Aoaoga a Peresitene
O Le Soifuaga ma Galuega a Gordon B. Hinckley


O Le Soifuaga ma Galuega a Gordon B. Hinckley

I le aso 16 o Fepuari, 1998, pe a ma le 6,700 tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai na faapotopoto i le Independence Square i Accra, Ghana. Sa latou o mai e faafeiloai i lo latou perofeta o Peresitene Gordon B. Hinckley.1 Sa tu o ia i o latou luma, ma se ataata i ona foliga, ma faasilasila atu le tala fou ua leva ona faatalitali i ai e faapea, o le a fausiaina se malumalu i lo latou atunuu. Sa saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, ina ua fofogaina e Peresitene Hinckley lenei faasilasilaga, sa “tutulai tagata ma alalaga, fetagisi ma sisiva, ma opo e le tasi le isi ma fetagisi.”2 O ni tausaga mulimuli ane, ina ua uma ona fausia ma faapaiaina le malumalu, sa faamatala ai e se tamaitai o le sa i ai i lena aso ona lagona o le olioli ma faaali mai le ala na faamanuiaina ai o ia e le malumalu:

“O loo o’u manatuaina lelei lava le asiasiga mai a Gordon B. Hinckley i Ghana ma lona fofogaina o se malumalu i lo latou atunuu moni. O loo manino lelei lava i lo’u mafaufau le fiafia i foliga o tagata uma, le olioli ma le alaga o le fiafia. …

“I le taimi nei, ona o se malumalu i lo matou atunuu, ua ou faaipoipo ma faamauina ai i lo’u toalua mo le olaga nei ma le faavavau atoa. O le faamanuiaga o le ola ai ma lo’u aiga i tua atu o lenei olaga faitino, ua tuuina mai ai ia te a’u le faamoemoe tele a o ou taumafai e fai mea uma ou te mafaia ina ia ou faatasi ai ma lo’u aiga e faavavau.”3

Sa fesoasoani Peresitene Hinckley i tagata i le lalolagi atoa ia maua lenei “faamoemoe tele” i le taumafai lea e ola i le talalelei a Iesu Keriso. E pei ona faaalia i le mea na tupu i Ghana, sa masani ona ia auauna atu i le faitau afe o tagata i le taimi lava e tasi. Sa ia aapa atu foi i tagata e taitoatasi i le taimi. Sa faamatalaina e Elder Adney Y. Komatsu o le Fitugafulu ona lagona a o avea ma peresitene o le misiona, i le taimi na asiasi atu ai Peresitene Hinckley i lana misiona:

“E le’i i ai lava se taimi i la’u tolu tausaga na ia faitioina ai a’u, e ui lava i o’u vaivaiga uma. … Ma o lena mea sa uunaia ai lava a’u. … O taimi uma lava e sau ai i fafo mai le vaalele, na te uumau i lo’u lima e pei sa ia pamuina mai se vai mai se vaieli ma le naunautai tele. ‘Ia, Peresitene Komatsu, o a mai oe? … Manaia tele le galuega o loo e faia.’ Sa ia faamalosiauina a’u faapena … ma ina ua ia aluese atu sa ou lagonaina e tatau ona ou tuuina atu le 105 pasene, ae le na o le 100 pasene.”4

Sa lagona e tagata ia faamalosiauga mai ia Peresitene Hinckley e le na ona o ana upu musuia ae ona o le ala foi sa ia soifua ai. Sa faamatalaina e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“A o malaga [Peresitene ma Sister Hinckley] mai i se falesa e agai atu i se malae vaalele i Amerika Tutotonu, sa faapea ona aafia ai le la taavale i se faalavelave. Sa ma malaga atu ma Sister Nelson i o la tua ma vaaia ai le mea na tupu. Sa latalata mai ia te i la’ua i se fetaulaiga o ala se loli [sa] tumu luga i ni uamea sa lei saisaimauina, Ina ia aloese mai se fetoaiga, sa taofi faafuasei ai e le avetaavale le loli, ma felelei atu ai na uamea e pei o ni tao i le taavale a le au Hinckley. Sa nutililili ai faamalama; sa omoomo tulimanu ma faitotoa o le taavale. Na semanu o se faalavelave sili ona ogaoga. A o aveeseina tioata nuti mai i o laua laei ma tino, sa faapea mai Peresitene Hinckely: ‘Faafetai i le Alii mo Lana faamanuiaga; ia tatou faaauau loa i le isi taavale.’”5

O lenei saunoaga, sa faia ma le le mafaufauina i se taimi o faalavelave, o se faatusa lea o le soifuaga ma le auaunaga a Peresitene Hinckely i le avea ai o se soo o Iesu Keriso. E pei ona matauina e Elder Holland, “sa faatumulia o ia i taimi uma i le faatuatua i le Atua ma i le lumanai.”6

Ata
Gordon B. Hinckley

Talatuu o le Aiga—O Se Faavae o le Faatuatua ma le Faapalepale

Ina ua fanau mai Gordon Bitner Hinckley i le aso 23 o Iuni, 1910, o le tama muamua la a si ona tina, ae e toavalu isi ona tei matutua sa faafeiloaia o ia i totonu o le aiga. O le tama o Gordon, o Bryant Stringham Hinckley, sa faaipoipo ia Ada Bitner ina ua maliu lona toalua muamua o Christine. Sa toe maua e Ada ma Bryant isi a la fanau e toafa ina ua mavae Gordon, ma sa laua tausia lo la aiga toatele i le alofa—ma e aunoa ma ni eseesega e pei o uso ma tuafafine e tama faatasi ae tina eseese. Mai lava i aso o lona itiiti, sa aoao ai Gordon e faapelepele i lona aiga.

O le faaiu ma le igoa ogatotonu o Gordon sa o ni faamanatu o lona talatuu mamalu. O ona tuaa Hinckley na aofia i tagata malaga mo mafuaaga tau lotu i le laueleele lea o le a avea ma le Iunaite Setete o Amerika. O nisi na faate’aina atu i lena laueleele i le vaitau o le 1600 ona o a latou talitonuga faaKerisiano. O isi sa o ni pasese i le 1620 i le vaa o le Mayflower, o se tasi o vaa muamua na la’uina atu tagata fai mai mai Europa e agai i Amerika i Matu. E silia ma le lua seneturi mulimuli ane, ae avea le tama o le tama o Gordon, o Ira Nathaniel Hinckley, o se tasi o uluai paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le 1843, a o le’i leva ona avea o ia ma se tamaitiiti e 14 tausaga ua matuaoti, na auai ai Ira i le Ekalesia i Navu, Ilinoi, ina ua faalogo i le talaiga a Iosefa ma Ailama Samita. Sa avea foi le tina o le tinamatua o Gordon o Anna Barr Musser Bitner Starr o se paionia. O lana tama tama o Breneman Barr Bitner, le tama o le tina o Gordon, sa ia faamatalaina mulimuli ane la latou malaga atu i le Vanu o Sate Leki i le 1849: “I le [11 o o’u tausaga] sa ou aveina ai ni povi po’a ua faamama ma se taavaletoso mamafatu i le vevela ma le malulu, e sopo atu i toafa ma vaitafe ma mauga e agai atu i lenei vanu.”7

Sa masani ona faamanatu atu e Bryant Hinckley i lana fanau ma fanau a lana fanau e uiga i lo latou talatuu taua ma matagofie. I le saunoa ai e uiga i le malaga faigata a tagata malaga mo mafuaaga taulotu i le Mayflower ma le taumalulu umi ma maatiati na latou feagai ina ua latou taunuu i le mea na faamautu i ai, sa ia faapea mai: “Ina ua toe sauni le Mayflower e toe foi i le tautotogo, sa na’o le 49 [mai le 102] o tagata na soifiua pea. Na leai se tasi na toe foi [i Egelani]. O le agaga lenei o loo i totonu o outou uso e—o le agaga o le le foi i tua.”8 A o tumau faamoni Gordon i lenei mataupu faavae, sa ia mauaina avanoa e aoao ai, auauna atu ai, ma molimau atu ai, ia na semanu e le mafai ona ia mafaufauina.

[Aso o le] Tamaitiiti—Aoao ina Ia Talitonu o le a Lelei Mea Uma, Filiga, ma Faamaoni

A o avea ma se tamaitiiti laitiiti, o Gordon Hinckley sa le o se tagata aumalosi, ma tiotio lea sa oo ina iloa ai e tagata i ona tausaga mulimuli ane. O ia o se “tamaitiiti paee, ma auvaivai,” sa mauagofie i mai.9 Ina ua maua le alii e lua tausaga le matua o Gordon “i se aafiaga tuga o le tale vivini, … sa ta’u atu e se fomai ia Ada, na pau lava le fofo o se ea mama o se nuu maotua. Sa tali atu Bryant e ala i le faatauina o se faatoaga e lima-eka le tele … ma fau ai se fale laitiiti o le taumafanafana.”10 O le faatoaga, na tu i se pitonuu o le Vanu o Sate Leki e taua o le East Mill Creek, sa o se faamanuiaga mo le aiga atoa, na tuuina atu ai i tamaiti se nofoaga e feoai ma taaalo ai ma aoao ai lesona taua a o latou galulue faatasi.

O Ada ma Bryant Hinckley sa o ni matua na talitonu o le a lelei mea uma ma filiga, o e sa fatuina ni avanoa mo le la fanau e tutupu a’e ai ma faamanuiaina. Sa latou faia ni afiafi faaleaiga, i le taimi lava na faalauiloa mai ai lenei polokalama i le 1915. Sa latou fefaasoa’i ni tala i taimi o le a momoe ai, na masani lava mai i tusitusiga paia. Sa laua faatulagaina se potu i lo latou fale o se potutusi e mafai ai e tamaiti ona faitau i tusi lelei. Sa laua musuia le amio pulea i la laua fanau e ala i le uunaia o i latou ma faamoemoe mo le mea e sili ona lelei mai ia i latou.

A o tuputupu a’e Gordon, sa faateleina lona faatuatua, na fafagaina i taimi uma i faatosinaga o le faatuatua a ona matua. Ma i se tasi o aso, sa i ai se mea na tupu ia te ia, sa faapea ona fesoasoani e fatu ai le faavae o lana molimau i le Perofeta o Iosefa Samita:

“A o o’u laitiiti, i le sefululua o o’u tausaga, sa ave ai a’u e lo’u tama i se fonotaga a le au perisitua a le siteki lea sa matou nonofo ai. Sa ou saofai i le laina pito i tua a o, nofo o ia, o se peresitene o le sieki, i luga o le tulaga. I le amataga o le fonotaga, o se fonotaga muamua lea faapenei ua ou auai ai, sa tutulai ae ai ni alii se toatolu pe toafa. O ni alii na eseese ni mea na o mai ai, ma ni galuega se tele, ae sa i ai taitoatasi i o latou loto le tautinoga e tasi, lea sa latou lagiina faatasi ai upu maoae nei:

Viia le na fetaiai ma Ieova!

Le perofeta na tofia e Iesu.

Na te tatala le toe autupulaga,

Tupu ma nuu latou te viia.

“Sa i ai se mea na tupu i totonu o a’u a o ou faalogo o pepese na alii o le faatuatua. Sa oo mai i totonu o lo’u loto faatamaitiiti se malamalamaaga, na tuu ai iina e le Agaga Paia, e faapea, o Iosefa Samita o se perofeta moni a le Silisili Ese.”11

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

O Gordon B. Hinckley a’o avea ma se alii talavou

Faaauauina o Aoaoga ma Taimi Tofotofoina

I le popofou o lona olaga faatamaitiiti, sa le’i fiafia ai Gordon i le aoga, sa sili atu ia te ia ia fafo nai lo o puipui ma kesi o se potuaoga. Ae peitai, a o faasolosolo ina matua, sa ia aoao ai e talisapaia ia tusi, aoga, ma le potutusi i le fale, e tutusa lava ma lona fiafia i laufanua ia sa tamoe ai e leai ni seevae a o avea ma se tamaitiiti. Sa faauuina o ia mai le aoga maualuga i le 1928 ma amata ai ana aoaoga i le Iunivesite o Iuta i le tausaga lava lena.

O ona tausaga e fa i le iunivesite sa tuuina mai ai ni luitau na toetoe lava a lofituina. I le 1929 na faaletonu ai le maketi o fefaatauaiga a le Iunaite Setete, ma sa faapea ona oo atu ai le Pau Tele o le Tamaoaiga i le salafa o le atunuu ma le lalolagi. O le aofai o tagata na leai ni galuega sa toeitiiti 35 pasene i le Aai o Sate Leki, ae sa laki Gordon i le maua o se galuega o se tagata teufale ma teufanua e totogi ai lona pili ma mea e faaaoga i le aoga. O Bryant, o le sa faigaluega o se pule i le Faletaalo o le Deseret a le Ekalesia, sa faaitiitia lona lava totogi ina ia maua ai pea ni galuega a isi tagata faigaluega.12

O le mea na sili atu le faigata nai lo o nei faafitauli tautupe, o le iloa lea na maua le tina o Gordon i le kanesa. Sa maliu o ia i le 1930 i le 50 o ona tausaga, ae o le taimi lea ua 20 tausaga o Gordon. O manu’a na oo mai fatasi ma le maliu o lona tina, “sa loloto ma tiga,” o le faamatalaga lea a Gordon.13 O lenei tofotofoga paitno, faatasi ai ma faatosinaga a filosofia faalelalolagi ma masalosaloga sa lagonaina i na vaitaimi, na oo ai ina ona fai atu ni fesili faigata. “Sa o se vaitaimi o le leaga o le faavaivai,” sa manatua ai e Gordon, “ma sa matuai malosi le lagonaina i le aoga. Sa ou lagonaina foi ni isi o na mea. Sa amata ona ou fesiligia nisi o mea, atonu na aofia ai sina vaega o le faatuatua o o’u matua. Sa le o se mea sa le masani ai lena mo tamaiti aoga i le iunivesite, ae o le tulaga sa faapitoa le malosi i lena vaitaimi.”14

O fesili sa alia’e a Gordon, e ui ina faigata, ae sa le’i maluelue ai lona faatuatua. Sa ia manatuaina e faapea, “Mo a’u sa i ai se faavae natia o le alofa lea na sau mai i ni matua maoae ma se aiga lelei, o se epikopo lelei tele, ma ni faiaoga tuuto ma faamaoni, ma tusitusiga e faitau ma mafaufau loloto i ai.” O le saunoa ai e uiga i luitau o na vaitaimi mo ia ma isi o lana tupulaga, sa ia fai mai ai: “E ui lava i lo matou talavou, sa faafaigata ia i matou ona malamalama i le tele o mea, ae sa i ai i o matou loto se mea o le alofa mo le Atua ma lana galuega tele lea sa fesoasoani matou te faatoilalo ai ni masalosaloga ma atuatuvalega. Sa matou alolofa i le Alii ma sa matou alolofa i uo lelei ma mamalu. Mai le alofa faapena, na matou maua ai le malosi tele.”15

Auaunaga Faafaifeautalai ma le Liua Patino

Sa faauu Gordon mai le Iunivesite o Iuta ia Iuni 1932 ma se faailoga autu i le Igilisi ma se faailoga lona lua i gagana anamua. O se tausaga mulimuli ane, sa manaomia ai ona ia faia se faaiuga taua. Sa tulimatai atu lava o ia i le faaauauina o ana aoaoga ina ia mafai ona avea o ia ma se tusitala. E ui lava i le totonugalemu o le Pau o le Tamaoaiga, ae sa mafai ona ia faaputuina se tupe teu feololo e fesoasoani ai i ana aoaoga. Sa faapea foi ona mafaufau o ia e uiga i le faaipoipoga. Sa faasolo ina faateleteleina le alofa faamama’i o le tasi i le isi o i laua ma Marjorie Pay, o se tamaitai talavou sa nofo i le isi ituala.

