Aoaoga a Peresitene
Mataupu 11: Aiga—o le Faavae o se Olaga Amiotonu


Mataupu 11

Aiga—o le Faavae o se Olaga Amiotonu

“O le faateleina lava o lou tausia ma le mautinoa o lau fanau i ala o le talalelei a Iesu Keriso, i le alofa ma se faamoemoega maualuga, o le faateleina foi lena o le a i ai le filemu i o latou olaga.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

I le taufaaiuiuga o le 1973, sa faigata ia Gordon ma Marjorie Hinckley ona fai se tonu e o ese mai lo latou aiga i le itu i Sasae o Mill Creek, Iuta, ina ia mafai ona laua nonofo latalata i le laumua o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki. I le avea ai o se tasi o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, sa faaaluina e Peresitene Hinckley se taimi o le aso na sosoo ma le Tausaga Fou o lena tausaga e tusi ai e faatatau i lo latou aiga. O ana upu sa faaalia ai ona lagona e uiga i lena nofoaga, ae sili ae ai, sa latou faaalia ai ona lagona e faatatau i se aiga alofagia.

“E lagona ifo lava le faanoanoa ia i ma’ua ona o le o ese atu,” sa ia tusia ai. Na ia manatua le galuega a le aiga i le fausia o le fale ma atiina ae le fanua atoa. Ona agai atu lea o ona manatu i le fegalegaleaiga—o le tasi ma le isi faapea ma le Atua:

“O iinei sa matou taaalo faatasi ai a o tuputupu a’e la maua fanau, ma o iinei sa matou tatalo faatasi ai. O iinei na matou iloa ai ma le ma fanau lo matou tatou Tama Faalelagi, o loo soifua o Ia, ma e faafofoga, ma tali mai.

“Atonu ou te tusia se tusi … e le mo le lalolagi, ae mo na tamaiti e toalima, o o latou taitoalua ma fanau. Ma afai e mafai ona ou faamatalaina le tala o lena aiga o le a i ai loimata ma taliega, ma se agaga ulufia filemu sili, o le alofa o le a pa’i atu i loto o i latou o le a faitau ai, aua o i latou sa nonofo ma ola ai iina sa alofa le tasi i le isi, sa latou alolofa i o latou tuaoi, sa latou alolofa i lo latou Atua ma le Alii o Iesu Keriso.”1

I le taualumaga o lana galuega, sa molimau Peresitene Hinckley i le taua o ni aiga alolofa, ma le faatuatua. I lalo o lana taitaiga, sa tuuina atu ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua “O le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” na faamatalaina e Elder M. Russell Ballard o le Toasefululua o se “leo o le pu e puipuia ma faamalosia ai aiga.”2 Ina ua tuanai le faitauina o le folafolaga ia Setema 1995 i le fonotaga aoao a le Aualofa, na folafola mai e Peresitene Hinckley: “O le malosi o soo se atunuu e faavae i totonu o puipui o ona aiga. Matou te uunaia o tatou tagata i soo se mea ina ia faamalosia o latou aiga ina ia ogatasi ma nei faavae faamamaluina o taimi.” 3

Ata
ulugalii ma se tamaitiiti laitiiti

“Matou te valaau atu i matua ina ia tuu atu lo latou malosi atoa i le aoaoina ma le tausia o a latou fanau.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

O sootaga faaleaiga e sili atu le paia i sootaga uma.

E paia le aiga. Na faavaeina e lo tatou Tama Faalelagi. O loo afifi ai le sootaga e aupito sili ona paia o sootaga uma. E na o lona faalapotopotoga lava e mafai ona faataunuuina ai faamoemoega a le Alii.4

O i tatou o se ekalesia o loo tauavea le molimau i le taua o le aiga—o le tama, le tina, ma le fanau—ma le mea moni e faapea, o i tatou o fanau a le Atua lo tatou Tama e Faavavau. O matua o e aumaia i le lalolagi ni fanau, ua i ai se tiutetauave ia alolofa i na fanau, ia faafailele i latou ma tausi i latou, ia aoao i latou i na tulaga faatauaina ia o le a manuia ai o latou olaga ina ia latou tutupu a’e e avea ma ni tagatanuu lelei. … Ou te fia faamamafa atu le mea ua outou masani lelei ai, o le taua lena o le fusia faatasi o o tatou aiga i le alofa ma le agalelei, i le agaga faafetai ma le faaaloalo, ma le aoaoina atu o auala a le Alii ina ia tutupu a’e a outou fanau i le amiotonu ma aloese ai mai faalavelave ia ua faatoilaloina ai le tele o aiga i le lalolagi atoa.5

E taua tele le tou le tuulafoaia o o outou aiga. E leai lava se isi mea o ia te outou e sili atu ona taua.6

2

Ua i ai i tama ma tina le avanoa e tausi ai a latou fanau ma aoao i latou i le talalelei a Iesu Keriso.

