili ona taua o le a ia te oe. O le a manaomia e ia le mea e sili ona lelei o loo i totonu ia te oe.27

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Na aoao mai Peresitene Hinckley e faapea, na fuafuaina e le Tama Faalelagi le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai “mo le fiafia ma le saogalemu o Lana fanau” (vaega 1). E mafai faapefea e lenei malamalama ona aafia ai le sootaga i le va o se tane ma se ava? E mafai faapefea e se tane ma se ava ona tausia le la faaipoipoga ia “mama ma le pona mai leaga o le lalolagi.”?

  • O a faamanuiaga o se faaipoipoga e faavavau i le olaga lenei ma le faavavau? (Tagai vaega 2.) O a ni aafiaga ua tuuina atu ai ia te oe le faateleina o le talisapaia o sootaga e faavavau? E mafai faapefea ona tatou aoaoina fanau i le taua o faaipoipoga e faavavau?

  • Aisea e tatau ai i se faaipoipoga ona avea ma “se faigapaaga tutusa”? (Tagai vaega 3.) O le a se mea e te aoaoina mai i le tala o loo i le vaega e 3? E mafai faapefea e se tane ma se ava ona atiina ae lenei ituaiga o malosiaga i la laua faaipoipoga?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani folafolaga ma fautuaga a Peresitene Hinckley o i le vaega e 4 i tagata e le’i faaipoipo? E faapefea ona faatatau aoaoga o loo i lenei vaega i tagata uma? Aisea e taua ai le faaaoga o a tatou taleni ma tomai e auauna atu ai i isi?

  • O a nisi o auala e mafai e se tane ma se ava ona “faafailele ma atiina a’e” ai le la faaipoipoga? (Tagai vaega 5.) O a ni mea ua e aoaoina e faatatau i auala e mafai e se tane ma se ava ona faatoilalo ai luitau ma maua ai le fiafia faatasi sili atu? O a ni faataitaiga o lenei mea ua e vaai i ai?

Mau Fesootai

1 Korinito 11:11; Mataio 19:3–6; MF&F 42:22; 132:18–19; Mose 2:27–28; 3:18, 21–24

Fesoasoani mo Suesuega

“A o e tuuto atu lou lava taimi faapea ma lou aiga i aso uma, e suesue ai le afioga a le Atua, o le a i ai le filemu i lou olaga. O lena filemu e le sau mai le lalolagi i fafo. O le a sau mai totonu o lou fale, mai totonu o lou aiga, mai totonu o lou lava loto” (Richard G. Scott, “Ia Avea le Faaaogaina o le Faatuatua ma Mea E te Faamuamuaina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 93).

Faamatalaga

  1. I le “O Tamaitai i o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 85.

  2. I le “I Le Fale Faatasi ma le Au Hinckleys,” Liahona, Oke. 2003, 32.

  3. I le Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Ensign, Iuni 1995, 10–11.

  4. I le Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, ed. Virginia H. Pearce (1999), x.

  5. I le Glimpses, 184.

  6. Apitalaaga a Gordon B. Hinckley, 29 Ape., 1977.

  7. I le Gerry Avant, “A Tender Farewell to an Elect Lady,” Church News, Ape. 17, 2004, 4.

  8. “O Tamaitai i o Tatou Olaga,” 82.

  9. I le Marjorie Pay Hinckley, Letters (2004), 264; tagai foi R. Scott Lloyd, “Apostle’s Work Continues beyond Veil,” Church News, 31 Iulai, 2004, 3.

  10. “O E ua Faatasia e le Atua,” Liahona, Iulai 1991, 77.

  11. “O Mea ua Ou Iloa,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 85.

  12. “Aisea ua I Ai Nei Malumalu?” Liahona, Oke. 2010, 22; tagai foi Ensign, Aok. 1974, 39–40.

  13. “O Le Faaipoipoga e Tumau,” Liahona, Iulai 2003, 3; tagai foi Ensign, Me 1974, 24.

  14. “O Tamaitai i o Tatou Olaga,” 84.

  15. “O Le Agavaa Patino e Faaaoga ai le Perisitua,” Liahona, Iulai 2002, 58.

  16. “Ou Te Talitonu,” Liahona, Mat. 1993, 2.

  17. “O E ua Faatasia e le Atua,” 77.

  18. “And the Greatest of These Is Love” (faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, 14 Fep., 1978), 2–3, speeches.byu.edu.

  19. “To Single Adults,” Ensign, June 1989, 72.

  20. “To Single Adults,” 72–73.

  21. “Live Up to Your Inheritance,” Ensign, Nov. 1983, 82–83.

  22. “To Single Adults,” 72–73.

  23. “Savavali i le Malamalama Mai Le Alii,” Liahona, Ian. 1999, 115.

  24. “O Tamaitai i o Tatou Olaga.” 84.

  25. “Ou Te talitonu,” 2.

  26. Cornerstones of a Happy Home (tamaitusi, 1984), 5–6.

  27. “Thou Shalt Not Covet,” Ensign, Mat. 1990, 6.