Ma, a o lumanai lona aso fanau e atoa i ai le 23 o ona tausaga, sa feiloai ai Gordon ma lona epikopo, o John C. Duncan, o le sa fesili atu pe na mafaufau i le faia o se misiona. O lenei mea sa “o se fautuaga na faateia ai” Gordon,16 talu ai na toaitiiti ni alii talavou na valaauina i ni misiona i le vaitaimi o le Pau o le Tamaoaiga. Sa le’i i ai i aiga ni punaoa e lagolago ai a latou [misiona].

Sa ta’u atu e Gordon ia Epikopo Duncan o le a ia auauna atu, ae sa popole o ia pe o le a faapefea ona totogi e lona aiga [lana misiona]. Sa faateteleina ona popolega ina ua ia iloa ua gau le faletupe lea sa i ai lana teugatupe. “Ae ui i lea,” sa ia fai mai ai, “Ou te manatua na fai mai lo’u tama, ‘O le a tatou faia mea uma tatou te mafaia ina ia mautinoa e i ai uma mea e te manaomia,’ ma sa tautino loa i laua ma lo’u uso ia mautinoa e fesoasoani mai ia faamaeaina la’u misiona. Sa o le taimi lena na matou maua ai se teugatupe itiiti na tuua e lo’u tina—o sui na sefeina mai ana faatauga o mea e faaaoga e le aiga ma isi faatauga. Faatasi ai ma le faaopoopo atu a si na tamai fesoasoani, sa foliga mai ai e mafai ona ou alu i la’u misiona.” Sa mafaufau o ia i sene a lona tina o ni tupe paia. “Sa ou puipuia ia [sene] ma le faaeteete,” sa ia fai mai ai.17 Sa valaauina o ia e auauna atu i le Misiona a Europa.

O le lagonaina o le popole pea o lona atalii, sa saunia ai e Bryant Hinckley se faamanatu faatauvaa e uiga i le faapogai moni o le malosi. “Ina ua ou alu mo se misiona” sa fai mai mulimuli ane ai Gordon, “sa tuuina mai e si o’u tama lelei ia te a’u se kata, lea sa tusia ai ni upu se iva … : ‘Aua e te matau; tau lava ina e faatuatua’ (Mareko 5:36).”18 O na upu o le a musuia ai Elder Gordon B. Hinckley e auauna atu i se misiona faamaoni ma faamamaluina, ae maise lava ina ua tuufaatasi ma isi upu e ono na tusia e lona tama i ni nai vaiaso mulimuli ane.

Sa oo mai ia upu faaopoopo e ono i se taimi o le malosi o le lotovaivai, lea na amatalia i le aso 29 o Iuni, 1933, o le aso muamua o Elder Hinckley i Preston, Egelani. Ina ua ia taunuu atu i lona potu mautotogi, sa fai atu lana soa ia te ia, o le afiafi lena o le a la lauga ai i le faatafafa i le taulaga. “Ua sese le tagata e te lua o,” na tali atu ai Elder Hinckley, ae uma ane ua pese ma lauga atu o ia mai i se tulaga i ni nai itula mulimuli ane, a o faasaga atu i le tumutumu o tagata matamata sa le’i gauai mai [ia i la’ua].19

Sa iloa mulimuli ane e Elder Hinckley o le toatele o tagata sa le’i fia faalogo i le savali o le talalelei toefuataiina. O le mativa lea na mafua mai i le pau o le tamaoaiga tautupe i le lalolagi atoa, na foliga mai na tuia ai loto o tagata na ia tau i ai i luga o taavale eletise, ma na itiiti se pogai na ia maua e faalatalata atu ai ia i latou. Ma le isi, sa ia lagonaina le ma’i faaletino. Sa ia manatua, “I Egelani o le vao e fuga ma liu i fatu i le faaiuga o Iuni ma le amataga o Iulai, o le taimi tonu lea na ou taunuu ai.”20 O lenei mea na mafua ai ona leaga lona tino, lea sa foliga mai na atili leaga ai mea uma. Sa ia misia lona aiga. Sa ia misia Marjorie. Sa ia misia mea na masani ai i lona atunuu. Sa le manuia le galuega. Sa laiti lava ni avanoa na latou maua ma ana soa faifeautalai e aoao ai ni tagata sailiili, e ui lava ina sa latou aoao atu ma lauga i paranesi toagaogao i aso Sa uma.

O le manatu ai e faapea, sa ia faamaumauina lona taimi ma tupe a lona aiga, sa tusi atu ai e Elder Hinckley se tusi i lona tama e faamalamalama atu ai lona tulaga le fiafia. Sa tali mai Bryant Hinckley ma se fautuaga o le a faapea ona mulimuli ai lona atalii i le taimi atoa o lona olaga. “Le Pele Gordon,” sa ia tusia ai, “Ua ou mauaina lau tusi mulimuli nei. E na o le tasi lava la’u fautuaga.” Ona sosoo ai lea ma na upu e fitu lea sa faaopoopoina le mamafa i upu sa ia tusia muamua atu: “Faagalo oe lava ae fai le galuega.”21 O lenei fautuaga na toe ta’ua ai se mau sa faitauina e Elder Hinckley ma lana soa i se taimi na muamua atu o lena aso: “Aua ai se fia faasaogalemuina lona ola, e maumau ai ia te ia; a o le faamaumau lona ola ona o a’u ma le tala lelei, e faasaoina e ia” (Mareko 8:35).

Faatasi ai ma le tusi a lona tama na uu i lona lima, sa alu ifo ai Elder Hinckley i ona tulivae ma faia se tautoga o le a ia tuuina atu ia lava i le Alii. Sa toetoe a i ai se aafiaga i le taimi lava lena. “Sa suia le lalolagi atoa,” sa ia fai mai ai. “Na aluese atu le puaoa. Sa amata ona susulu mai le lagi i lo’u olaga. Sa ou maua se mea fou na ou fiafia e fai. Sa ou vaaia le aulelei o lenei atunuu. Sa ou vaaia le lelei tele o tagata. Sa amata ona ou lagona le lagolelei i lenei atunuu manaia.”22

Ata
Elder Gordon B. Hinckley

O Gordon B. Hinckley o se faifeautalai i Egelani, o loo talai i le Paka o Hyde i Lonetona

O le manatua ai o na aso, sa faamatala mai ai e Gordon, sa ia mauaina foi le fesoasoani mai lona tina. Sa ia lagonaina le mafanafana o lona i ai, ae maise lava i taimi faigata ma le lotovaivai. Na fai mai o ia, “sa ou taumafai loa i lena taimi, e pei ona sa ou taumafai mai ai lava, ina ia taitai lo’u olaga ma fai lo’u tiute ina ia tauleleia ai lona igoa.” “O le mafaufau ina ne’i ou le ausia faamoemoega o lo’u tina, sa o se mea tiga, ma na tuuina mai ai ia te au se loto pulea lea na semanu ou te le mauaina.”23

Sa avea o ia o se faifeautalai sa i ai sona faamoemoega ma sa naunautai. O faamaumauga mai le valu masina muamua o lana misiona, na faaalia ai e ui sa na le’i papatisoina se tasi, ae sa ia tufaina atu ni tamaitusi se 8,785, ma faaalu le silia ma le 440 itula ma tagata o le ekalesia, auai i fonotaga e 191, sa faia ni talanoaga se 220 e uiga i le talalelei, ma faamauina se tagata se toatasi.24

Ia Mati 1934, sa siitia ai Elder Hinckley mai Preston i Lonetona e galue ai o se fesoasoani ia Elder Joseph F. Merrill o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le sa pulefaamalumalu i Misiona a Peretania ma Europa.25 Sa ia faaaluina le taimi na totoe o lana misiona iina, i le galue ai i le ofisa i le ao ae aoao atu le talalelei i afiafi. Sa toaititi ni papatisoga o tagata liliu mai, ae i le loto o le alo o Bryant ma Ada Hinckley, o le aloiafi o le liua na avea ma se afimumu tumau.

O Se Avanoa Fou e Auauna Atu ai i le Alii

Ina ua taliu mai le misiona a Gordon, sa ia faapea atu, “Ou te le toe fia fealuai lava. Sa ou fealuai i se mamao sa ou manao e fealuai ai.”26 Sa malaga taamilo o ia ma ni soa faifeautalai se toalua i Europa ma le Iunaite Setete a o latou agai mai i le fale, o se faiga lea sa masani ai na aso, ma sa vaivai o ia. Ina ua alu le tafaoga a lona aiga i se taimi a o le’i leva ona foi mai o ia, sa nofo o ia e le’i alu. E ui lava i lona lelava, sa fiafia o ia i nisi o mea faamalieloto a o ia manatunatu i ana faigamalaga: sa ia lagonaina, na vaai o ia i le faataunuuga o se vaega o lona faamanuiaga faapeteriaka. Sa ia saunoa mai i le mavae ai o ni tausaga se tele mulimuli ane:

“Sa ou mauaina se faamanuiaga faapeteriaka a o o’u tama. I lena faamanuiaga na faapea mai, o le a siia’e lo’u leo i le molimau e uiga i le upumoni i atunuu o le lalolagi. Sa ou galue i Lonetona mo se taimi umi ma tuuina atu la’u molimau i ni taimi se tele iina. Sa matou [o atu i Amsterdam], ma sa ou maua ai se avanoa i se fonotaga e fai ai ni nai upu ma tuuina atu la’u molimau. Ona matou o ai lea i Perelini, lea sa ou maua ai foi se avanoa faapena iina. Ona matou o ai lea i Pale, lea sa ou maua ai foi se avanoa faapena iina. Ona matou o atu ai lea i le Iunaite Setete, i Uosigitone, D.C., ma i se Aso Sa sa ou maua ai foi se avanoa faapena. Ina ua ou taunuu mai i le fale, sa ou lelava lava. … Sa ou faapea ifo, ‘… Ua ou faamaeaina [lena] vaega o lo’u faamanuiaga. Ua ou siiina a’e lo’u leo i laumua tetele o le lalolagi. …’ Ma o le lagona moni lena na ou lagonaina.”27

A o le’i manatu Gordon e faapea ua maea lana misiona, sa tatau ai ona ia faataunuuina se isi tofiga se tasi lava. Sa talosagaina o ia e Elder Joseph F. Merrill e fai se avanoa e feiloai ai ma le Au Peresitene Sili o le Ekalesia e lipoti atu i ai manaoga o Misiona a Peretania ma Europa. I le taeao o le aso 20 o Aokuso, 1935, a o le’i atoa se masina talu ona foi mai i le fale, sa faasino atu ai Gordon i totonu o le potu fono i le Maota o le Pulega o le Ekalesia. O le lululima ai ma sui taitoatasi o le Au Peresitene Sili—Peresitene Hipa J. Kurene, J. Reuben Clark Jr., ma Tavita O. MaKei—sa faafuasei ai lava ona lofituina o ia i le galuega na tuuina atu ia te ia. Sa saunoa Peresitene Kurene, “Uso Hinckley, o le a matou tuuina atu ia te oe le sefululima minute e faamatala mai ai ia i matou le mea o loo finagalo Elder Merrill matou te faalogo i ai.”28

Mo le 15 minute na sosoo ai, sa faailoa atu i ai e le faifeautalai na faatoa foi mai lana misiona ia atugaluga a Elder Merrill—e faapea, na manaomia e faifeautalai ni tusi ma ni mea e faaaoga ua lomiaina e fesoasoani ia i latou i le galuega. I le tali atu, sa fesili atu ai e Peresitene Kurene ma ona fesoasoani ia lea fesili ma lea fesili, ma sa oo ina itula atoa le umi o le fono nai lo o le mea na fuafuaina ai.