Matou te talosaga atu i matua ina ia tuu atu a latou taumafaiga aupito sili i le aoaoina ma le faafaileleina o a latou fanau i mataupu faavae o le talalelei lea o le a taofia faalatalata mai i latou i le Ekalesia. O le aiga o le faavae lea o se olaga amiotonu, ma e leai se isi mea e mafai ona suitulaga ai pe faataunuuina ona tiute taua i le faatinoina o lenei tiutetauave na tuuina mai e le Atua.7

Ua faamalieina au, e leai se mea o le a mautinoa ai le faamanuiaina tele i le taumafaiga faigata o le avea ma ni matua, nai lo o se polokalama o le olaga faaleaiga lea e sau mai aoaoga ofoofogia o le talalelei: e faapea, o le tama o le aiga e mafai ona faalaeiina i le perisitua a le Atua; o lona avanoa ma le tiute o se tausimea o fanau a lo tatou Tama Faalelagi e tuuina atu mea latou te manaomia; o ia foi e taitai i le aiga i le agaga o le perisitua “i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni;” (MF&F 121:41–42); ma o le tina i le aiga o se afafine o le Atua, o se tagata atamai, tuuto, ma alofa o le e mafai ona faalaeiina i le Agaga o le Atua; ma o lona avanoa ma le tiute o se tausimea o fanau a lo tatou Tama Faalelagi e faafailele na fanau i o latou manaoga i aso taitasi; ma o ia, i le faiga faapaaga ma lana tane, e aoaoina foi lana fanau ia “ia malamalama i le mataupu faavae o le salamo, faatuatua ia Keriso le Alo o le Atua soifua, ma e uiga i le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee o lima … [ma] savavali tonu i luma o le Alii.” (MF&F 68:25, 28.)

I se aiga faapena, e alofaina ai matua ae le o le fa’atu i ai; e talisapaia i latou ae le o le fefefe i ai. Ae o tamaiti e manatulia o ni meaalofa a le Alii, e tausi i ai, faafailele, faamalosiauina, ma faatonutonuina.

Atonu e i ai se taimi e feeseesea’i ai; atonu e i ai ni fefinauaiga laiti. Ae afai e i ai le tatalo i le aiga, ma le alofa, ma le magafagafa, o le a faapea ona i ai se toega o le faamemelo lea o le a fusia ai e faavavau ma se tuuto faamaoni lea o le a le aunoa ona taiala ai.8

O lenei la, o se upu i matua nofotoatasi. … O loo [outou] tauavea ni avega faavaivai tagata i le faafetauia o faafitauli i aso taitasi ia e o mai faatasi ma le tausiga o fanau ma le vaai ua taulima o latou manaoga. O se tiute faaesea lenei. Ae e le tatau ona tuua atoa na o oe. O loo toatele, matuai toatele lava o loo i lenei Ekalesia o e o le a aapa atu ia te oe i le magafagafa ma le agaga malamalama. Latou te le mananao e osofaalava atu i mea e le o manaomia ai i latou. Ae moni ma faamaoni lava lo latou manatu atu, ma latou te faamanuiaina foi o latou lava olaga a o latou faamanuiaina o outou olaga ma olaga o a outou fanau. Talia la latou fesoasoani. E manaomia ona latou tuuina atu mo lo latou lava foi manuia faapena foi mo oe.

