Aoaoga a Peresitene
Mataupu 18: O Le Amio Mama—o se Maatulimanu e Fausia ai i luga o Tatou Olaga


Mataupu 18

O Le Amio Mama—o se Maatulimanu e Fausia ai o Tatou Olaga

“O outou, outou taitoatasi, o fanau a se Tama paia oi le Lagi. Sa foafoaina outou i Lana mamanu i foliga o lo outou Foafoa. E paia lou tino. O le malumalu o lou agaga. Aua ne’i faaleagaina i le agasala.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

A o lauga atu i tagata aoga o le Iunivesite o Polika Iaga i le 2007, na saunoa atu Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea:

“Sa ou matauina se mea matautia i se tasi aso. I le Aai o Sate Leki, i le taeao po o se Aso Toonai, sa talepe ai i lalo le faletupe o le Key Bank i ni pomu sa faatulaga lelei ai. Na tupu lea mea atoa i le tolu pe fa sekone, ma se ao tele o le pefu na sosolo i matu i sisifo. O lea faiga e ta’ua o le pa ma taape i totonu, e ese mai i le pa ma salalau atu i fafo.

“O le fale sa fauina i le toeitiiti 30 tausaga talu ai. Ou te manatu o le umi na fausia ai e sili atu ma le tasi pe lua foi ni tausaga. Ae o lea na malepe i ni nai sekone.

“O lena, au uo e, le tala i le tele o soifuaga. Tatou te faafaileleina ma le faaeteete i le tele o tausaga. Ona tatou oo lea i ni tulaga e sili ona faigata. E fai ni mea sese. Ua fetuutuunai le ola mama. O loo i ai se pomu e pa i totonu, ona totoe ai lea na o se faaputuga tele o le pefu.

“Sa toe faatepa au i lenei mea ina ua ou toe manatua se alii talavou ma se tamaitai talavou na o mai i lo’u ofisa. O ia o se alii aulelei ma o ia o se tamaitai lalelei. O i laua o ni tagata aooga i le iunivesite. Na foliga manuia ma lelei lo laua lumanai. Peitai sa la gauai atu i le faaosoosoga. …

“Sa maligi o laua loimata a o laua talanoa mai ia te au. Ae sa leai se avanoa e solaese ai mai le mea moni na feagai ma i laua. Na faaleagaina o laua olaga i se pomu na pa ma taape i totonu, ma solofa ifo ai i lalo le anoanoai o mea na moemiti i ai.

“Aua nei faatagaina lenei mea e tupu ia te oe. Aua e te faatauina atu oe e ala i le fetuunaia o lau tautinoga i le ola mama. O oe, outou taitoatasi, o fanau a le Tama paia oi le Lagi. Sa foafoaina oe i Lana mamanu i le faatusa i lou Foafoa. E paia lou tino. O le malumalu o lou agaga. Aua nei faaleagaina i le agasala.

“O lenei, i le toe tepa atu i le faamatalaga o le olo lea na solofa, ou te faamanatu atu ia te outou, i lona tulaga [sa i ai] o le a fausia ai se fale fou matagofie. E faapea foi, o i latou ua solitulafono e mafai ona liliu atu i lo latou Togiola, lo tatou Faaola o Iesu Keriso, ma, e ala i le mana o Lana Togiola, o le a toe mama ma fou ai.”1

Ata
Peresitene Hinckley i le pulelaa

Na fautua mai Peresitene Gordon B. Hinckley, “Ia avea le ola mama e fai ma maatulimanu e atiae ai o outou olaga.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

O le ola mama e aumai ai faamanuiaga ofoofogia ma le maofa.

E leai se mea i lenei lalolagi atoa e maoae naua e pei o le ola mama. E susulu e aunoa ma le pisia. E pele ma matagofie. E le mafaatauina. E le mafai ona faatau mai pe faatau atu. O le fua o le pulea o le tagata o ia lava.

… Ua tuuina mai e le Alii se poloai matagofie. Ua fetalai o Ia, “Ia tuu le amiomamā e teuteuina ai ou mafaufauga e lē aunoa” (MF&F 121:45). Ua avea lenei mea ma se tulafono e ao ona tausia ma le maelega ma le pulea lelei. Ma o loo faapipii i ai le folafolaga o faamanuiaga ofoofogia ma le maofa. Ua Ia fetalai ia i latou o e ola i le amio mama:

“Ona solo malosi ai lea o lou lototele i luma o le Atua. …

“O le a avea le Agaga Paia ma āu soa e lē aunoa, ma o lou tootoo o le a avea ma se tootoo lē feliuliuaʼi o le amiotonu ma le upumoni; ma o lau puleaga o le a avea ma se puleaga tumau-faavavau, ma e aunoa ma ni ala faamalosia, o le a tafe mai ia te oe e faavavau ma faavavau lava” (MF&F 121:45–46).