I lona toe foi atu i le fale mai le fonotaga, sa le’i i ai ma se iloaina e Gordon o na minute e 75 o le a aafia ai lona olaga. O le lua o aso mulimuli ane, sa ia maua ai se valaau mai ia Peresitene MaKei, o le sa ofoina atu ia te ia se galuega o se failautusi faapitoa o le Leitio fou na faatoa faatuina a le Ekalesia, Faasalalauga Faalauaitele, ma le Komiti o le Iloa Faitautusi ma Tusitusi a le Misiona. O lenei komiti, sa aofia ai ni sui e toaono o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e galulue e faailoa manaoga na faataatitia atu e Gordon i le latou feiloaiga ma le Au Peresitene Sili.29

Ata
Gordon B. Hinckley

O Gordon B. Hinckley a o avea ma se tagata faigaluega i le Leitio a le Ekalesia, Faasalalauga Faalauaitele, ma le Komiti o le Iloa Faitautusi ma Tusitusi a le Misiona

Sa toe faapea foi, ona faapafala e Gordon ana fuafuaga mo le aoga mo se tikeri maualuga atu, ma se matata o se tusitala [i nusipepa ma mekasini ma talafou]. Sa galue loa o ia i le atiina a’e o tusiga mo polokalama i le leitio ma ata malamalama, tusia o tamaitusi mo faifeautalai, atiina a’e o sootaga faapolofesa ma paionia o auala o faasalalauga, ma le suesuega ma le tusitusi e uiga i le talafaasolopito o le Ekalesia. Sa saofaga o ia i savali na mamanuina e atiina a’e ai le faatuatua o tagata o le Ekalesia ma fesootai ma tagata e i fafo atu o le Ekalesia. Sa auina atu e se uo i se tasi o taimi, se tusi e faamalo atu ai ia te ia mo se tusiga i le leitio, ma fesili atu pe na faapefea ona ia atiina a’e se meaalofa faapea o le tusitusi ma le tautala. Sa tali atu Gordon:

“Ou te matuai faafetai i lo’u Tama oi le Lagi pe afai o loo i ai sa’u taleni o le tautala po o le tusitusi. Ou te le talitonu e tele so’u gafatia tupufua i le tusitusi ma le tautala; nai lo o le na, soo se mana lava atonu o loo ia te a’u e oo mai e ala i avanoa ua tatalaina mo a’u.”30

O le galuega a Gordon i le komiti na faaleleia atili ai ona tomai o se tusitala. Sa ofoina mai ai foi se avanoa taua e aoao ai mai aposetolo ma perofeta. A o vaai Gordon i sui e toaono o le Toasefululua o fefulisa’i faaiuga ma aoao e le tasi le isi, sa atili malamalama ai o ia i le valaauga paia a nei tamalii eseese ma le faagasologa faafaaaliga na tupu pe a latou soalaupule faatasi.

O Elder Stephen L Richards, o le sa auauna mulimuli ane o le Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, sa avea ma taitaifono o le komiti. Sa faamatalaina o ia e Gordon e “magafagafa, manatunatu loloto, toto’a, ma atamai. E le topelauina ni ana faatinoga ae iloilo ma le toto’a muamua ona faatoa ia faagasolo ai lea. Sa ou aoaoina ai, e sili atu lou amata ma le faaetetee i lenei galuega, aua po o le a lava le faaiuga e te faia e i ai ni aafiaga ma ni faatosinaga i olaga o tagata e toatele.”31

O isi sui e toalima o le komiti sa i ai o Elder Melvin J. Ballard, John A. Widtsoe, Charles A. Callis, Alonzo A. Hinckley (tamaloa o le aiga o Gordon), ma Albert E. Bowen. Na fai mai Gordon e uiga ia i latou:

“Sa lelei tele le matou faifaiga ma na tamalii maoae, o e sa sili ona agalelei ia te a’u. Ae sa ou aoaoina ai foi, o i latou foi ni tagata soifua. Sa i ai o latou vaivaiga ma faafitauli, ae o na mea sa le afaina lea ia te a’u. O le mea moni, sa faaleleia atili ai lo’u manatu e uiga ia i latou, aua sa ou vaaia se elemene o le paia na sili atu i lo latou tulaga faaletino, po o le mea e sili ai, sa faapaiaina i latou i se taumafaiga sili ona maoae lea sa faamuamua i o latou soifuaga. Sa ou vaaia le galue o musumusuga i o latou soifuaga. Sa leai so’u masalosalo e uiga i lo latou valaauga faaperofeta po o le mea moni e faapea, sa fetalai mai ma taugalue le Alii e ala mai ia i latou. Sa ou vaaia lo latou itu faaletagata soifua, o o latou vaivaiga faalenatura—ma sa tofu i latou uma ma ni nai [vaivaiga faalenatura]. Peitai, sa ou vaaia foi le maoae o le malosi sili atu o lo latou faatuatua ma le alolofa mo le Alii, ma lo latou faamaoni a’ia’i i le galuega ma i le faatuatuaga na tuuina atu ia i latou.”32

Faaipoipoga, Aiga, ma Auaunaga i le Ekalesia

O le mea moni, sa le na o le galuega sa mafaufau i ai Gordon. Sa faaauau a la evaga faamasani ma Marjorie Pay ina ua foi mai o ia mai Egelani. O lona aluese atu [mo le misiona] sa tutusa lava le faigata mo Marjorie faapena foi ia te ia. Na fai mai Marjorie i se taimi mulimuli ane, “E ui lava i lo’u popole sa i ai mo ia i le auauna atu i se misiona, o le a le galo lava ia te a’u le lagona o le gaogao ma le tuuatoatasi lea sa ou lagonaina ina ua aluese atu lena nofoafi mai le nofoaga o nofoaafi.”33

I le tautoulu o le 1929, i le fa o tausaga a’o le’i aluese atu Gordon mo Egelani, sa lesitala ai Marjorie i vasega i le Iunivesite o Iuta, ae ona iloa ai ua leai se galuega a lona tama ona o le Pau Tele o le Tamaoaiga. Sa vave lava ona aluese ma ana vasega ma maua sana galuega o se failautusi e fesoasoani e lagolago ai ona matua ma nai ona tei laiti e toalima—o se taumafaiga sa faaauauina ina ua foi mai Gordon mai lana misiona i le 1935. Na te le’i toe maua le avanoa e maua ai se aoaoga aloaia, ae sa naunau lava o ia e faaauau ona aoaoina, o lea sa ia aoaoina ai o ia lava e ala i le faitau tusi.

O uiga fiafia, faigaluega lelei, ma le tuuto loloto o Marjorie i le talalelei na pele ai o ia ia Gordon, ma sa faagaeetia o [Marjorie] i le amiolelei ma le faatuatua o [Gordon]. “A o lata ina faaipoipo,” na fai mai o ia, “Sa ou lagona le mautinoa lelei e alofa Gordon ia te a’u. Ae sa ou iloa foi, mo se mafuaaga sa ou le mailoa, o le a ia le faamuamuaina lava a’u. Sa ou iloaina o le a ou lona lua i lona olaga ma o le a muamua lava le Alii. Ma sa le afaina lena mea.” Sa faaauau lana faamatalaga: “Sa foliga ma ia te a’u, afai e te malamalama i le talalelei ma le faamoemoega o lo tatou i ai iinei, o le a faapea ona e manao i se toalua na te faamuamuaina le Alii. Sa ou lagona le saogalemu i le iloa o le ituaiga tagata lea sa i ai o ia.”34

Sa faaipoipoina Gordon Marjorie i le Malumalu o Sate Leki i le aso 29 o Aperila, 1937, ma me’i atu ai i le fale o le taumafanafana a le auaiga o Hinckley i East Mill Creek. Sa laua faapipiiina se magalafu, faaleleia isi mea na manaomia mo le ola ai i le tausaga atoa, vaaia ia togalaau ma faatoaga, ma amata ona fau lo la’ua lava fale i se fasifanua na tuaoi ane ai. Ma o lea la, o le eria maotua sa fiafia i ai Gordon i taimi o le taumafanafana a o ia tuputupu a’e, na avea ma nofoaga o le a faia ai e i la’ua ma Majorie lo la’ua fale ma tausi ai le la fanau o—Kathleen, Richard, Virginia, Clark, ma Jane.

Ata
Marjorie Pay

Marjorie Pay

Sa faavae e Gordon ma Marjorie se aiga o le alofa, faaaloalo o le tasi i le isi, galue malosi, ma le ola i le talalelei. O tatalo faaleaiga i aso uma sa tuuina atu ai se avanoa mo le fanau e vaai ai i le faatuatua ma le alofa o o latou matua. A o tatalo faatasi le aiga, sa lagonaina foi e tamaiti le latalata mai o lo latou Tama oi le Lagi.

O le fale o le au Hinckley sa o se nofoaga o ni nai tulafono ae sa tele ni mea na faamoemoe mai ai. Sa talanoa mai Marjorie e uiga i mea sa le manaomia ona tauivi ai ma le fanau. I le faamatalaina o se metotia faamatua sa laua faaaogaina ma lana tane, sa ia fai mai ai: “Sa ou aoaoina, e tatau ona ou talitonuina lau fanau, o lea sa ou taumafai ai lava ia ou le fai atu leai pe afai e mafai ona ou fai atu ioe. A o ma tausia se aiga, sa o se tulaga o le ola i aso uma lava ma faia ni nai mea malie a o ola ai i aso uma. Aua sa ou vaaia e le mafai ona ou faia faaiuga uma a lau fanau, sa ou taumafai ia ou le popole i mea laiti uma lava.”35 O se taunuuga o le faatuatuaga a o latou matua, sa lagona ai e le fanau le faaaloalogia maua le poto masani ma le talitonu o le tagata ia te ia lava. Ma i taimi e sau ai le tali o le leai, sa malamalama tamaiti sa le o se faatapulaaga sa le’i fuafuaina.

Sa tumu foi le fale o le au Hinckley i taliega. Sa faapea mai Marjorie i se tasi o taimi: “Na pau lava le ala e fesoasoani e taulima ai le olaga o le ata a o fai mea e tatau ona fai. E tatau lava ona e ata pe tagi. Ou te fia ata. O le tagi e tiga ai lo’u ulu.”36 O matua e mafai ona talie ia i latou lava ma maua ni mea malie i aso uma o le olaga, e vaai atu a latou fanau i lo latou fale o se sulufaiga fiafia.

O auaunaga i le Ekalesia sa le aunoa ona avea ma se vaega o olaga o Gordon ma Marjorie. Sa auauna atu Gordon o se taitai o le Aoga Sa a le siteki, ona valaauina ai lea i le pulega aoao o le Aoga Sa, lea sa ia auauna ai mo le iva o tausaga. Sa auauna atu mulimuli ane o ia o se fesoasoani i le au peresitene o le siteki ma se peresitene o le siteki, ae auauna atu Marjorie i le Peraimeri, Tamaitai Talavou, ma le Aualofa. Sa molimauina e le la fanau [a laua] auaunaga o se avanoa faafiafiaina—o se faataitaiga o le a mulimuli taitoatasi ai i latou pe a matutua.

Sauniuniga e ala i Taumafaiga Faalegaluega

Mo tausaga muamua e ono o le faaipoipoga a Marjorie ma Gordon, sa faaauau ai ona faigaluega Gordon i le Leitio a le Ekalesia, Faasalalauga Faalauaitele, ma le Komiti o le Iloa Faitautusi ma Tusitusi a le Misiona. Sa tuuto o ia i lana galuega, ma o galuega faatino ma aso e faamutaina ai sa masani ona manaomia ai ona gafatia ma le potomasani—ma le tele o isi mea. I se tusi i sana uo, sa ia tusia ai:

“E tele mea e fai. O le galuega a lenei komiti ma lona igoa umi tele o loo faateleina lava ma atili ai ona faigata ma manaia. …

“… O le leitio, ata tifaga, ma tusi faitau o soo se ituaiga … ua ala ai ona ou tatalo, lotomaualalo, pisi, ma faigaluega ai mo ni itula umi. … O ia mea uma ua faateleina teisi ai ona ou faalagolago i matatioata, … ua faano’uno’u teisi ai o’u tauau, ua ou to’a teisi ai, ma ua fai si o’u maofa tele ai po o fea o le a tau i ai nei mea uma.”37

I le popofou o le vaitau o le 1940, na aumaia ai e le Taua Lona II a le Lalolagi se suiga i galuega mo Gordon. O le taua na toetoe lava a taofia ai le galuega a faifeautalai faamisiona, o lea la, o lana galuega mo le tuuina atu o mea e faaaoga e faifeautalai sa oo ina tau le pisi. O le lagonaina o se tiutetauave e fesoasoani i taumafaiga o le taua, sa talosaga ai o ia i le avanoa e aoga ai o se tagata auai i le Neivi a le Iunaite Setete. Ae peitai, o le talaaga o mea e le lelei mo lona tino sa le agavaa ai o ia. “Sa ou le fiafia lava i le le taliaina [i le Neivi],” sa ia tautino mulmuli ane ai. “Sa faia le taua, ma sa fai e tagata uma se mea e fesoasoani ai. Sa ou lagona e tatau ona i ai se auala ou te auai ai.”38 O lenei manao sa taitai atu ai o ia e talosaga mo se galuega o le avea ma taitai fesoasoani mo le Auala o Nofoaafi a Denver ma Rio Grande. Talu ai sa taua nofoaafi i le feaveaiga o fitafita ma sapalai mo le taua, o lea sa manatu ai Gordon o le galuega lenei o le a fesoasoani na te tautuaina ai lona atunuu. Sa faafaigaluega o ia e le kamupani i le 1943, ma faigaluega ai i le latou nofoaaga e tau i ai i le Aai o Sate Leki, seia oo ina siitia atu o ia ma lona aiga i Denver, Colorado, i le 1944.

Sa faagaeetia supavaisa i le nofoaga o nofoaafi i le faigaluega a Gordon, ma ina ua ola le taua i le 1945, sa latou ofoina atu ia te ia se avanoa tumau ma se lumanai faalegaluega lea sa foliga mai e manuia. I le taimi lava lea, na valaau mai ai Elder Stephen L Richards ma talosagaina Gordon e toe foi atu e faigaluega tumau i galuega a le Ekalesia. E ui lava ina mafai e le galuega o ala o nofoaafi se totogi e sili atu le tele nai lo le Ekalesia, ae sa mulimuli Gordon i lona loto ma toe foi atu i le Aai o Sate Leki.39

Ata
Gordon B. Hinckley

Gordon B. Hinckley, 1951

O le faigaluega ai o Gordon i le laumua o le Ekalesia sa vave ona faateleina mai ona tiutetauave sa i ai muamua. I le 1951 sa tofia ai o ia e avea ma failautusi faapitoa i le Komiti o Faifeautalai Lautele a le Ekalesia, ma sa tuu atu ia te ia le vaaiga o le faagaoioiga i aso taitasi o le Matagaluega a Faifeautalai lea na faatoa faatuina. O lenei matagaluega sa taulimaina mea uma sa faatatau i le faasalalauina atu o le talalelei, e aofia ai le gaosiga, faaliliuga, ma le tufatufaga o anomea na faaaogaina e faifeautalai; aoaoga faamasani mo faifeautalai ma peresitene o misiona, ma ala o faasalalauga mo sootaga ma tagata lautele na faaaoga e atinae ai sootaga ma aveese atu ai manatu sese e uiga i le Ekalesia.40

I le tautoulu o le 1953, sa aami atu ai e Peresitene Tavita O. MaKei ia Gordon i lona ofisa ma fai atu ia te ia e mafaufau i se fesili lea sa le’i faatatau tonu i ona tiute i le Matagaluega o Faifeautalai. Sa ia saunoa atu, “Uso Hinckley, e pei ona e silafia, o loo tatou fausia se malumalu i Suitiselani, ma o le a ese mai i isi a tatou malumalu, ma i lena malumalu e tatau ona tautuaina ai tagata o le Ekalesia o e tautatala i gagana e tele. Ou te manao e te sueina se auala e tuuina atu ai faatonuga o le malumalu i gagana eseese a Europa a o faaaoga se aofaiga toalaiti o tagata faigaluega o le malumalu.”41

Sa tuuina atu e Peresitene MaKei se nofoaga e mafai ai e Gordon ona saili ni musumusuga ma aloese ai mai le tele o ana galuega i le Matagaluega o Faifeautalai. I afiafi o aso o le vaiaso, Aso Toonai ma nisi o Aso Sa, sa faigaluega ai Gordon i totonu o se potu laitiiti i luga o le fogafale lima o le Malumalu o Sate Leki. I taeao o le tele o Aso Sa, sa faatasi atu ai Peresitene MaKei e faasoa atu ni manatu, vaavaai toto’a i le faiga o faaeega paia, ma tatalo mo le taitaiga.