E faitau afe a tatou epikopo lelei o loo i ai i totonu o lenei Ekalesia. E faitau afe a tatou taitai lelei o korama o loo i ai. E faitau afe tamaitai o le tatou Aualofa o loo i ai. O loo i ai a tatou faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi. O a outou uo i latou, ua faatulaga e le Alii e tuuina atu o latou malosi e fesoasoani ai ia te outou. Ma ia aua ne’i galo, o le Alii lava Ia o se punavai o le malosi e sili atu nai lo o se isi lava. Sa faagaeetia lava a’u i se aafiaga na faamatalaina e … se matua nofotoatasi na tausia se fanau e toafitu, ina ua ia augani atu i lona Tama oi le Lagi ina ia mafai ona alu atu o ia ia te Ia, mo na o le tasi lava se po, ina ia maua ai le faamafanafanaga ma le malosiaga mo tofotofoga o a taeao. Sa maeu le tali na oo mai i lona mafaufau na toetoe lava a pei o se faaaliga: “E le mafai ona e sau ia te a’u, ae o le a Ou alu atu ia te oe.”9

O le tele lava o le mautinoa o lou tausia o lau fanau i ala o le talalelei a Iesu Keriso, i le alofa ma faamoemoega maualuluga, o le tele foi lea e ono i ai le filemu i o latou olaga.10

3.

E ola a’e fanau ma le faatuatua i le Atua soifua e ala i tatalo faaleaiga.

Vaai ia i o outou tamaiti. Tatalo mo i latou. Tatalo mo i latou ma faamanuia i latou. O le lalolagi o loo latou agaigai atu i ai o se lalolagi lavelave ma faigata. O le a latou oo i peau malolosi o faigata. O le a latou manaomia le malosi uma, ma le faatuatua uma e mafai ona outou tuuina atu ia i latou a o latou i ai pea faatasi ma outou. Ma o le a latou manaomia foi se malosiaga sili atu lea e sau mai i se mana e malosi atu. E tatau ona sili atu mea latou te faia nai lo na o le o faatasi ma mea latou te tau i ai. E ao ona latou siia’e le lalolagi, ma na pau lava te’e o le a ia i latou o faataitaiga lea o o latou lava olaga ma mana o faatauanauga o le a oo mai mai a latou molimau ma lo latou poto i mea a le Atua. O le a latou manaomia le fesoasoani a le Alii. A o laiti i latou, tatalo faatasi ma i latou ina ia mafai ona latou iloa lena punavai o le malosiaga lea o le a avanoa pea i taimi uma e manaomia ai.11

E leai lava se isi faiga ua ou iloa o le a i ai se aafiaga sili ona malosi i luga o o latou olaga, e pei ona o le a faia ai e le faiga masani o le tootutuli faatasi i le tatalo. E i ai se aafiaga tele lava a nei upu, Lo Matou Tama e, oi le Lagi. E le mafai ona e tautalagia ma le faamaoni ma le iloa lelei, e aunoa ma le i ai o se lagona o le [a outou] tali atu i le Atua. …

O a outou fagatuaga ma ia i aso uma o le a aumaia ai le filemu i o outou loto ma se olioli i o outou olaga, lea e leai lava se isi punavai e mafai ona oo mai ai. … O le a faamalosia lo outou alofa. O le a faateleina lo outou talisapaia o le tasi ma le isi.

O le a faamanuiaina a outou fanau i se lagona o le saogalemu, lea e oo mai i le ola i se aiga o loo afio ai le Agaga o le Atua. O le a latou iloa ma alolofa i matua o e faaaloalo le tasi i le isi, ma o le a tupu a’e se agaga o le faaaloalo i totonu o o latou lava loto. O le a latou lagona le malupuipuia o upu agalelei e tautalagia ma le filemu. O le a malutia i latou e se tama ma se tina o e, ola faamaoni i le Atua, ola faamaoni le tasi ma le isi ma o latou uso a tagata. O le a latou matutua a’e ma se lagona o le talisapaia, i le faalogoina o o latou matua o faaali atu le agaga faafetai i taimi o talosaga mo faamanuiaga maoae ma laiti. O le a latou tutupu a’e ma le faatuatua i le Atua soifua.12

4

O afiafi faaleaiga e mafai ona aumaia faatasi ai matua ma fanau e aoao i ala o le Alii.

Ou te manatua a’o ou laitiiti, i le lima o [o’u] tausaga, na fofoga mai ai e Peresitene Iosefa F. Samita i le Ekalesia atoa, e tatau ona faapotopoto faatasi o latou aiga i se afiafi faaleaiga. Na fai mai lo’u tama, “Ua saunoa mai le Peresitene o le Ekalesia ia tatou faia, ma o le a tatou faia.”