E i ai ea se isi folafolaga e sili atu pe matagofie atu nai lo lenei?2

E i ai ea se faamoemoega aoga mo le ola mama? Ua na o le pau lea o le ala i le saolotoga mai le faanoanoa salamo. O le filemu o le mafaufau lea e tafe mai ai e na o le pau lea o le filemu patino e le taufaasese.

Ma o tua atu o nei mea uma o loo i ai le folafolaga le masalomia a le Atua mo i latou o e savavali i le mama. E pei ona folafola mai e Iesu le Nasareta, i le lauga i luga o le mauga, “Amuia e loto mama: aua latou te iloa atu le Atua” (Mataio 5:8. O le feagaiga lena, na faia e Ia o le o i ai le mana e faataunuu ai.3

E tatau ona outou iloa, e tatau ona outou iloa, ua ta’u mai i aafiaga ma le atamai faaleatua, o le amio mama ma le ola mama o le auala lea e taitai atu ai i le malosi o uiga, filemu i le loto, ma le fiafia i le olaga.4

Ia avea le amio mama o se maatulimanu e atiae ai i luga o outou olaga.5

2

Pe a tatou tutulai i luga ae o amioga eleelea ma le le mama o le lalolagi, tatou te maua le fiafiaga sili atu, saogalemu, ma le filemu o le mafaufau.

Pe a tatou vaavaai atu i le lalolagi, e foliga mai ua lafoa’i le ola mama. Ua taatele le solia o tulaga faatonuina tuai. Ua tele suesuega ua faaalia ai ua lafoaiese mataupu faavae ua leva ona faamaonia le sa’o. Ua faagalo le amio pulea, ma ua salalau solo faiga feusuai faatautala.

Peitai, a’u uo pele, e le mafai ona tatou taliaina mea ua taatele i le lalolagi. O outou tulaga, o ni tagata o le Ekalesia, o se tulaga faatonuina e maualuga atu ma sili ona manaomia. O loo tautino mai e pei o se leo mai Sinai, aua tou te faia ni uiga feusua’i i fafo atu o faaipoipoga. E tatau ona taofimau le puleaina o o outou manaoga.6

O upu a Paulo i le Au Paia o Korinito e aoga lelei mo i tatou i nei aso e faapei foi ona sa aoga mo i latou na ia tusi atu i ai. Fai mai a ia:

“Tou te le iloa ea o le malumalu outou o le Atua, o loo nofo foi le Agaga o le Atua i totonu ia te outou?

“Afai e faaleaga e se tasi le malumalu o le Atua, e faaleagaina lena tagata e le Atua; aua e paia le malumalu o le Atua, o outou lava ia” (1 Korinito 3:16–17).7

I le ma lea o le fautuaga a Paulo ia Timoteo, “Ia taofi oe ia te oe ina ia sao lau amio” (1 Tim. 5:22).

O ni upu faigofie na. Ae e matuai taua tele lava. O loo fai mai Paulo, i sona aafiaga, tau mamao mai na mea o le a saeia outou i lalo ma faatamaia outou faaleagaga. Tau mamao mai ata o le televise e taitai atu ai i mafaufauga ma gagana le mama. Tau mamao mai ata vitio e taitai atu ai i mafaufauga faatiapolo. E le fesoasoani na mea ia te outou. Ua na ona latou faatiga ia te outou. Tau mamao mai tusi ma mekasini e eleelea ma mataga i mea latou te fai mai ai ma faaali mai. Ia taofi oe ia te oe ina ia sao lau amio.8.

Ata
alii ma le tamaitai

O le ola mama o “le ala lea i le ola fiafia.”

O le faaipoipoga ua faauuina e le Atua, o le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai. O le auala lea ua Ia mamanuina e auala mai ai fanau i le lalolagi. O sootaga faalefeusuaiga i soo se isi lava tulaga ua avea ma solitulafono ma e matuai le talafeagai lava ma aoaoga a le talalelei a Iesu Keriso.9

Tatou te talitonu i le ola mama a o le i faaipoipo ma le faamaoni atoatoa pe a uma ona faaipoipo. O le atoatoaga lena. O le auala lena i le ola fiafia. O le ala lena i le faamalieina. E aumai ai le filemu i le loto ma le filemu i le aiga.10