Ina ua uma ona mafaufau loloto, tatalo, ma saili atu i faaaliga, sa fautuaina atu loa e Gordon ina ia tuu le faiga o faaeega paia i luga o se ata tifaga, ae ia pueina ia upu o lena aoaoga paia i nisi o gagana. Sa faamaonia e Peresitene MaKei ma isi ia lana fautuaga ma tofia ai o ia e gaosi le ata tifaga. Sa galulue Gordon ma se vaega o tagata polofesa talenia ma faamaoni o e sa faamaeaina le galuega faatino ia Setema 1955. Ma o ia lava na aveina atu ia ata tifaga i le Malumalu o Bern Suitiselani ma pulea tapenaga faatino mo sauniga amata o faaeega paia.42

Sa ootia Gordon i le vaai atu i ana galuega ua aumaia le olioli i le Au Paia i Europa. “A o ou vaai atu i na tagata na faapotopoto mai mai atunuu e sefulu e auai i sauniga o le malumalu; ma a o o’u vaaia tagata matutua mai tua o le Pupuni Uamea o e ua maliliu o latou aiga i taua ia na latou aafia ai, ma molimauina faaaliga o le olioli ma loimata o le fiafia lea na sau mai o latou loto o se taunuuga o avanoa na tuuina atu ia i latou; a o o’u vaaia tane ma ava talavou ma o latou auaiga—o a latou fanau atamamai ma aulelei—ma vaaia ai na aiga ua faatasia i se mafutaga e faavavau, sa ou iloa ma le mautinoa e oo lava foi i tua atu o mea na ou iloaina a o le’i musuia ma faatonuina [Peresitene MaKei] e le Alii e aumai nei faamanuiaga lemafaatauina i olaga o na alii ma tamaitai faatuatua na faapotopoto mai mai atunuu o Europa.”43

Na mavae le luasefulu tausaga talu ona taliu mai Gordon mai lana misiona, ae na te le’i faataunuuina lava lana miti ina ia maua se tikeri maualuga ma avea ma se tusitala i nusipepa, mekasini ma talafou. Nai lo o lena, sa ia aoaoina le faaaogaina o le tekinolosi fou e faasalalau atu ai le afioga a le Atua, atiina ae ni sootaga lelei ma tagata o isi tapuaiga, suesue ma tusia galuega o le talafaasolopito o le Ekalesia, ma fesoasoani e saunia le ala mo le faitau afe o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia maua faamanuiaga o le malumalu. O nei aafiaga o le a avea ma se faavae mo le auaunaga o le a ia tuuina atu mo le taimi atoa na totoe o lona soifuaga.

Auauna Atu o se Fesoasoani i le Toasefululua

I le Aso Toonai, 5 o Aperila, 1958, sa tali ai e Richard o le atalii o Gordon ma Marjorie se valaau mai le telefoni. Sa le’i ta’ua mai e le tagata na valaau mai o ia lava, ae na iloa e Richard le siufofoga o Peresitene Tavita O. MaKei ma faanatinati atu loa e logo lona tama. Ina ua uma ona talanoa puupuu atu ia Peresitene Makei, sa vave ona faamalu Gordon, sui ona laei, ma alu atu loa i lana taavale i le ofisa o le Peresitene o le Ekalesia. Talu ai sa ona maua muamua foi ni tofiga mai ia Peresitene MaKei, o lea sa ia manatu ai o le a talosagaina lana fesoasoani i se mea e tapena mo le aso na sosoo ai o le sauniga o le konafesi aoao. Sa faateia o ia i le iloa sa i ai se isi mea na mafaufau i ai Peresitene MaKei. Ina ua uma se faafeiloaiga agalelei, sa talosagaina loa e Peresitene MaKei ia Gordon e auauna atu o se Fesoasoani i le Toasefululua. O uso o e sa auauna atu i lenei tofiga, lea sa faamutaina i le 1976, sa avea ma Au Pulega aoao o le Ekalesia. Sa auauna atu Gordon o se peresitene o le Siteki a Mill Creek i Sasae i le taimi na tuuina atu ai lenei valaauga e Peresitene MaKei.

O le aso na sosoo ai, na maua ai e Elder Gordon B. Hinckley se palota e lagolagoina ai [o ia] i le konafesi aoao. E ui lava sa ia tautino mai i lana uluai lauga i le konafesi e faapea sa “lofituina o [ia] i se lagona o le le atoatoa,” ae sa ia talisapaia lona tiutetauave fou faatasi ai ma se uiga faaalia o le faatuatua ma le malosi.44

O se tasi o tiute iloga na oo mai faatasi ia Elder Hinckley i le avea ai ma se Fesoasoani i le Toasefululua o le taitai lea i le galuega a le Ekalesia i Asia atoa. E itiiti se mea sa ia iloa e uiga i tagata iina, ma sa leai ni a latou gagana na mafai ona ia tautala ai, ae peitai, sa vave ona ia alofa ia i latou, ma sa oo ina latou alolofa ia te ia. Sa faamatala e Kenji Tanaka, o se tagata Sapani o le Au Paia i Aso e Gata Ai, e uiga i le fonotaga muamua lava a Elder Hinckley i Iapani: “O le fiafia tele o Elder Hinckley sa mafai ona iloa atu i ona foliga sagisagi fiafia. O lana upu muamua lava ia i matou o le Subarashii! [‘Matagofie!’] Na suia le siosiomaga o lena fonotaga mai le faamalo ma faamamalu i le faauo ma le latalata atu ia te ia, ma sa faapea ona i ai se lagona mafanafana.”45

O le lagona lenei sa ia faasoaina atu i nofoaga uma sa susu atu i ai o ia i Asia. Sa fesoasoani o ia i tagata ia iloa, o le faatuatua i le Alii, e mafai ai ona latou ausia mea e tele ma fesoasoani i le Ekalesia ia tuputupu a’e i o latou lava atunuu moni. Sa latalata atu foi o ia i faifeautalai faamisiona, i le iloaina o lo latou maelega o le a i ai se aafiaga fitoitonu i tagata latou te auauna atu i ai.

O Se Molimau Faapitoa i le Suafa o Keriso

O le isi valaau [telefoni] suia olaga na oo mai i se isi Aso Toonai—30 o Setema, 1961. O le taimi la lenei, o Marjorie na faalogoina le siufofoga masani o Peresitene MaKei i luga o le telefoni. Sa faapea foi ona toe faanatinati atu Gordon B. Hinckley i le ofisa o le Peresitene o le Ekalesia. Sa toe faateia foi ma lofituina o ia ina ua ia iloa le mafuaaga o le feiloaiga. Ina ua ia taunuu atu, sa ta’u atu e Peresitene MaKei ia te ia, “Ua musuia a’u e filifilia oe e faatumu ai le avanoa i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma matou te mananao e lagolago oe i le aso i le konafesi.”46 Sa faapea foi ona toe agai i luma Elder Hinckley ma le faatuatua ma le naunautai e ui lava i lagona o le le atoatoa.

I le avea ai o se Aposetolo, na faapea ona maua ai e Elder Hinckley ni tiutetauave faaopoopo. Sa i nisi o taimi sa feiloai atu ai o ia i taitai o malo ma isi taitai aloaia. Sa masani ona talosagaina o ia e saunoa faalauaitele mo le Ekalesia e tautalagia ai faitioga ma faafitauli faaleaganuu i totonu o le Iunaite Setete. Sa taulamua o ia i taumafaiga e faamalosia ai gafatia o faasalalauga a le Ekalesia ma le faaaogaina o le tekinolosi e faasalalau atu ai le talalelei i le lalolagi atoa. E ui lava i nei matafaioi e tele, sa le’i aveesea ai lava lona taulai atu i lona tiutetauave o le faamalolosia o faatuatua o tagata taitoatasi ma aiga. Pe sa saunoa atu o ia i se tagata se toatasi po o le sefulu afe o tagata, o lana savali sa o se savali patino, lea na avea ma tulaga iloga o lana auaunaga: ia aumai tagata, taitoatasi, ia Keriso.

Sa faaauau ona taitaia e Elder Hinckley le galuega i Asia mo le fitu tausaga na sosoo ai, ma sa olioli o ia i le vaaia o le tuputupu a’e o ana uo iina. Sa ia matauina, “O se aafiaga musuia … le molimauina o le faiga o loo lalagaina ai e le Alii le ie lalaga o lana mamanu maoae i na … itu o le lalolagi.”47

A o suia tofiga a le Korama e Toasefululua, sa maua ai e Elder Hinckley ni avanoa e auauna atu ai i isi itu o le lalolagi. O soo se mea lava sa malaga atu i ai, sa ia faaalia le manatu popole mo le tagata e toatasi. I le 1970, a o ia vaaia le galuega a le Ekalesia i Amerika i Saute, sa malaga atu ai o ia i Chile ina ua uma ona pulefaamalumalu i se konafesi faalesiteki i Peru. O le lua o aso talu ona taunuu atu i Chile, sa ia iloa ai na taia Peru i se mafuie malosi lava, ma e toafa faifeautalai na misi mai ai. Sa faavave ona ia faia ni fuafuaga e toe foi atu i Peru e ui o le a tuai ai lona toe foi atu i lona aiga. “O le a le lelei lo’u mafaufau pe a ou alu i le fale ae o loo misi ia faifeautalai,” sa ia saunoa ai.48

Sa taunuu atu o ia i Lima, Peru, i le taeao na sosoo ai. Ina ua maua e faifeautalai na misi ia se tagata faasalalau i le leitio, sa mafai loa ona latou valaau atu i Lima, ma latou talanoa ai ma Elder Hinckley. Sa i ai faifeautalai i totonu o se potu laitiiti na tumu i isi tagata na sao mai i le mafuie, ma o le latou talanoaga sa faasalalau i luga o se sipika. “A o sau le leo o Elder Hinckley i luga o le sipika i lena potu feomiai i tagata na feei atu ina ia oo i luga o le leitio, sa faafuasei ona oo mai se sao i le potu atoa. E ui lava ina sa saunoa o ia i le faaPeretania, ae o nei tagata uma sa tautatala faaSipaniolo, sa amata ona latou fetautalatalaai i le tasi ma le isi i ni leo musumusu ma tuufesili, ‘O ai le la tamaloa?’ Sa i ai se lagona, e faapea, e ui lava i le lotolotoi o le vavao, ae o lena leo e le anaina e se tagata masani.”49

I le aluga o ona tausaga muamua e lua o le taitaiga o le Ekalesia i Amerika i Saute, sa malaga taamilo ai Elder Hinckley i misiona uma lava; na fatuina ni misiona fou i Kolomupia ma Ekuatoa; na fesoasoani e fatu ni siteki fou i Lima, Peru, ma São Paulo, Pasila; ma sa fesoasoani e fofo ni faafitauli i visa mo faifeautalai na valaauina e auauna atu i Atenitina. Sa i ai o ia i le ogatotonu o le faia o nisi mea e tele, ae tofia loa o ia ia Me 1971, e taitaia ni misiona se valu i Europa.50

Sa masani ona lagona e Elder Hinckley le vaivai i lana pisi o fuafuaga faataatitia. Sa fiafia o ia i taimi uma e foi atu ai i le aiga ma faaalu le taimi faatasi ma Marjorie ma lana fanau. Ae peitai, e iloa lelei e Marjorie pe a aluese atu o ia i le galuega mo se taimi umi, e faapea ona lelava ai o ia. O lona valaauga o se Aposetolo—o se tasi o “molimau faapitoa o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa” (MF&F 107:23)—sa leai se taimi na mamao ese ai mai lona mafaufau.