O lea na matou faapotopoto ai mo le afiafi faaleaiga. Na malie lava. Na fai mai o ia, “O le a tatou usua se pese.” Ia, sa le o i matou o ni tagata pepese. … Sa ona matou taumafai e pepese ma featai atu i le tasi ma le isi. Sa matou faia foi isi mea e tele. Ae mai i lena aafiaga na o’o malie mai ai se mea sa matagofie—o se faiga masani na faapea ona fesoasoani ia i matou, na faapea ona aumaia faatasi ai i matou o se aiga, na faamalosia ai i matou, ma na tupu a’e ai i o matou loto se talitonuga i le taua o afiafi faaleaiga.13

Ou te faafetai ona o le avea ai o i tatou o se Ekalesia, ua i ai se vaega autu o la tatou polokalama o le faiga masani o afiafi faaleaiga i vaiaso taitasi. O se mea manaia tele i nei vaitau pisi, e faitau afe aiga i le salafa o le lalolagi o loo faia se taumafaiga faamaoni e faapaia se afiafi se tasi o le vaiaso e pepese faatasi ai, e aoao e le tasi le isi i ala o le Alii, e tootutuli faatasi ai i le tatalo, o iina e faafetaia ai le Alii mo lona alofa ma talosagaina ana faamanuiaga i luga o o tatou olaga, o tatou aiga, ma a tatou galuega, ma o tatou laueleele. Ou te manatu tatou te manatu faatauvaa lava i le tele o le lelei o le a oo mai mai lenei polokalama.14

Afai o i ai lava ni o outou masalosaloga e uiga i le lelei o afiafi faaleaiga, faataitai i ai. Faapotopoto mai ia te outou a outou fanau, aoao i latou, tuuina atu le molimau ia i latou, faitau faatasi i tusitusiga paia, ma ia maua faatasi se taimi fiafia.15

5

E tatau i matua ona amata aoao a latou fanau a o laiti lava i latou.

E le’i leva ona uma ona ma faaipoipo, ae ma fauina loa lo ma fale muamua. Sa utiuti le ma seleni, ma sa ou faia ni galuega se tele. O le mamanuina o le fanua na avea ma a’u tiutetauave atoa lea. O le laau muamua lava o le tele o laau na ou totoina, o se tamaligi le matuituia, ma sa ou vaai faalemafaufau i le aso o le a fesoasoani ai lona paolo e faamalu ai le fale i le taumafanafana. Sa ou totoina i se tulaga i le tulimanu lea na sili ona malosi ai le agi a le savili mai le mato agai atu i sasae. Sa ou eliina se pu, tuu i totonu le a’a, faatumu atu i palapala, ma ligi i ai i luga le vai, ona lava ai lea ia te a’u. Sa na o se tamai laau lava, masalo pe na o le tolu kuata o se inisi [2 senitimita] lona faataamiloga. Sa matuai vaivai lava na faigofie ona ou faapi’oina i soo se itu. Sa ou le ano tele i ai i le aluga o tausaga. Ona oo lea i se tasi aso o le taumalulu, ina ua leai ni lau o le laau, na ou tilotilo atu i ai i fafo o le faamalama. Na ou matauina sa lilifa atu i sisifo, pi’o ma le paleni. Sa faigata ona ou talitonu i ai. Sa ou alu atu i fafo ma ou faalagolago atu i ai e pei o loo o’u faatuina sao i luga. Peitai o le ogalaau i le taimi lea ua toetoe lava a futu lona faataamiloga. Sa le’i taitai lava i ai lo’u malosi. Na ou aumaia mai le tama’i potu e teu ai mea faigaluega se poloka ma se polokaka [pukaka], ma faapipii le tasi pito i le laau ae o le isi pito i se pou mau lava. Sa ou tosoina le maea. Sa na o sina tama’i me’i lava o le polokaka, ma sa na ona lue teisi lava o le ogalaau. Ae sa na o le pau lava lena. Na pei sa fai mai ia te a’u, “E le mafai ona e faasaoina a’u. Ua fai lava si tuai. Ua ou ola faapenei ona o lou faatamala, ma o le a ou le lilifa atu lava.”

Mulimuli ane i le uma ai o lo’u faamoemoe, na ou aumaia ai la’u ililaau ma tipi ai loa i lalo le lala mamafa sa i le itu i sisifo. Na ou savali ese mai ma vaavaai atu i le mea na ou faia. Na ou tipieseina se vaega autu o le laau, lea na tuua ai se ma’ila tele pe a ma le valu inisi [20 senitimita] i le isi itu ae na o le tasi se lala laitiiti na ola tusa’o i luga.