E le mafai e se aiga ona maua le filemu, e leai se olaga e mafai ona saoloto mai afa o faigata, sei vagana o lena auaiga ma lena aiga ua fausia i luga o faavae o le ola mama, faamaoni aiai, ma le faaaloalo o le tasi i le isi. E le mafai ona i ai se filemu i se mea e le o i ai se faatuatuaina; e le mafai ona i ai se saolotoga pe a leai se faamaoni a’ia’i. E le mafai ona oso a’e le susulu mafanafana o le alofa mai se faataufusi o le ola le mama.11

Ou te talitonu e tatau ona avea ma se faamanuiaga o tamaiti taitoatasi le fanau mai i se aiga e taliaina, faafaileleina, alofaina, ma faamanuiaina lena tamaitiiti e ni matua, o se tama ma se tina, o e ola faamaoni a’ia’i le tasi i le isi ma i le la fanau. … Ia tetee malosi atu i togafiti a le lalolagi. O i latou o loo foafoaina a tatou mea faafiafia, ma le au tusitala o le tele o a tatou tusi faitau, o le a latou taumafai e faatalitonuina outou i mea e ese mai. O le atamai faatupulaia pea o seneturi ua folafola mai ai i le manino ma le mautinoa e faapea, o le fiafiaga sili atu, o le saogalemu sili atu, o le filemu o le mafaufau sili atu, o faatanoa loloto atu o le alofa, e na o i latou e savavali e tusa ai ma tulaga faatonuina ua faamaonia mo se taimi umi o le amio mama a o le’i faaipoipo ma le faamaoni atoatoa i totonu o le faaipoipoga, latou te mauaina.12

Ua tatou ola i se lalolagi o le eleelea ma le ola le mama ma faigata. Ia tulai i luga ae, tutu maualuga atu, lafoai ese le lalolagi, ma savali i le ala ua finagalo le Alii e te savali ai.13

3

O ponokalafi e oo ina fai ma vaisu ma e faataumaoi, ae mafai ona tatou tutulai maualuga a’e ai.

Ou te tau matamuli foi e talanoa atu i se autu sa ou tautala foi i ai muamua. Ou te tautala atu ai i le agaga o upu a Alema, o le na faapea mai: “O lo’u mitamita lenei, atonu e avea a’u ma tufuga aao o le Atua i le taitaiina mai o se agaga i le salamo” (Alema 29:9).

… Ou te tautala i tusi ma ata mataga i soo se ituaiga. … E amioga faatiapolo. E matuai le ogatasi lava ma le agaga o le talalelei, faatasi ma le molimau a le tagata lava ia i mea a le Atua. …

… O i latou uma o loo aafia ai ua avea ma e manunua ai. Ua faaaogaina faatautala fanau ma ua matuai faaleagaina ai lava o latou olaga. O mafaufau o talavou ua faaleagaina i manatu sese. O le faaauau pea ona matamata i ai e taitai atu ai i le fai ma masani lea e toetoe lava a le mafai ona momotu. … O le toatele lava ua latou iloaina e le mafai ona tuua. O o latou malosiaga ma mea e fiafia i ai ua alu uma i a latou sailiga o lenei mea mataga ma le inosia e leai se aoga.

O le alofaga lava e faapea ua faigata ona aloese mai ai, ma ua faigofie ona maua ma ua leai se mea e solaese mai ai.

E faapea la o se afa ua agi malosi ma ua ūū le matagi ma faataali’oli’o solo le kiona ia te oe. Ua e iloa e le mafai ona e taofia. Ae e mafai ona fai lelei ou ofu ma saili se malutaga ma o le a leai lava sou aafiaga i le afa.

E faapena foi, e ui lava ua lofia le Initoneti i mea leaga, ae le faapea e tatau ona e matamata i ai. E mafai ona e mapu atu i le malutaga o le talalelei ma ona aoaoga o le mama ma ola mama ma le paia o le olaga.

Ou te iloa o lea ou te talanoa manino ma tuusao atu. Ua ou faia ona o le Initoneti lea ua mafai ai ona faalauteleina atu tusi ma ata mataga, ma o DVD ma vitio o loo faapea foi ona maua, o luga o fata o televise ma mekasini. E tau atu ai i tuinanauga e faatafuna ai le tauaogaina o le tagata lava ia. E tau atu ai i sootaga o feusuaiga le mama, e masani ona oo atu ai i faama’i, ma gaoioiga faatautala faasolitulafono.14