O Tiutetauave Mamafa i le avea ai o se Fesoasoani i le Au Peresitene Sili

I le aso 15 o Iulai, 1981, i le mavae ai o le toeitiiti 20 tausaga o auauna atu i le Korama a le Toasefululua, sa maua ai foi e Elder Hinckley se isi valaauga na faateia ai. Sa talosagaina e Peresitene Spencer W. Kimball, o le sa Peresitene o le Ekalesia i lena vaitaimi o ia e auauna atu o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, e faaopoopo atu ia Peresitene N. Eldon Tanner ma Marion G. Romney. Sa o se mea e le masani ai ae e le o se mea fou le aluese ai mai le mamanu o le i ai o ni fesoasoani e toalua. Sa le’i manuia lelei i le tino ia Peresitene Kimball ma ona fesoasoani ma sa manaomia ai le lagolago faaopoopo i le Au Peresitene.51

I lana uluai konafesi aoao i lenei tulaga fou, sa faapea mai ai Peresitene Hinckley: “Na pau lava lo’u manao o le auauna atu ma le faamaoni i soo se mea e valaauina i ai a’u. … O lenei valaauga paia ua faapea ona ou nofouta ai i ou vaivaiga. Afai e i ai se taimi na ou faamanualia ai se tasi, ou te faatoese atu ma e faamoemoe o le a outou faamagalo mai ia te a’u. Afai e umi pe puupuu lenei tofiga, ou te folafola atu la’u taumafaiga sili ona lelei, e tuuina atu i le alofa ma le faatuatua.”52

Sa manaomia lana taumafaiga sili ona lelei a o faiifo soifua maloloina o Peresitene Kimball, Tanner ma Romney. O le tele lava o galuega o lea aso ma lea aso a le Au Peresitene Sili na faataunuuina lea e Peresitene Hinckley. Sa ia tauaveina foi le tele o tiutetauave mo taumfaiga tetele atu, e pei o le faapaiaga o le Malumalu o Jordan River i Iuta. Ma le isi, sa feagai o ia ma nisi o faitioga a tagata lautele e uiga i le Ekalesia ma ona taitai, i aso ua mavae ma le taimi nei. I le konafesi aoao ia Aperila 1982 sa ia fautua mai ai:

“Ua tatou ola i se lalolagi ua fiafia i faitioga. … Ou te uunaia outou e faalautele la outou vaai ae aua le popole i faaletonu laiti. … Ua na o ni nai mea laiti nei i le tele o le auaunaga a [taitai o le Ekalesia] ma i le maoae o a latou saofaga.”53

Na maliu Peresitene Tanner i le aso 27 o Novema, 1982, ae na atili faiifo ai soifua maloloina o Peresitene Kimball ma Romney seia oo i le tulaga lea sa faapea ona alala ai Peresitene Hinckley i talane o ni nofoa avanoa i luga o le tulaga i le konafesi aoao o Aperila 1983, o le na oo ane i lena taimi ua valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili. I se tulaga patino loloto, sa ia lagonaina ai le mea lea sa ia taua i se taimi “o le tuua toatasi i le tulaga faaleautaitai.”54

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

O Peresitene Gordon B. Hinckley i le konafesi aoao i se taimi sa na o ia ai le sui o le Au Peresitene Sili na lava lona malosi e auai ai

Sa faaauau e Peresitene Hinckley i le faaeteete ma le agaga tatalo, ma sa le manao na te faia se mea e aunoa ma le pule a le perofeta. Sa ia valaau atu i sui sinia o le Toasefululua—ae maise lava Elder Ezra Taft Benson, le peresitene o le korama—mo le fesoasoani i le taulimaina o fuafuaga a le Ekalesia i aso taitasi. Sa galulue faatasi lava ia Peresitene Hinckley ma le Korama a le Toasefululua, ma sa taialaina i taimi uma i fautuaga mai ia Peresitene Kimball. Ae ui lava i lea, sa ia lagonaina le mamafa o le avega.

E ui lava o tiutetauave o Peresitene Hinckley i le Au Peresitene Sili na taofia ai o ia i le Aai o Sate Leki i le tele o le taimi, ae o nisi taimi sa malaga ai e auauna atu i tagata o le ekalesia ma faifeautalai i isi itu o le lalolagi. I le 1984 na toe foi atu ai o ia i Filipaina. O le sefuluvalu tausaga na muamua atu, sa ia faapaiaina ai le uluai falelotu iina; ae o lenei o le a ia faapaiaina le uluai malumalu. I le tatalo o le faapaiaga, sa ia saunoa ai:

“O lenei atunuu o Filipaina o se atunuu o ni atumotu se tele, o ona tagata e fiafia i le saoloto ma le upumoni, e vave ona uai atu o latou loto i le molimau a au auauna, ma o e e faalogo i le savali a lau talalelei e faavavau. Matou te faafetai atu i lau afio mo lo latou faatuatua. Matou te faafetai i lau afio mo lo latou agaga o le ositaulaga. Matou te faafetai i lau afio mo le vaega o le alualu i luma o lau galuega i lenei atunuu.”55

O le alualu i luma faifaipea o le Ekalesia sa famaonia lea i a Iuni 1984 ina ua fofogaina e Peresitene Hinckley, i le avea ai ma sui o le Au Peresitene Sili, ia valaauga o Au Peresitene o Eria—o sui o le Au Fitugafulu o e o le a alala i le salafa o le lalolagi ma faatautaia le galuega a le Ekalesia i eria faapitoa na atofaina. I le galue ai i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua, o le a tuuina atu ai e nei usoga le tele o tulaga faaletaitai ma aoaoga faamasani e manaomia i a latou eria. Na saunoa o ia, “E le mafai ona matou faia faaiuga uma i le Aai o Sate Leki.” “E tatau ona matou faia se mea e uiga i le faasafuaina atu o le pule.”56 E tusa o se tausaga mulimuli ane, a o saunoa atu i taitai o le Ekalesia mai le lalolagi atoa, sa faapea atu ai Peresitene Hinckley: “Ou te talitonu o se laasaga musuia lenei ma tele agai i luma ua tatou faia i nai nei masina ua mavae atu. Ou te talitonu o le i ai i taimi uma o nei tamalii lelei i lo outou totonugalemu e tuu atu ai ia te outou le faamautinoaga tele. O nei Usoga o loo tuufaatasia i se auala taua le tino tele o le Ekalesia.”57

I le maea ai o le taitaiga o le Ekalesia i le 12 tausaga o le iloga o le tuputupu ae, na faapea ona maliu ai loa Peresitene Spencer W. Kimball i le aso 5 o Novema, 1985. Sa faapea ona vaetofia ai le Aposetolo sinia o Peresitene Ezra Taft Benson, e avea ma Peresitene o le Ekalesia. Sa ia talosagaina Gordon B. Hinckley e avea ma Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili ma Thomas S. Monson e avea ma Fesoasoani Lua. Faatasi ai ma sui maloloina e toatolu o le Au Peresitene Sili, sa faapea ona lagona ai e Peresitene Hinckley le mama o lana avega, ma maua ai ni avanoa se tele e asiasi atu ai i le Au Paia i le lalolagi atoa.

Ata
Au Peresitene Sili

Peresitene Ezra Taft Benson (ogatotonu) faatasi ma ona fesoasoani o Peresitene Gordon B. Hinckley (agavale) ma Peresitene Thomas S. Monson (taumatau), i le konafesi aoao

I totonu o ni nai tausaga, na amata faaletonu ai le soifua maloloina o Peresitene Benson, ma sa toe taatia foi i luga o Peresitene Hinckley le faatautaia o tiutetauave o le Ekalesia. Ae peitai, o le taimi lenei, sa le’i tuua na o ia i le Au Peresitene Sili. Faatasi ai ma le tiotio ma le aumalosi, sa tausisia ai e Peresitene Hinckley ma Monson le sologa lelei o le Ekalesia, ma faaaloalogia i taimi uma le valaauga o Peresitene Benson o se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. Sa latou atiina a’e se faiga paaga malosi, ma se faauoga tumau.

Na maliu Peresitene Benson i le aso 30 o Me, 1994, ma sa avea Peresitene Howard W. Hunter ma Peresitene o le Ekalesia. Sa faapea foi ona toe auauna atu Peresitene Hinckley ma Monson o ni fesoasoani. Ia Iuni, sa malaga faatasi atu ai Peresitene ma Sister Hinckley ma Peresitene Hunter ma lona faletua o Inis faapea ma Elder M. Russell Ballard ma lona faletua o Barbara, i Navu, Ilinoi, e faailoga le faamanatuga o le 150-tausaga o le maliufasia o Iosefa ma Ailama Samita. O le a pau lenei o le malaga o le a faia faatasi e Peresitene Hunter ma Peresitene Hinckley. Sa tauivi Peresitene Hunter ma ni faaletonu faalesoifua maloloina mo le tele o tausaga, ma sa vave le faiifo o lona soifua maloloina ina ua mavae lenei malaga. I le aso 27 o Fepuari, 1995, sa ia talosagaina ai Peresitene Hinckley mo se faamanuiaga faaleperisitua. I le faamanuiaga, sa ole atu ai Peresitene Hinckley mo le soifua o Peresitene Hunter, ae sa ia saunoa foi sa i ai o ia i aao o le Alii.58 O ni nai aso mulimuli ane, i le aso 3 o Mati, 1995, na faapea ona maliu ai Peresitene Hunter.

Perofeta, Tagatavaai, ma Talifaaaliga ma Peresitene o le Ekalesia.

O le maliu o Peresitene Hunter, e ui sa le’i faateia ai, ae sa mamafa lava i le au Hinckley. I le avea ai ma Aposetolo sinia, o Peresitene Hinckley na sosoo i le laina e avea ma Peresitene o le Ekalesia. Sa faamatalaina e Sister Hinckley le taimi na latou maua ai le tala i le maliu o Peresitene Hunter: “Ua malaga Peresitene Hunter, ae na tuua i tatou e faaauaua [le galuega]. Sa ou lagonaina le faanoanoa tele, le matuai tuua toatasi. Sa faapena foi ia Gordon. Sa lofituina o ia. Ma sa ia lagonaina le matuai tuua toatasi. Sa leai se tasi na totoe e mafai ona malamalama i le tulaga sa i ai o ia.”59

Ina ua uma le maliu o Peresitene Hunter, sa maua e Peresitene Hinckley le mafanafana i totonu o le malumalu. O le i ai toatasi i totonu o le potu fono o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Malumalu o Sate Leki, sa ia faitau ma le toto’a ai i tusitusiga paia ma mafaufau loloto i mea sa ia faitauina. Sa manatunatu loloto o ia i le soifuaga, auaunaga, ma le Togiola a Iesu Keriso. Ona ia suesueina lea o ata sa i luga o le puipui, o loo faaalia ai Peresitene uma o le Ekalesia mai lava ia Iosefa Samita e oo ia Howard W. Hunter. Sa ia tusia lenei aafiaga i lana api talaaga:

“Sa ou savalivali solo i luma o nei ata ma vaavaai atu i fofoga o tamalii na i ai iina. Na ou toetoe a ou lagonaina e mafai ona matou talanoa. Sa toetoe a ou lagonaina e pei na latou saunoa mai ia te au ma tuu mai ia te au le faamalosiauga. … Sa ou saofai i le nofoa lea sa ou nofo ai o se fesoasoani muamua i le Peresitene. Sa ou faaaluina se taimi umi e vaavaai atu ai i na ata. Na toeitiiti lava a pei ua soifua mai tagata uma. Na foliga mai sa latou tilotilo mai iat e a’u. Na ou lagonaina sa latou faamalosiau mai ia te a’u ma folafola mai la latou lagolago. Na pei sa latou fai mai ia te a’u, sa latou talanoa e fai ma o’u sui i se fonotaga sa faia i le lagi, ma sa le tatau ona ou fefe, o le a faamanuiaina ma lagolagoina a’u i la’u galuega.

“Na ou tootuli ifo ma ole atu i le Alii. Na umi o ma talanoa ma Ia i le tatalo. … Ua ou talitonu e ala i le mana o le Agaga, na ou faalogo i afioga a le Alii, e le o se leo, ae o se mafanafana na ou lagonaina i totonu o lo’u loto e uiga i a’u fesili sa ou faailoaina atu i le tatalo.”60

Ina ua mavae lenei aafiaga, ona ia toe tusia ai lea o ona mafaufauga: “Ua lelei o’u faalogona, ma ua i ai sa’u faamaoniga mausali atu i lou loto o loo taugalue le finagalo o le Alii e faatatau i Lona faamoemoega ma le malo, ma o le a lagolagoina a’u o se Peresitene o le Ekalesia ma se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, ma faapea ona auauna atu ai mo le taimi e finagalo ai le Alii. Faatasi ai ma le faamautinoaga a le Agaga i lo’u loto, ua ou sauni nei e agai i luma e fai le galuega i le mea sili ona lelei ou te iloa ona fai ai. E faigata ona ou talitonu ua tuu mai e le Alii ia te a’u lenei tiutetauave aupito maualuga ma paia. … Ou te faamoemoe ua aoaoina au e le Alii e fai le mea ua Ia faamoemoe mai ou te faia. O le a ou tuuina atu atoa ia te Ia le faamaoni, ma o le a ou sailia moni lava Lana taitaiga.”61

Sa vaetofia Peresitene Gordon B. Hinckley o le Peresitene o le Ekalesia i le aso 12 o Mati, 1995, ma o le aso na sosoo ai, sa ia saunoa ai i se faatalanoaga ma le au faasalalau ma tali fesili a le au fai lipoti faasalalau. Sa lipoti mai e Elder Jeffrey R. Holland e faapea, “i le taufaaiuga o lenei faatalanoaga faaleuo, lea sa masani ona malie, ma faatauanau e uiga i soo se fesili lava na tuuina mai i lenei feiloaiga ma talafou, sa fesiligia ai e se fai lipoti faasalalau ia Peresitene Hinckley e faapea, ‘O le a se mea o le a e taulai atu i ai? O le a le autu o lau nofoaiga faaletaitai?’

“Sa tali atu o ia i le taimi lava lena, ‘Faaauau pea. Ioe. O le matou autu o le faaauau pea o le galuega maoae lea na taitaia i latou na muamua atu ia i matou.’”62

Sa faamaoni lava Peresitene Hinckley i lena folafolaga. Faatasi ai ma le faaaloalo mo perofeta o e na muamua atu ia te ia, sa ia faaauauina ai le galuega sa latou faia. Ma faatasi ai ma le faatuatua i le Atua le Tama ma Iesu Keriso, sa mulimuli ai o ia i faaaliga i le faatinoina o lena galuega i ni auala fou.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

O Peresitene Gordon B. Hinckley i le pulelaa i le konafesi aoao

Aumaia o le Ekalesia “Ai i Fafo o le Lē Mailoa” (MF&F 1:30)

I le faatoa amataga mai o le galuega a Peresitene Hinckley, sa saunoa mai ai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a le Toasefululua e faapea: “O loo fesoasoani Peresitene Hinckley e taitai mai le Ekalesia i fafo o le le mailoa. E le mafai ona alualu i luma le Ekalesia e pei ona tatau ai, pe afai o loo tatou lalafi i lalo o se tuugalamepa. E tatau ona sau i fafo se tagata, ma ua naunau Peresitene Hinckley e faia lena mea. O ia o se tamalii [e malamalama lelei i] aso anamua ma aso nei i le taimi lava e tasi, ma ua ia te ia ni meaalofa ofoofogia o le faailoa atu [o manatu] lea e mafai ai ona ia tuuina atu la tatou savali i se auala e tosina mai ai tagata i soo se mea lava.”63

O le tele o le silafia e Peresitene Hinckley i mea tau faasalalauga ma faasalalauga, sa fesoasoani e saunia ai o ia mo lenei taumafaiga. I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa masani ona ia tuuina atu ai ni faatalanoaga i le au tusitala i le lalolagi atoa, tali a latou fesili e uiga i aoaoga faavae ma tulafono a le Ekalseia ma tuuina atu lana molimau e uiga i le Faaola ma le talalelei toefuataiina. O ia taimi taitasi, na faateleina ai le malamalama ma atiina a’e ai faauoga.