… Talu ai nei lava na ou toe tilotilo ai i le laau. Ua tele, ua manaia atu lona foliga mai, ma ua aoga tele o se aseta lea i le fale. A e sa faigata lava lona laitiiti ma saua tele le mea na ou faia e faasa’o ai. I le taimi muamua na toto ai, sa na o se manoa pu’upu’u lava sa manaomia e nonoa faasa’o ai mai le matagi. Sa mafai ma sa tatau ona ou maua mai lena manoa e aunoa ma se galuega tele, peitai ou te le’i faia. Ma na lilifa atu i malosiaga na faasaga atu ia te ia.

O tamaiti e pei lava o laau. A o laiti, e mafai ona mamanuina o latou oalga ma faatonutonuina, e masani i ni taumafaiga laiti lava. Fai mai le tusitala o le Faataoto, “Aoao ia i le tama e tusa ma lona ala: a oo ina toeaina lava o ia, e le te’a ese ai” [Faataoto 22:6]. O lena aoaoga e maua ona aa i le aiga.16

Ata
o le aiga o loo faitauina tusitusiga paia

“Faapotopoto mai ia te outou a outou fanau, aoao i latou, tuuina atu le molimau ia i latou, faitau faatasi i tusitusiga paia, ma ia maua faatasi se taimi fiafia.”

Fai mai Isaia, “Ma o le a aoaoina au fanau uma e le Alii; ma o le a tele lava le filemu o lau fanau” (Isaia 54:13).

O lea, ia taitai o outou atalii ma afafine, ia taiala ma faatonu i latou mai lava i le tami na laiti ai, ia aoao i latou i ala o le Alii, ma o le a avea le filemu ma a latou soa i le olaga atoa.17

6

Afai e faalogotata fanau, e tatau i matua ona faaauau pea ona tatalo mo i latou, alofa ia i latou, ma aapa atu ia i latou.

Ua ou iloa o loo i ai matua o e, e ui lava i se alofa faateleina ma se taumafaiga maelega ma le faamaoni e aoao i latou, e tutupu a’e a latou fanau i se auala e ese mai, ma fetagisi a o tulitulimatagau atu ma le lotomalie e o latou atalii ma afafine faalogotata ni auala e matautia taunuuga. Mo lena tulaga ou te matuai faanoanoa ai, ma ia te i latou [matua] ou te siiina atu upu a Esekielu: “E le tauia le agasala a le tama i le atalii, e le tauia foi le agasala a le atalii i le tama” (Esekielu 18:20).18

E i ai lava taimi, e ui lava i mea uma tou te taumafai e fai, e i ai lava se tamaitiiti faalogogata. Ae ia fai pea lava. Aua lava le fati. E te le toilalo lava pe afai o loo e taumafai pea. Ia fai pea lava.19

Afai e i ai soo se tasi o outou e i ai se tamaitiiti po o se tasi e pele o loo i ai i lena tulaga [o le faalogogata], ia aua le fati ai. Tatalo mo i latou ma alofa ia i latou ma aapa atu ia i latou ma fesoasoani ia i latou.20

O nisi taimi e foliga mai ua fai lava si tuai. … E ui i lea, ia manatua la’u laau tamaligi le matuituia [tagai i itulau 171–72]. O le tipiga ma le tigaina na aumaia ai se mea matagofie, o lona olaga mulimuli ane na aumaia ai le paolo manaia mai le vevela o le aso.21

7

Tatou te faamalolosia o tatou aiga a o tatou saili atu mo le fesoasoani a le lagi ma faafailele i se agaga o le alofa ma le faaaloalo mo le tasi i le isi.

Atonu e le faigofie le [tausiga o se aiga]. Atonu e tumu i mea e le fiafia ai ma luitau. O le a manaomia ai le lototele ma le onosai. … E mafai e le alofa ona faia se eseesega—o le alofa e tuuina atu a o laitiiti seia oo atu lava i tausaga faafaigata o le talavou. O le a ia faia le mea lea e le mafai e tupe o loo faaaluina i tamaiti ona fai.

—Ma le onosai, ma le taofiofi o le laulaufaia ma le loto pulea o le ita. …

—Ma le faamalosiauga lea e vave ona faafetai atu ae faatelegese ona faitio.