O loo outou soifua ai i se lalolagi o faaosoosoga matautia. O ponokalafi, ma ona eleelea matagā, ua lilofia ai le lalolagi e pei o se tai fana’e matautia. E o’ona. Aua le matamata ai pe faitau ai. Na te faatamaia outou pe a outou faia. O le a aveesea mai ia te outou le tauaogaina o le tagata lava ia. O le a faoa ai lou lagona talisapaia o le matagofie o le olaga. O le a talepe ai oe ma toso ifo ai oe i se lopala o mafaufauga leaga ma ono oo ai i amioga faatiapolo. Ia taumamao mai ai. Solaese mai ai e pei o le a e faia i se faama’i leaga, aua e tutusa lava le faataumaoi. Ia mamā i manatu ma mea e fai.15

Ua matuai fausasaga mea eleelea ma le tuinanau ma ponokalafi i lenei lalolagi. O i tatou o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tatau ona tulai maualuga a’e ma tutu maualuga e tetee atu i ai. E le tatau ona e faananau i ai. E le tatau lava ona e faananau i ai. E tatau ona e taofia i fafo o lou loto. E faapei o le tapaa e iu ina fai ma vaisu, ma o le a faatamaia ai i latou o e aafia ai. “Ia tuu le amiomamā e teuteuina ai ou mafaufauga e lē aunoa” [MF&F 121:45].16

4

Faatasi ai ma le loto pulea ma taumafaiga, e mafai ai ona tatou pulea o tatou mafaufauga ma amioga.

Ia mama i manatu, ona sili atu lea ona outou puleaina o outou tino. Fai mai se faaupuga i aso anamua, “Aua e pei ona manatu [se tagata] i lona loto, ua faapea lava o ia” (Faataoto 23:7). O mafaufauga lē mama e taitai atu ai i amioga lē mama.17

Afai e faaosoosoina i tatou, e mafai ona tatou suia manatu faatiapolo i manatu a [lo tatou Faaola] ma Ana aoaoga. Na Ia fetalai: “Ma afai e tau-tasi o outou mata i lo’u mamalu, o le a faatumulia o outou tino atoa i le malamalama, ma o le a leai se pouliuli e ia te outou; ma o lena tino ua faatumulia i le malamalama e malamalama i mea uma.

“O lea, ia outou faapaia outou lava ina ia tau-tasi o outou mafaufau i le Atua, ma e oo mai aso o le a outou vaai ai ia te ia; ona o le a afe ese e ia le veli mai ona fofoga ia te outou” (MF&F 88:67–68).18

Na tuuina mai e Iesu se poloaiga ina ia pulea o tatou manatu atoa ai ma a tatou faatinoga. Ua Ia fetalai, “Ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto” (Mataio 5:28). …

E tatau ona sili atu le malosi o le pulea o le mafaufau nai lo o manao faaletino po o tuinanau o le tino. Pe a aumaia mafaufauga ia ogatasi lelei ma upumoni faaalia, o le a faapea lea ona talafeagai ia faatinoga. … O i tatou taitoatasi, faatasi ai ma le loto pulea ma taumafaiga, ua i ai le malosiaga e pulea ai o tatou mafaufauga ma a tatou amioga. O se vaega lenei o le faagasologa o le atinaega o le matua faaleagaga, faaletino, ma le faalelagona. …

Matou te aioi atu i tagata i soo se mea lava, ina ia ola e tusa ai ma aoaoga a lo tatou Foafoa, ma tulai maualuga ae i faatosinaga o tulaga tau i feusuaiga lea e masani ona iu i mala e mulimuli mai i soligatulafono tau i le ola mama.19

5

O i latou sa aafia i amioga le mama e mafai ona faamagaloina ma tulai maualuga ae i mea ua tuanai.

Ou te le manao ou te faitio atu. O lo’u natura o le talitonu o le a lelei mea uma. Ae o mataupu faapenei o le [ponokalafi ma le ola le mama], ou te iloa e moni o loo tupu. Afai o loo tatou aafia nei i sea ituaiga amioga, o le taimi lenei e sui ai. Ia avea lenei taimi e faia ai sa tatou faaiuga mausali. Ia suia o tatou olaga ina ia mulimuli i se auala sili atu ona lelei.20

Afai ua e iloa o loo e see atu i lalo o uunaiga a nei tulaga, ia pulea outou lava. Taofi a o le’i tuai. O le a faavavau ona e faafetai ona sa e taofia.

Ia faamaoni ia te outou lava ma tagata sili ona maoae o loo i totonu ia te outou.21

E ao ona ou … faamautinoa atu, afai ua e faia se mea sese, afai ua e aafia i ni amioga le mama, e le o le iuga lea o mea uma. Atonu o le a faamalumalu ifo pea le manatua o lena mea sese, ae e mafai ona faamagaloina le gaoioiga, ma e mafai ona e tulai maualuga a’e mai le taimi ua mavae ina ia ola i se olaga ua taliaina atoatoa e le Alii pe afai sa i ai le salamo. Ua Ia folafola mai e faapea, o le a Ia faamagalo i au agasala ma e lē toe manatuaina lava i latou (tagai MF&F 58:42).