E ta’ua faapitoa se faatalanoaga i le 1996 ma le fai lipoti faasalalau atamai o Mike Wallace o le polokalama a le televise o le 60 Minutes. Sa lauiloa le Susuga a Wallace mo le avea ma se fai faatalanoaga faalealofa, ma sa tautino e Peresitene Hinckley sa tau popole o ia a o le’i faasalalauina le ata i le televise a le atunuu i le Iunaite Setete. “Sa iu ane [o se faatalanoaga] manaia, o le a ou faafetai ai lava,” o lana saunoaga lea. “Ana leai, ou te tautino atu o le a ou le toe oo lava i lena ituaiga o mailei.”64

Sa manaia le faatalanoaga, na faaalia ai le tele o itu lelei o le Ekalesia. O le isi taunuuga, na avea ai Mike Wallace ma Peresitene Hinckley o se uo.

I le 2002, na talimalo ai le Aai o Sate Leki i taaloga Olemipeka o le Taumalulu, lea na faalauiloa atu ai le Ekalesia i atunuu i fafo. Sa logoina Peresitene Hinckley ma ona fesoasoani e uiga i se vaega o le fuafuaga. Sa ia saunoa mai, “Sa matou faia ma le toto’a se faaiuga o le a tatou le faaaogaina lenei taimi o se taimi po o le nofoaga e fai ai le talaiga, ae ua matou talitonu, e mai i lenei fuafuaga taua o le a tupu ai se mea matagofie mo le Ekalesia.”65 Na sa’o o ia. E faitau fia sefulu afe tagata na asiasi mai i le Vanu o Sate Leki ma sa faafeiloaia i latou e le au talimalo tausaafia—o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi sa galulue faatasi e fatuai ni taaloga Olemipeka faamanuiaina. O nei tagata asiasi sa savavali solo i le Lotoa o le Malumalu, faalogologo i le Aufaipese a le Tapeneko, ma asiasi atu i le Faletusi o Talafaasolopito o Aiga. E faitau piliona tagata sa vaai i le Malumalu o Sate Leki i luga o le televise ma vaaia le faasalalauga matagofie o le Ekalesia e le au fai lipoti faasalalau. Sa pei lava, ona saunoa mai Peresitene Hinckley, “o se mea matagofie mo le Ekalesia.”

E faaopoopo atu i le faaaogaina o auala ua loa ona faavaeina o fesootaiga, sa talisapaia ai e Peresitene Hinckley ia metotia fou. Mo se faataitaiga, sa ia vaaia le Initoneti o se auala e aumaia latalata ai le Ekalesia i ona tagata ma faasoa atu ai le talalelei toefuataiga ia i latou o isi faatuatuaga. I le taimi o lana taitaiga, na tatalaina ai e le Ekalesia le LDS.org, FamilySearch.org, ma le Mormon.org.

I le aso 23 o Iuni, 2004, o le aso na atoa ai le 94 tausaga o le soifua o Peresitene Hinckley, sa tauaaoina atu ai ia te ia le Pine o le Saolotoga a le Peresitene, o le taui aupito maualuga lea e tuuina atu i se tagatanuu i le Iunaite Setete. I le tali atu sa ia saunoa ai: “Ua ou fiafia lava e talia lenei taui faamamaluina mai le Peresitene o le Iunaite Setete. E matuai o’u faafetai lava. I se lagona e loloto atu, ua iloa ma faamamalu ai le Ekalesia lea na faapea ona aumaia ia te a’u le tele o avanoa ma ona faamoemoega ia ua ou taumafai e tautuaina.”66 Sa ia vaaia lenei taui o se faailoga o le tuputupu pea o le tauleleia o le Ekalesia ma le faamaoniga e moni lava sa aumaia i fafo mai le le mautinoa.

Femalagaa’i i le Au Paia o Aso e Gata Ai

Sa le fiafia Peresitene Hinckley i le faigata o le femalagaa’i, ae o lona naunau e auauna atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai sa sili atu le malosi nai lo lona manao e nofo i le fale. Fai mai a ia, e manao e “alu atu i o tatou tagata e faailoa atu le agaga talisapaia ma faamalosiauga, ma ia molimau atu i le paia o le galuega a le Alii.”67 I le amataga o lana taitaiga sa ia saunoa ai, “Ua ou filifili a o ou maua le malosi o le a ou alu atu i tagata e lata mai ma taumamao. … Ua ou fuafua e faaauau pea ona ou fealuai malosi po o le a lava le umi ou te mafaia ai. Ou te manao e fegalegalea’i ma tagata ou te alofa i ai.”68

I le faagasologa o lana auaunaga o se Peresitene o le Ekalesia, sa tele ina malaga solo o ia i totonu o le Iunaite Setete ma e silia ma le 90 ana malaga sa faia i atunuu i fafo atu o le Iunaite Setete. Mulimuli ane, sa sili atu ma le miliona maila (1.6 miliona kilomita) na femalagaai ai o ia o se Peresitene o le Ekalesia, ma feiloai atu i le Au Paia i itu uma o le lalolagi.69

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

E fiafia tele Peresitene Hinckley e “alu atu i tagata e lata mai ma taumamao.”

I nisi o eria, na tatau ai ona faia e tagata se taumafaiga tele atu ina ia vaai ia te ia nai lo le mea sa ia faia e vaai ai ia te i latou. Mo se faataitaiga, i le 1996 sa la asiasi atu ai ma Sister Hinckley i le Atu Filipaina, lea ua oo ai le faitau aofai o tagata o le Ekalesia i le silia ma le 375,000. Sa faatulagaina e faapea, e saunoa ia Peresitene ma Sister Hinckley i se tasi o afiafi i se fonotaga i le Araneta Coliseum i Manila. E oo ane i le ogatotonu o le aoauli o lena aso, ua “tumu saisai le falematamata tele. Sa amata ona laina tagata mai le 7:00 i le taeao mo se fonotaga sa le’i fuafuaina e amata mo le isi sefululua itula. O le faitauga aloaia mulimuli ane na iloa ai e tusa ma le 35,000 tagata o le au paia sa tumutumu i totonu o le falematamata tele e 25,000 nofoa faapea ai foi ma alasavali ma falefaafiafia. E toatele le Au Paia na malaga mai mo le luasefulu itula e ala i vaa ma pasi ina ia taunuu mai i Manila. Mo nisi o i latou, o le tau o le malaga sa tutusa ma le totogi [a se tagata] i ni nai masina. …

“Ina ua oo atu le tala ia Peresitene Hinckley e faapea ua tumu le falematamata tele ma sa mafaufau le pule o le fale pe i ai se auala e mafai ona vave amata ai le fonotaga, sa vave lava ona fai atu o ia, ‘Ta o.’ Sa ulufale atu i laua ma Sister Hinckley i lea nofoaga tele. … Sa pei na fuafuaina le tutulai faatasi uma o le aofia, patipati, ma amata ona latou usuina se usuga faagaeetia o le ‘Ia Viia Oe Le Atua, mo le Perofeta.’”70

O le iloaina e le mafai e i latou ma le usoga ona o atu i nofoaga uma sa latou mananao e o atu i ai, sa uunaia ai e Peresitene Hinckley le faaaogaina o le tekinolosi e aoao ai taitai o loo i le lalolagi atoa. O le faaaoga ai o le tekinolosi o satelite, sa ia pulefaamalumalu ai i faasalalauga o aoaoga faaleautaitai i le lalolagi atoa, o le faasalalauga muamua sa faia ia Ianuari 2003.

Faalauiloaga o le Taua o le Aoaoina ma le Aoao Atu o Upumoni Faaleagaga ma Faaletino

Sa saunoa Peresitene Hinckley: “E leai se tasi o i tatou … ua lava sona iloa. O le faagasologa o le aoaoina e le mafai ona muta. E tatau ona tatou faitau, e tatau ona tatou matau, e tatau ona tatou faapatinoina, e tatau ona tatou mafaufau loloto i mea tatou te tuuina i totonu o o tatou mafaufau.”71 Sa ia saunoa foi: “O le lelei ona aoao atu, o le autu moni lena faaletaitaiga i le Ekalesia. O le a oo mai le ola e faavavau pe afai ua lelei ona aoaoina alii ma tamaitai, e suia ai i latou ma pulea o latou olaga. E le mafai ona faia faamalosi i latou ia amiotonu pe o i le lagi. E tatau ona taitaia i latou, ma o lona uiga ia lelei le aoao atu.”72

Sa finagalo Peresitene Hinckley e tuuina atu ni meaai faaleagaga se tele mo le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa. I le 1995 sa ia faamaonia ai ma le naunautai se fuafuaga e lolomi ai se faasologa fou o tusi o le a faapea ona tuuina atu ai i tagata o le Ekalesia se potutusi o le talalelei. Sa vave ona amata lolomi e le Ekalesia lenei faasologa [o tusi] na ta’ua Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia, o le tusi lenei o se vaega o lena faasologa.

Sa taua foi ia Peresitene Hinckley le aoaoina i le poto o le lalolagi. Sa popole o ia i tagata o le Ekalesia o loo i eria matitiva o le lalolagi, o e e le gafatia ni aoaoga maualuluga atu po o ni aoaoga faalegaluega. A aunoa ma aoga ma aoaoga faamasani faapena, o le toatele o i latou o le a tumau lava i le mativa. I le sauniga perisitua o le konafesi aoao o Aperila 2001, sa saunoa ai Peresitene Hinckley:

“I se taumafaiga e foia lenei tulaga, matou te tuuina atu ai se fuafuaga—o se fuafuaga matou te talitonu ua musuia e le Alii. Ua faavaeina e le Ekalesia se tupe o le tele lava e mai i saofaga a tagata faamaoni o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o e ua saofaga ma o le a fai saofaga mo lenei faamoemoega. Matou te matua faafetai atu ia te i latou. … O le a tatou ta’uina o le Tupe Faaagaaga mo Aoga.”73

Sa faamalamalama mai e Peresitene Hinckley, o i latou o le a aoga i ai le polokalama o le a tuuina atu i ai ni nonogatupe, e aumai mai tupe na foaiina e tagata o le Ekalesia, mo aoga ma aoaoga faamasani i galuega. A mae’a a latou aoga po o aoaoga faamasani, o le a faamoemoe latou te toe totogia a latou nonogatupe ina ia mafai ona faaaoga e fesoasoani atu ai i isi. Sa faamalamalama mai foi e Peresitene Hinckley, o le Tupe Faaagaaga mo Aoga o le a “faavae i mataupu faavae e pei lava ona faatulaga ai le Tupe Faaagaaga mo Femalagaaiga,” lea sa faavaeina e le Ekalesia i le vaitau o le 1800 e fesoasoani ai i le Au Paia limavaivai ia malaga mai ai i Siona.74

I totonu o le ono masina, na foai ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le faitau miliona o tala i le Tupe Faaagaaga mo Aoga.75 O le tausaga talu ona faalauiloa mai le fuafuaga, sa fofoga mai ai e Peresitene Hinckley e faapea: “Ua i ai nei lenei taumafaiga i se faavae mautu. … O alii ma tamaitai talavou i eria matitiva o le lalolagi, o alii ma tamaitai talavou o e mo le tele lava o itu o ni faifeautalai ua maea ni misiona, o le a lelei ni aoga e mafai ona maua o le a faapea ona aveese ai i latou i fafo o le tulaga mativa lea sa tauivi mai ai o latou tuaa mo le tele o augatupulaga.”76 O lenei polokalama e faaauau pea ona faamanuia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai, o tagata uma o e talia ma e e foaia.

Molimau Atu i le Paia o le Faaipoipoga ma le Aiga

I le sauniga aoao a le Aualofa na faia i le aso 23 o Setema, 1995, na saunoa ai Peresitene Hinckley:

“Faatasi ai ma le tele o le tuusaoloto ua faaigoa faafoliga e faapea o mea moni, faatasi ai ma le tele o le taufaasese e faatatau i faatulagaga faatonuina ma mea e faatauaina, faatasi ai ma le tele o faatauanauga ma faatosinaga ina ia talia lemu le pisia mai le lalolagi, ua matou lagonaina le tatau ona fautua atu ma lapataiina. I le faateleina o lenei tulaga, o i matou o le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua ua tuuina atu nei se folafolaga i le Ekalesia ma le lalolagi o se faalauiloaga ma se toe faamautuina o tulaga faatonuina, aoaoga faavae, ma faatinoga e faatatau i le aiga ia ua faaleoina so’o atu e perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga a lenei ekalesia i le faagasologa o lona talafaasolopito.”77

Faatasi ai ma lenei folasaga, na faitau ai e Peresitene Hinckley, mo le taimi muamua faalauaitele le, “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”

Ata
O fanau a fanau a le au Hinckley

“Matou te fautua atu i matua ma fanau ina ia tuu le faamuamua aupito sili i tatalo faaleaiga, afiafi faaleaiga, suesue ma aoao i le talalelei, ma gaoioiga lelei faaleaiga.

O le paia o le faaipoipoga ma le aiga sa o se autu fai soo i aoaoga a Peresitene Hinckley. Sa ia tausalaina sauaga o soo se ituaiga ma uunaia matua ma fanau ina ia onosai le tasi i le isi, ia alofa le tasi i le isi, ma aoao e le tasi le isi, ma ia feauaunaai. I se tusi na tusia i le aso 11 o Fepuari , 1999, na saunoa mai ai o ia ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili e faapea:

“Matou te valaau atu i matua ina ia tuuto atu a latou taumafaiga aupito sili i le aoaoina ma le tausiaina o a latou fanau i mataupu faavae o le talalelei lea o le a latou latalata ai pea i le Ekalesia. O le aiga o le faavae lea o se ola amiotonu, ma e leai lava se isi auala e mafai ona suia lona tulaga pe faataunuu ai lana galuega taua i le tauaveina o lenei tiutetauave na tuuina mai e le Atua.