O nei mea, faatasi ma tatalo, o le a ausia ai ni mea ofoofogia. E le mafai ona e manatu e mafai ona e faia toatasia. E te manaomia le fesoasoani a le lagi i le tausiaina o fanau a le lagi—lau tama, o le foi o se atalii po o se afafine a lona Tama Faalelagi.22

O tamaiti uma lava, faatasi ai ma ni nai vaega e ono ese ai, o le gaosiga a se aiga, pe lelei, leaga, pe ese lava. A o tuputupu a’e tamaiti i le faagasologa o tausaga, e tele lava, ina avea o latou olaga ma se faalautelega o se ataata o aoaoga i le aiga. Afai e i ai leo malosi, saua, le pulea o le ita, ma le le faamaoni, o le a mautinoa ma iloagofie lava fua, ma atonu foi o le a toe faia foi na lava amioga i le augatupulaga e sosoo mai ai. I le isi itu, afai e i ai le faapalepale, faamagalo atu, faaaloalo, magafagafa, agalelei, alofa mutimutivale, ma le agaalofa, o le a iloagofie lava foi ia fua, o le a faavavau le faamalieina. O le a lelei ma manaia ma matagofie. Ma e pei ona tuuina atu ma aoao atu e matua le alofa mutimutivale, o le a faapea foi ona faia i olaga ma amioga o le augatupulaga e sosoo ai.

Ou te talanoa atu i tama ma tina uma i soo se mea faatasi ma se augani ina ia tatou tuuese le leo malosi, ia taofiofi lo tatou ita, ia tuutuu i lalo o tatou leo, ma ia taulima i le alofa mutimutivale ma le alofa ma le faaaloalo le tasi ma le isi i o tatou aiga.23

Fai mai le upu anamua “o le tali filemu e liliueseina ai le ita.” (Faataoto 15:1.) E seasea lava tatou oo i ni faafitauli pe a tatou tautatala filemu. Ae seiiloga lava e siisii i luga o tatou leo ona felelei solo loa lea o aloiafi ma avea ai nai patupatu laiti ma ni mauga tetele o fefinauaiga. … O le leo o le lagi o se leo filemu itiiti [tagai 1 Tupu 19:11–12]; e faapena foi, o le leo o le filemu i le lotoifale o se leo filemu.24

Ioe, e i ai le manaomia o le aoaiga i aiga. Ae o le aoaiga saua, aoaiga faalealofa e mautinoa lava e le oo atu ai i le faasaoga ae i le inoino ma le lototiga. E leai se mea e fofoina ai ae na o le faateteleina ai o le faafitauli. E toilalo ai le tagata lava ia.25

E leai se aoaiga i le lalolagi atoa e pei o le aoai ma le alofa. E i ai lona ia lava mana.26

Ina faaauau ia ona tatou galulue e faamalolosia o tatou aiga. Ina atinae ia e tane ma ava se agaga o le faamaoni aiai i le tasi ma le isi. Ia aua ne’i o tatou manatu mama i le tasi ma le isi, ae ia tatou galulue e le aunoa e faafailele se agaga o le alofa ma le faaaloalo mo le tasi ma le isi.27

Le Atua e, lo matou Tama e Faavavau, ia faamanuia matua e aoao i le alofa ma le onosai ma le faamalosiau i latou o e ua aupito sili ona taua, o fanau ua o mai mai Lau Afio, ina ia puipuia faatasi i latou ma faatonutonuina mo le lelei, ma, i le faagasologa o le tuputupu a’e, e aumaia ai faamanuiaga i le lalolagi o loo avea ai latou ma se vaega.28

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Na aoao mai Peresitene Hinckley, o le aiga “o loo afifi ai le sootaga e aupito sili ona paia o sootaga uma” (vaega 1). O a ni auala e mafai e lenei upumoni ona aafia ai o tatou sootaga ma tagata o le aiga? O a ni auala e aafia ai le ala tatou te faamuamua ai o tatou taimi ma gaoioiga?

  • Aisea e tatau ai i matua ona “tuu atu a latou taumafaiga aupito sili i le aoaoina ma le faafaileleina o a latou fanau i mataupu faavae o le talalelei”? (Tagai vaega 2.) Ua faapefea ona faamanuiaina lou auaiga ona o le aoaoina o le talalelei i totonu o lou aiga? E mafai faapefea e matua ona faaleleia atili a latou taumafaiga i le fesoasoani atu i a latou fanau ia ola i le talalelei?