… E [mafai] e taitai o le Ekalesia ona fesoasoani ia te oe i ou faafitauli. E mafai ona e faatea i tua soo se agasala sa e aafia ai. E mafai ona e agai atu i luma ma se faamoemoe fou ma talia se olaga e sili atu lona lelei.22

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Na aoao mai Peresitene Hinckley o loo i ai “faamoemoega aoga mo le ola mama” (vaega 1). E faapefea ona e tali atu i se tasi e finau mai e leai se faamoemoega aoga mo le ola mama?

  • Aisea e avea ai le ola mama ma “ala lea i le ola fiafia”? Aisea e aumai ai e le ola mama le “filemu i le loto ma le filemu i le aiga”? (Tagai vaega 1 ma le 2.)

  • Na saunoa Peresitene Hinckley, “O i tatou o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tatau ona tulai maualuga a’e [i ponokalafi] ma tutu maualuga e tetee atu i ai” (vaega 3). O le a se mea tatou te faia ina ia tulai maualuga a’e ai? E faapefea ona tatou fesoasoani atu i isi ia tulai maualuga a’e ai? O le a sou manatu i le uiga o le tutu maualuga e tetee atu i ai?

  • A o e faitau i le timaiga a Peresitene Hinckley i le vaega 4, o le a se mea ua e aoaoina e faatatau i le puleaina o ou mafaufauga? O a nisi o mea e mafai ona tatou faia ia tausisia ai le mama o o tatou mafaufauga?

Mau Fesootai

Salamo 24:3–4; Mataio 5:27–28; Filipi 4:6–8; Iakopo 3:2; MF&F 46:31–33; 59:6; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13

Fesoasoani mo Suesuega

A o e faitau, “vase ma maka ia upu po o fasifuaitau ina ia e iloa ai le eseesega o manatu i se [parakalafa] se tasi. … I le amataga o le laina tusi ai le mau fesootai lea o loo faamanino mai ai parakalafa o loo e suesueina” (Tala’i La’u Talalelei [2004], 23).

Faamatalaga

  1. “True to the Faith” (Brigham Young University devotional, Sept. 18, 2007), 2–3, speeches.byu.edu.

  2. “E Mafai Faapefea Ona Avea Au ma Tamaitai o Loo Ou Moomoo I Ai?” Liahona, Iul. 2001, 112.

  3. “Words of the Prophet: Blessed Are the Pure in Heart,” New Era, Iulai 1999, 4.

  4. “Reverence and Morality,” Ensign, May 1987, 48.

  5. I le Conference Report, Oke. 1964, 118.

  6. “Tumau ai i le Ala Tanu,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 114.

  7. “Ou te Talitonu ia i Latou Nei e Toatolu,” Liahona, Iulai 2006, 3sz.

  8. “Tagata Liliu Mai ma Alii Talavou,” Liahona, Iulai 1997, 57.

  9. “Faamaoni i Faatuatuaga,”Liahona, Setema 1996, 3.

  10. “Na Le Faia Faalilolilo Lenei Mea,” Liahona, Ian. 1997, 56.

  11. “I Le Sailiga o le Filemu ma le Saolotoga,” Liahona, Sete. 1990, 5.

  12. “Ia Tu Malosi e Tetee atu i Togafiti a le Lalolagi,” Liahona, Ian. 1996, 119.

  13. “Inspirational Thoughts,” Ensign, Feb. 2007, 7.

  14. “Ua Feagai i Tatou ma Se Mala Matautia,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 59-62.

  15. “O Ni Nai Mafaufauga e Uiga i Malumalu Faatumauina o Tagata Liliuu Mai, ma le Galuega Faafaifeautalai,”Liahona, Ian. 1998, 61.

  16. “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 6-7.

  17. “Ia Mama Outou,” Liahona, Iul. 1996, 55.

  18. “Ua Feagai i Tatou ma Se Mala Matautia,” 62.

  19. “Reverence and Morality,” 47.

  20. “Ua Feagai i Tatou ma Se Mala Matautia,” 62.

  21. “Ia Tutu Atu ma le Faamaoni ma le Faatuatua,” Liahona, Iul. 1996, 108.

  22. “E Mafai Faapefea Ona Avea Au ma Tamaitai o Loo Ou Moomoo I Ai?” 95.