“Matou te fautua atu i matua ma fanau ina ia tuu atu le faamuamua aupito maualuga i tatalo faaleaiga, afiafi faaleaiga, suesuega ma aoaoga o le talalelei, ma gaoioiga lelei atoatoa faaleaiga. Peitai, tusa pe o le a le taua ma le talafeagai o isi aoaoga, e le tatau ona faatagaina e suitulaga i tiute ua faatonuina mai e le Atua, ia e na o matua ma aiga e mafai ona faia lelei ai.”78

Aapa Atu i Tagata Fou Liliu Mai

Sa fiafia Peresitene Hinckley e vaavaai i le toatele o le numera o tagata e auai i le Ekalesia, ae sa popole foi o ia i tagata taitoatasi na fai ma sui o na fuainumera. I le popofou o lana nofoaiga sa ia saunoa ai:

“Ona o le faatupulaia o le fuainumera o tagata liliu mai, e ao ona tatou faia se taumafaiga tele naua e fesoasoani ai ia i latou pe a latou mauaina lo latou ala. E manaomia e i latou uma taitoatasi ni mea se tolu: o se uo, o se matafaioi, ma ia faafaileleina i le afioga lelei a le Atua.’ (Moro. 6:4). O lo tatou tiute ma le avanoa le sauniaina o nei mea.”79

O le faamalolosia o tagata fou liliu mai sa o se autu fai soo lea a Peresitene Hinckley. Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland le tala lenei i le faamamafaina e [Peresitene Hinckley] o le autu lenei: “Faatasi ma se vaaiga malie i ona foliga a o ia poina le laulau sa i ona luma, sa ia fai atu ai lata mai nei i le Toasefululua, ‘Uso e, pe a uma lo’u ola ma faaiuina auaunaga mulimuli, o le a ou tulai ae a o ou pasi a’e, ma tilotilo sa’o atu ia te outou taitoatasi, ma faapea atu, “O a mai lo tatou faiga o le faatumauina [o tagata]?”’”80

Fausiaina o Malumalu

Ata
O Peresitene Hinckley o loo niniina le palu

O loo nini e Peresitene Hinckley le palu i le sauniga o le maatulimanu mo le faapaiaga o le Malumalu o Navu Ilinoi i le 2002.

I le 1910, o le tausaga na soifua mai ai Gordon B. Hinckley, e 4 ni malumalu na faagaoioia i le lalolagi, ma sa i ai uma lava i Iuta. E oo ane i le 1961, i le taimi na faauuina ai o ia o se Aposetolo, ua faateleina lea numera i le 12. Sa taua lenei alualu i luma, ae sa masani ona faailoa mai e Elder Hinckley le popole ona o le toatele o tagata i le lalolagi atoa e tapulaa lo latou mauaina o faamanuiaga o le malumalu. I le 1973, a o auauna ai o se taitaifono mo le Komiti o Malumalu a le Ekalesia, sa ia tusia ai i lana api talaaga: “E mafai e le Ekalesia ona fausia [le tele o malumalu laiti ifo] mo le tau o le Malumalu o Uosigitone [lea sa fauina i lena taimi]. O le a ave atu ai malumalu i tagata nai lo o le tau malaga o tagata i nofoaga mamao tele ina ia oo atu ai i malumalu.”81

I le taimi na lagolagoina ai o ia o se Peresitene o le Ekalesia i le 1995, o le numera o malumalu na faagaoioia na oo atu i le 47, ae sa malosi lava lona manao mo nisi malumalu se tele. Sa ia faapea mai, “Sa avea lava ma o’u manaoga loloto ma faifaipea le i ai o se malumalu i soo se mea lava e manaomia ai, ina ia mafai e o tatou tagata, po o fea lava atonu o loo i ai, e aunoa ma se taumafaiga tele, ona o mai i le Maota o le Alii mo o latou lava sauniga ma mo le avanoa e fai ai galuega sui mo e ua maliliu.”82

I le konafesi aoao ia Oketopa 1997, sa faia ai e Peresitene Hinckley se faasilasilaga taua: o le a amata ona fausia e le Ekalesia ni malumalu laiti ifo i le lalolagi atoa.83 Sa ia saunoa mulimuli ane foi, “O le manatu e uiga i malumalu laiti, ou te talitonu, na oo mai o se faaaliga tuusa’o.”84 I le 1998 sa ia fofogaina ai e faapea, e 30 malumalu laiti fou, faatasi ai ma isi malumalu ua uma ona fuafuaina pe o loo fausiaina, o le a maua ai “se aofaiga e 47 o malumalu fou e faaopoopo atu i le 51 o loo faagaoioia nei.” I le fiafia tele o tagata uma o e sa faalogologo, sa toe faaopopo mai Peresitene Hinckley, “Ou te manatu e sili ai pe a tatou toe faaopoopo i ai se isi lua ina ia faapaleni ai le 100 i le faaiuga o lenei seneturi, o le 2,000 tausaga ‘talu ona afio mai lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso i le tino’ (MF&F 20:1).” Ona ia folafola mai lea, “O le a tele isi malumalu o le a oo mai.”85

I le aso 1 o Oketopa, 2000, na faapaiaina ai e Peresitene Hinckley le Malumalu o Boston Massachusetts, le malumalu lona 100 ua faagaoioia. A o le’i oo i le faiuga o le tausaga 2000, sa ia toe faapaiaina ai isi malumalu faaopoopo e lua. Ina ua maliu o ia i le 2008, e 124 malumalu a le Ekalesia ua faagaoioia, ma le isi 13 na faasilasilaina. Sa aafia Peresitene Hinckley i le fuafuaina ma le fausiaina o le tele o na malumalu, ma sa faapaiaina e ia lava le 85 o i latou, ma toe faapaiaina le 13 (o le 8 o malumalu na toe faapaiaina o malumalu sa ia faapaiaina muamua).

O le Nofoaga Autu mo Konafesi

Ata
Nofoaga Autu mo Konafesi

O le Nofoaga Autu mo Konafesi, lea sa faapaiaina e Peresitene Hinckley i le konafesi aoao o Oketopa 2000.

I le konafesi aoao ia Oketopa 1995, na faaiteite mai ai e Peresitene Hinckley se manatu sa i ai i lona mafaufau. Sa ia faapea mai a o saunoa mai i le Tapeneko i le Lotoa o le Malumalu: “O lenei Tapeneko maoae e foliga mai o tausaga taitasi lava e laitiiti ai. Ua tatou faapotopoto nei ma ni vaega matuai toatele i lalo se faamalumaluga e tasi i nisi o konafesi faarisone.”86 I le konafesi aoao ia Aperila 1996, sa saunoa atili mai ai Peresitene Hinckley e uiga i lenei manatu:

“Ou te faanoanoa lava ona o le toatele o i latou o e o loo mananao e auai faatasi ma i tatou i totonu o lenei Tapeneko i lenei taeao, ua le mafai ona latou o mai i totonu. E toatele i latou o loo i fafo i le lotoa. O lenei faletele tulaga ese ma le matagofie, na fausia e o tatou tuaa paionia ma faapaiaina e tapuai ai i le Alii, e ofi lelei ai le tusa ma le 6,000 o tagata. Atonu e fesiligia e nisi o outou o loo saofafai i nofoa uumi malo le upu toafimalie.

“E ootia lo’u loto ona o i latou o e o loo fia o mai i totonu ae e le mafai ona maua ai ni nofoaga. Pe a o se tausaga ua mavae na ou fautuaina ai le Usoga e faapea, atonu ua oo mai le taimi ua tatau ona tatou iloilo ai le alagatatau o le fausia o se isi maota tapuai faapaiaina e tele atu, e faapea ona faatoluina pe faafaina le aofai o tagata e ofi ai i lenei maota.”87

O le aso 24 o Iulai, 1997, o le 150 o tausaga talu ona taunuu mai paionia i le Vanu o Sate Leki, na suatiaina ai le eleele mo le maota fou—o le a ta’ua o le Nofoaga Autu mo Konafesi—i le poloka tonu o loo i le itu i matu o le Lotoa o le Malumalu. E le’i atoa se tolu tausaga mulimuli ane, ia Aperila 2000, na faia ai iina sauniga muamua o le konafesi aoao, e ui lava ina sa le’i mae’a lelei le maota. Sa faapaiaina e Peresitene Hinckley le Nofoaga Autu mo Konafesi i le konafesi aoao o Oketopa 2000. A o lei faia le tatalo o le faapaiaga, sa tu o ia i le pulelaa, lea sa faia mai i se laau o le nati maanumiumi uliuli sa ia totoina i lona lava fanua, ma faapea mai:

“O le aso, o le a tatou faapaiaina ai o se maota e tapuai ai i le Atua le Tama Faavavau ma Lona Alo Pele na Fanaua, o le Alii o Iesu Keriso. Matou te faamoemoe ma matou te tatalo o le a faaauau pea ona alualu i luma i le lalolagi mai i lenei pulelaa ni folafolaga o molimau ma aoaoga faavae, o le faatuatua i le Atua Soifua, ma le agaga faafetai mo le taulaga togiola sili a lo tatou Togiola.”88

Molimau ia Iesu Keriso

I le aso 1 o Ianuari, 2000, na lomiaina ai e Peresitene Hinckley, o ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua se folafolaga ua faaautuina “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo.” E uiga i le Faaola, sa latou folafola atu ai, “E leai lava se isi ua i ai se faatosinaga matua loloto na’uā o i latou uma na soifua ma o le a soifua ai i luga o le fogaeleele.”89

Ma e leai se tasi na i ai se faatosinaga loloto naua i le soifuaga o Peresitene Gordon B. Hinckley. Mo le silia ma le 46 tausaga sa auauna atu ai o ia o se molimau faapitoa i le suafa o Iesu Keriso. O ni nai masina mulimuli ane sa lomiaina ai e ia ma le usoga le “O Le Keriso Soifua,” Sa tulai Peresitene Hinckley i luma o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faapea mai: “Mai mea uma ou te lagona ai le agaga faafetai i lenei taeao, e tasi lava le mea e tulaga ese ma e sili atu i lo isi. O se molimau ola lea ia Iesu Keriso, o le Alo o le Atua Silisili Ese, o le Aloalii o le Filemu, o le Paia e Toatasi.”90

Tofotofoga ma le Faamoemoe

I le faaiuga o le konafesi aoao o Aperila 2004, sa saunoa ai Peresitene Hinckley: “Ou te tau matamuli lava e fai atu se faamatalaga e patino mo sina minute. Atonu ua matauina e nisi o outou le le auai mai o Sister Hinckley. O le taimi muamua lea i le 46 tausaga, talu ona avea a’u ma se Pulega Aoao, ua le auai mai o ia i se konafesi aoao. … Sa matou toe taliu mai [mai Aferika ia Ianuari], ae matapogia ai o ia ona o le vaivai tele. Talu mai lava lena taimi, o feagai pea o ia ma faigata. … Ou te masalo ua amata ona uma le maa o le uati, ae tatou te le iloa pe faapefea ona toe faafoi i tua.

“O se taimi faanoanoa tele lenei ia te au. E atoa i le masina nei le 67 tausaga talu ona ma faaipoipo. O ia o le tina o le ma fanau talenia ma le atamamai e toalima, o le tinamatua o fanau a le ma fanau e 25, ma le anoanoai o fanau a a latou fanau. Sa ma savavali faatasi i nei tausaga uma, o se paaga tutusa i taimi o afa ma taimi foi o le laofie. Ua faatele ona ia lauga ma molimau e uiga i lenei galuega i le salafa o le lalolagi, ma faasafua atu le alofa, faamalosiauga, ma le faatuatua i soo se mea lava e alu i ai.”91

O le lua o aso mulimuli ane, i le aso 6 o Aperila, na faapea ona maliu ai Marjorie Pay Hinckley. E faitau miliona tagata, o e sa alolofa ia te ia ona o lona loto alofa, poto e fai tala malie, ma le faatuatua tumau, sa faanoanoa faatasi ma Peresitene Hinckley. Sa faafetai o ia mo tusi lagolagosua ma le alofa na sasaa mai mai le lalolagi atoa. O nei manatu faaalia, sa ia fai mai ai, “ua faamafanafanaina ai i matou i lo matou taimi faanoanoa.”92 E toatele tagata sa faia ni saofaga i le suafa o Sister Hinckley i le Tupe Faaagaga mo Aoga.