  • Toe faamanatu le aoaoga a Peresitene Hinckley e uiga i faamanuiaga o tatalo faaleaiga (tagai vaega 3). Aisea e te manatu e aumaia ai e tatalo faaleaiga ia faamanuiaga? O a ni faamanuiaga ua e maua i le faia e le aunoa o tatalo faaleaiga? O le a se mea tatou te le maua pe a tatou faatamala i tatalo faaleaiga?

  • O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai i le aafiaga a Gordon B. Hinckley i le afiafi faaleaiga a o laitiiti? (Tagai vaega 4.) O a ni faamanuiaga ua oo mai i lou aiga e ala i afiafi faaleaiga?

  • Toe faamanatu le tala a Peresitene Hinckley e uiga i le laau o le tamaligi (tagai vaega 5). O a ni faatatauga o lenei tala mo oe?

  • E mafai faapefea e aoaoga a Peresitene Hinckley o loo i le vaega e 6 ona fesoasoani i matua o se tamaitiiti faalogogata? O a nisi o auala e mafai e matua ma isi ona aapa atu ai i le alofa?

  • Aisea e taua ai i matua ona aoai a latou fanau ma le alofa nai lo o le ita? O a nisi o mea e mafai ona fai e matua e aoai atu ai ma le alofa? E mafai faapefea e tagata o le aiga ona faafailele se agaga o le alofa ma le faaaloalo mo le tasi ma le isi? (Tagai vaega 7.)

Mau Fesootai

Teuteronome 11:19; Enosa 1:1–5; Mosaea 4:14–15; Alema 56:45–48; 3 Nifae 18:21; tagai foi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“E mafai ona e lagonaina le le lava o lou malamalama i se mataupu patino o loo e sauni e aoao atu. Ae peitai, a o e suesue i ai ma le agaga tatalo, taumafai e ola ai, sauni e aoao atu, ona, fetufaai atu lea i isi, o le a faapea ona faamalosia ma faalolotoina ai lau lava molimau” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 19).

Faamatalaga

  1. I le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 333.

  2. M. Russell Ballard, i le “Today’s Family: Proclamation Still a Clarion Call,” lds.org/prophets-and-apostles/unto-all-the-world/proclamation-on-family-is-still-a-clarion-call; accessed Me 12, 2015.

  3. “Ia Tu Malosi e Tetee Atu i Togafiti a le Lalolagi,” Liahona, Ian. 1996, 119.

  4. “O Poutu o le Upumoni,” Liahona, Ian. 2002, 5.

  5. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 208.

  6. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 387.

  7. Tusi a le Au Peresitene Sili, Fep. 11, 1999, i “Policies, Announcements, and Appointments,” Liahona, Tesema 1999, 2.

  8. “O Poutu o le Upumoni,” 5.

  9. “To Single Adults,” Ensign, June 1989, 74.

  10. “Ia Tu Malosi e Tetee Atu i Togafiti a le Lalolagi,” 99.

  11. “Vaai Ia ia Outou Fanau,” Liahona, Mati 2001, 5.

  12. Cornerstones of a Happy Home (tamaitusi, 1984), 10–11.

  13. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2, 402.

  14. I le Conference Report, Oct. 1965, 51.

  15. Teachings of Gordon B. Hinckley 212.

  16. “O Mea Faatauvaa e Fa e Fesoasoani i o Tatou Aiga ma o Tatou Atunuu,” Liahona, Iuni 1996, 6–7.

  17. “E Tele Foi le Manuia o Lau Fanau,” Liahona, Ian. 2001, 61.

  18. “O i Latou Nei, O A Tatou Fanau,” Liahona, Tes. 2007, 7.

  19. “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 4.

  20. Teachings of Gordon B. Hinckley, 54.

  21. “O Mea Faatauvaa e Fa e Fesoasoani i o Tatou Aiga ma o Tatou Atunuu,” 8.

  22. “Aoao Ia i le Tama e Tusa ma Lona Ala,” Liahona, Ian. 1994, 66.

  23. “Blessed Are the Merciful,” Ensign, May 1990, 70.

  24. “Afai E Le Atiinaae e Ieova le Fale …” Liahona, Oke. 1971, 72.

  25. “Vaai Ia ia Outou Fanau,” 4.

  26. “The Environment of Our Homes,” Ensign, Iuni 1985, 6.

  27. “Ia Faafetai i le Alii Ona o Ana Faamanuiaga,” Liahona, Iul. 1999, 104–5.

  28. “Aoao Ia i le Tama e Tusa ma Lona Ala,” 60.