E ui lava i le faigata ia te ia o le toesea ai o Marjorie, ae sa faaauau pea e Peresitene Hinckley le galuega a le Ekalesia, e ui lava i le faiifo teisi o lona lava soifua maloloina. Sa amata ona ia feaveaia se tootoo. O nisi taimi sa ia faaaogaina e fesoasoani ia te ia, ae e masani lava ona ia faaaogaina e talotalo atu ai i tagata o le Ekalesia. Sa faamatalaina e Peresitene Thomas S. Monson se talanoaga ma le fomai a Peresitene Hinckley, o le sa popole i le auala na faaaoga ai—ma le’i faaaoga ai e Peresitene Hinckley—lona tootoo. Na fai mai le fomai: “O le mea mulimuli lava tatou te mananao i ai o lona pau lea ma gau ai se suilapalapa pe ogaoga atu. Nai lo o lena, e talotalo solo ai ona ia le faaaogaina lea pe a savali. Fai atu ia te ia o le tootoo na fautuaina mai e lana fomai, ma e tatau ona ia faaaogaina i le auala e tatau ona faaaoga ai.” Sa tali atu Peresitene Monson, “Fomai, o a’u o le fesoasoani o Peresitene Hinckley. O oe o lana fomai. Ta’u i ai e oe!”93

I le amataga o le 2006, i le 95 tausaga o lona soifua, sa maua ai Peresitene Hinckley i le kanesa. I le konafesi aoao o Oketopa i le tausaga lena, sa ia saunoa ai: “Ua faataga au e le Alii ou te ola, ou te le iloa pe o le a le umi. Ae pe o le a lava le taimi, o le a tumau pea ona ou tuuina atu le mea silisili i o’u tiute. … Ou te lagona lava lo’u malosi; o loo lelei foi lo’u ola maloloina. A oo mai foi le taimi mo se tasi e sui, o le a sologa lelei lava le suiga ma e faia foi e tusa ai ma le finagalo o Le e ana lenei Ekalesia.”94

E tasi le tausaga mulimuli ane, ia Oketopa 2007, na tapunia ai e Peresitene Hinckley lana konafesi mulimuli i le faapea mai: “O le a matou sagisagi fiafia foi e toe vaavaai atu ia te outou i le isi Aperila. Ua 97 o’u tausaga, ae ou te faamoemoe lava o le a ou aulia. Ia i ai ia te outou faamanuiaga o le lagi i le taimi nei, o la matou tatalo faamaoni ma le lotomaulalo lea i le suafa o lo tatou Togiola, le Alii o Iesu Keriso, amene.”95

Sa faamatalaina e Virginia o le afafine o Peresitene ma Sister Hinckley le fa tausaga ina ua mavae le maliu o Sister Hinckley “o tausaga maaa’ua’u” o le soifuaga o Peresitene Hinckley. Ona ia mafaufau loloto lea i se tatalo sa ia faia i le aso 20 o Ianuari, 2008, i le vaiaso e tasi a’o le’i maliu o ia, i le faapaiaga o se falelotu na toe faafouina i le Aai o Sate Leki:

“I lena tatalo, i se tulaga sa ese lava, sa ia talosaga atu ai i le Alii mo ia lava i le avea ai ma se perofeta. Sa ia saunoa ma le agaga faafetai e faapea, ‘mai lava i le vaitaimi o Iosefa Samita e oo mai i le taimi nei, ua filifilia ma tofia ai e Lau Afio se perofeta i lenei nuu. Matou te faafetai atu ma ole atu i Lau Afio se’i E faamafanafana ma lagolago o ia ma faamanuia o ia e tusa ai ma ona manaoga ma faamoemoega e tele a Lau Afio.’”96

I le Aso Tofi, 24 o Ianuari, 2008, na lagonaina ai e Peresitene Hinckley, mo le taimi muamua lava, le le mafai ona auai atu faatasi ma lana usoga i a latou fonotaga faalevaiaso i le malumalu. O le Aso Sa na sosoo ai, 27 Ianuari, sa faia ai e Peresitene Monson sona faamanuiaga faaleperisitua, ma sa fesoasoani i ai Peresitene Henry B. Eyring ma Boyd K. Packer. Mulimuli ane i lena aso, na maliu filemu ai Peresitene Gordon B. Hinckley i lona maota, na siomia ai e lana fanau e toalima ma o latou taitoalua.

O ni nai aso mulimuli ane, e faitau afe i latou na faaalia lo latou faaaloalo a o latou ui ane i talane o le sa o Peresitene Hinckely i se maimoaga mo tagata lautele i le Maota o Perofeta i le Nofoaga Autu mo Konafesi. Sa auina mai foi e taitai o isi ekalesia ma taitai o malo ma pisinisi a latou faamaiesega, ma faaalia le agaga faafetai mo faatosinaga ma aoaoga a Peresitene Hinckley.

Sa faataunuuina ona toe sauniga i le Nofoaga Autu mo Konafesi ma sa faasalalauina i falelotu o le Ekalesia i le lalolagi atoa. Sa lagiina e le Aufaipese a le Tapeneko se viiga fou o se vaega o le sauniga, na faaautuina “What Is This Thing That Men Call Death (O Le A Lenei Mea Ua Taua e Tagata o le Oti)?” O upu o le viiga sa tusia e Peresitene Hinckley—o lana molimau mulimuli e uiga ia Iesu Keriso i ana uo o e sa vaai atu ia te ia o se perofeta:

O le a lenei mea ua ta’ua e tagata o le oti,

Lenei alu atu filemu i le po?

’E le o le mutaaga lenei, ae o le amataga

O lalolagi ma le malamalama sili atu.

Le Atua e, pai mai Lau Afio i lo’u loto mafatia,

Ma faatoafilemu o’u popolega faigata.

Le faamoemoe ma le faatuatua, ia maualuga ma mama.

Aumai le malosi ma le filemu ia tele atu nai lo o’u loimata.

E leai se oti, ae na o se suiga

Ma le taui o le manumalo;

O le meaalofa o Ia e alofa i tagata uma,

Le Alo o le Atua, le Paia e Toatasi.97

Faamatalaga

  1. Tagai Steve Fidel, “A Temple to Be Built in Ghana,” Church News, Feb. 21, 1998, 3.

  2. Jeffrey R. Holland, “Emerging with Faith in Africa,” mormonnewsroom.co.za/article/emerging-with-faith-in-africa; accessed Feb. 11, 2015.

  3. Esther Korantemaa Abuyeh, i le “Accra Ghana Temple: Commemoration of the Tenth Anniversary,” africawest.lds.org/accra-ghana-temple-commemoration-of-the-tenth-anniversary; accessed Feb. 11, 2015.

  4. Adney Y. Komatsu, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 288.

  5. Russell M. Nelson, “Malosi Faaleagaga,” Liahona, Ian. 1998, 17–19.

  6. Jeffrey R. Holland, “O Le Susuga a Peresitene Gordon B. Hinckley: O Lo o Tulai mai o Ia ma le Lototele ma le Malosi,” Liahona, Iuni 1995, 2.

  7. I le Benjamin F. Tibby, Biographical Sketch of Breneman Barr Bitner, Hinckley and Bitner family history collection, Church History Library, Salt Lake City; tagai foi Silas Richards Company schedule and reports, Sept. 1849, Church History Library.

  8. Bryant S. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 193. O le tele lava o taumatematega e tuu faatele teisi ai le numera o tagata na sao mai i le Mayflower nai lo o le 49.

  9. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 24.

  10. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 25.

  11. Gordon B. Hinckley, “O Iosefa le Tagata Vaai,” LIahona, Oketopa 1977, 66; sii mai “Viia Le na Fetaiai ma Ieova,” Viiga, nu. 15.

  12. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 45.

  13. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 388.

  14. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 46–47.

  15. Gordon B. Hinckley, “God Hath Not Given Us the Spirit of Fear,” Ensign, Oct. 1984, 4–5.

  16. Gordon B. Hinckley, “O Le Fesiligia o Se Misiona,” Liahona, Iulai 1986, 35.

  17. Gordon B. Hinckley, i le Jeffrey R. Holland, “O Le Susuga a Peresitene Gordon B. Hinckley: O Lo o Tulai mai o Ia ma le Lototele ma le Malosi,” 7–8.

  18. Gordon B. Hinckley, “Aua E Te Matau, Tau Lava Ina Faatuatua,” Liahona, Me. 1996, 2.

  19. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 62.

  20. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 64.

  21. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 64.

  22. Gordon B. Hinckley, i le “His Mission to England Was a Life-Changing Experience,” Deseret Morning News, Jan. 28, 2008, 11.

  23. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 75.

  24. Faamaumauga o le Galuega a Alii Faifeautalai o le Konafesi a Liverpool o le Misiona a Peretania a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Iulai 1933 ia Fep. 1934; Church History Library, Salt Lake City.

  25. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 69.

  26. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 348.

  27. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 348.

  28. Heber J. Grant, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 84.

  29. Mo ni faamatalaga faaopoopo e uiga i lenei aafiaga, tagai i le mataupu e 2 i le tusi lenei.

  30. Gordon B. Hinckley, tusi ia Parley Giles, Dec. 7, 1936; Church History Library, Salt Lake City.

  31. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 151–52.

  32. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 104.

  33. Marjorie Pay Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 59.

  34. Marjorie Pay Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 114–15.

  35. Marjorie Pay Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 173–74.

  36. Marjorie Pay Hinckley, i le Glimpses into the Life and Heart of Marjorie Pay Hinckley, ed. Virginia H. Pearce (1999), 107.

  37. Gordon B. Hinckley, tusi ia G. Homer Durham, Mat. 27, 1939; Church History Library, Salt Lake City.

  38. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 126.

  39. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 135–36.

  40. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 143–44.

  41. David O. McKay, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 176.

  42. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 177–81.

  43. Gordon B. Hinckley, i le Conference Report, Ape. 1958, 123–24.

  44. Gordon B. Hinckley, i le Conference Report, Ape. 1958, 123.

  45. Kenji Tanaka, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 220.

  46. David O. McKay, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 234.

  47. Tagai Gordon B. Hinckley, i le Conference Report, Oct. 1962, 71.

  48. Tagai Allen E Litster, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 313.

  49. Allen E Litster, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 314.

  50. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 315.

  51. I le aluga o nai tausaga faaiu o lana auaunaga o se Peresitene o le Ekalesia, sa valaauina ai foi e Peresitene Tavita O. MaKei ni fesoasoani faaopoopo i le Au Peresitene Sili e fesoasoani ia te ia.

  52. Gordon B. Hinckley, “Faith: The Essence of True Religion,” Ensign, Nov. 1981, 6.

  53. Gordon B. Hinckley, “Five Million Members—A Milestone and Not a Summit,” Ensign, May 1982, 46.

  54. Gordon B. Hinckley, “The Loneliness of Leadership” (Brigham Young University devotional, Nov. 4, 1969), speeches.byu.edu.

  55. Gordon B. Hinckley, i le Francis M. Orquiola, “Temple Dedication Rewards Faith of Filipino Saints,” Ensign, Nov. 1984, 106.

  56. Gordon B. Hinckley, i le “New Mission Presidents Receive Instruction from Church Leaders,” Ensign, Sete. 1984, 76.

  57. Gordon B. Hinckley, i le “Leadership Meetings Focus on Missionary Work, Activation, and Strengthening Members,” Ensign, Me 1985, 96.

  58. Tagai Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 505.

  59. Marjorie Pay Hinckley, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 505.

  60. Gordon B. Hinckley, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 508.

  61. Gordon B. Hinckley, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 508.

  62. Jeffrey R. Holland, “O Le Susuga a Peresitene Gordon B. Hinckley: O Lo o Tulai mai o Ia ma le Lototele ma le Malosi,” 2.

  63. Neal A. Maxwell, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 536.

  64. Gordon B. Hinckley, “Ia Manatua… Lau Ekalesia, Le Alii e,” Liahona, Iulai 1996, 98.

  65. Gordon B. Hinckley, “E Agai Pea i Luma le Ekalesia,” Liahona, Iulai 2002, 4.

  66. Gordon B. Hinckley, i le “President Gordon B. Hinckley Awarded Presidential Medal of Freedom,” mormonnewsroom.org/article/president-gordon-b.-hinckley-awarded-presidential-medal-of-freedom; accessed Sept. 21, 2015.

  67. Gordon B. Hinckley, “Faamagaloga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 81.

  68. Gordon B. Hinckley, “O Le Taeao Matagofie O Le Eseta,” Liahona, Iulai 1996, 77–80.

  69. Tagai “Milestones in the Presidency of Gordon B. Hinckley,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008 (faaopoopoga i le Ensign, Mat. 2008), 13.

  70. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 553–54.

  71. Teachings of Gordon B. Hinckley 298.

  72. Gordon B. Hinckley, in Jeffrey R. Holland, “O Se Aoao Ua Maliu Mai Mai Le Atua,” Liahona, Iulai 1998, 29.

  73. Gordon B. Hinckley, “O Le Tupe Faaagaga mo Aoga,” Liahona, Iulai 2001, 60.

  74. Gordon B. Hinckley, “O Le Tupe Faaagaga mo Aoga,” 52.

  75. Tagai Gordon B. Hinckley, “Aapa Ifo I Lalo E Faatu i Luga Le Isi,” Liahona, Ian. 2002, 60.

  76. Gordon B. Hinckley, “E Agai Pea i Luma le Ekalesia,” 6.

  77. Gordon B. Hinckley, “Ia Tu Malosi e Tetee atu i Togafiti a le Lalolagi,” Liahona Ian. 1996, 119.

  78. Tusi a le Au Peresitene Sili, 11 , 1999, i “Policies, Announcements, and Appointments,” Ensign, Iuni 1999, 80. Mo nisi faamatalaga i lenei mataupu, tagai i mataupu e 10 ma le 11.

  79. Gordon B. Hinckley, “Tagata Liliu Mai ma Alii Talavou,” Liahona, Iulai 1997, 57. Mo nisi faamatalaga i lenei mataupu, tagai i le mataupu e 22.

  80. Jeffrey R. Holland, “Ia Tumau ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 31.

  81. Gordon B. Hinckley, i le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith, 325.

  82. Teachings of Gordon B. Hinckley 629.

  83. Tagai Gordon B. Hinckley, “O Ni Nai Mafaufauga E Uiga I Malumalu, Faatumauina o Tagata Liliu Mai, Ma Le Galuega Faafaifeautalai,” Liahona, Ian. 1998, 61–65.

  84. Gordon B. Hinckley, “O Le Korama a le Au Peresitene Sili,” Liahona, Tes. 2005, 36.

  85. Gordon B. Hinckley, “O Malumalu Fou Ina ia Maua Ai ‘Faamanuiaga Tumutumu’ o le Talalelei,” Liahona, Iulai 1998, 99. Mo nisi faamatalaga e uiga i le musumusuga ina ia fausia malumalu laiti, tagai i le mataupu e 23.

  86. Gordon B. Hinckley, “A o Tatou Potopoto Faatasi,” Liahona, Ian. 1996, 4.

  87. Gordon B. Hinckley, “O Le Taeao Matagofie O Le Eseta,” 77.

  88. Gordon B. Hinckley, “O Lenei Tausaga Maoae Faameleniuma,” Liahona, Ian. 2001, 80–84.

  89. “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,” Liahona, Ape. 2000, 2.

  90. Gordon B. Hinckley, “O Lau Molimau,” Liahona, Iulai 2000, 83. Mo nisi faamatalaga i lenei mataupu, tagai i mataupu e 8 ma le 24.

  91. Gordon B. Hinckley, “Saunoaga Faaiu,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 103–4.

  92. Gordon B. Hinckley, “O Tamaitai i o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 82.

  93. Thomas S. Monson, “God Be with You Till We Meet Again,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008, 30.

  94. Gordon B. Hinckley, “O Le Faatuatua e Fuli ai Mauga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 82.

  95. Gordon B. Hinckley, “Tuleiga Faaiu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 108.

  96. Virginia H. Pearce, “A Daughter’s Tribute,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008, 18–19.

  97. Gordon B. Hinckley, “What Is This Thing That Men Call Death?” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008, 32.