Aoaoga a Peresitene
Mataupu 16: O Le Mana o le Tusi a Mamona


Mataupu 16

O Le Mana o le Tusi a Mamona

“I se lalolagi ua vaivai i lona faatuatua, o le Tusi a Mamona o [le] molimau mamana lea i le paia o le Alii”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

A o avea Gordon B. Hinckley ma se alii talavou, sa ia faia ai se mamanu mo le suesueina o tusitusiga paia. “I le avea ai ma se faifeautalai, sa ou faitauina ai i afiafi taitasi ae ou te le’i alu e moe, ni nai mataupu o le Tusi a Mamona,” o lana tala mai lea, “ma sa faapena ona oo mai ai i lo’u loto se tautinoga lea sa le’i toe aluese lava: e faapea, o le afioga lenei a le Atua, na toefuataiina mai i le lalolagi e le mana o le Silisili Ese, na faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua mo le faatalitonuina foi o Iutaia ma Nuuese, o Iesu o le Keriso.”1

O lona malamalama ma le molimau i le Tusi a Mamona na taaina ai le toatele o tagata ina ua mae’a lana misiona, a o galue o se tagata faigaluega a le Ekalesia i le Leitio, Faalauiloaga, ma le Komiti o Tusi Faitau a le Misiona. Sa ia maua se tofiga e tusi ni tusiga faasolo mo le leitio na faaautuina A New Witness for Christ. O tusiga faasolo na faapea ona avea ai fuaitau o le Tusi a Mamona o ni tala manaia ma le fiafia mo le au faalogologo i le leitio. I lena taimi, sa ia fai atu ai i se soa faigaluega: “O taimi uma lava sa ou mafaufau ai, o le a tatou faia le galuega e sili ona lelei pe a tatou aumaia tagata ia fiafia i le Tusi a Mamona, seia oo lava ina latou faitau i ai. O le taimi loa lena e mafai ai e le Agaga ona molimau atu i lona paia.”2

I le taimi atoa o lana auaunaga, sa faamamafaina ai e Peresitene Hinckley le taua o le Tusi a Mamona. Ia Aokuso 2005, a o avea ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia luiina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e faitau atoa le tusi a o le’i oo i le faaiuga o le tausaga. Sa ia lipoti mai mulimuli ane: “O se mea e maofa ai le toatele o i latou na ausia lena lu’i. O i latou uma na faia sa matuai faamanuiaina i a latou taumafaiga. A o latou matuai tautino atu i latou i lenei molimau faaopoopo i lo tatou Togiola, sa segia o latou mauli ma na ootia o latou agaga.”3

Ata
o se alii o loo faitau tusi

“O le faamaoniga o le moni [o le Tusi a Mamona] ma le sa’o o loo i ai lava i itulau o le tusi lava ia. O le suega o lona moni o loo taatia lea i le faitauina o le tusi.”

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

O loo molimau mai le Tusi a Mamona e uiga ia Iesu Keriso, e galulue faatasi lava ma le Tusi Paia.

E i ai se saunoaga mai anamua na fofogaina e le Faaola e faapea, e mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu.4

E faapei ona avea le Tusi Paia ma molimau o le Lalolagi Tuai, e faapena foi le Tusi a Mamona o le molimau o le [Lalolagi] Fou. E o faatasi lava i le tautinoina atu o Iesu o le Alo o le Tama.5

O le Tusi a Mamona … o loo molimau mai e uiga ia te Ia o le sa soifua i Peteleema i Iutaia ma o le na maliu i le mauga o Kalevaria. I se lalolagi ua vaivai i lona faatuatua, o le Tusi a Mamona o [le] molimau mamana lea i le paia o le Alii. O lona lava faatomuaga, sa tusia e se perofeta o le sa savalia Amerika i se meleniuma ma le afa ua mavae, o loo tau manino mai ai e faapea, sa tusia “mo le faatalitonuina foi o Iutaia ma Nuuese, o Iesu o le Keriso, o le Atua Faavavau, ua faaali mai o ia lava i atunuu uma.”6

E leai se mea e mafai ona tatou faia e sili atu le taua nai lo o le faamalosia i o tatou olaga taitoatasi se tautinoga e le maluelue o Iesu o le Keriso. … Ma, o’u uso e ma tuafafine, o le faamoemoega lena o le oo mai o lenei tusi maoae ma le matagofie.7

2

E ala mai i le mana o le Agaga Paia, e mafai ai ona tatou maua se molimau e uiga i le afuaga paia o le Tusi a Mamona.

Ua ou faitau i le Tusi a Mamona, lea sa faaliliuina e [Iosefa Samita] e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. E ala mai i le mana o le Agaga Paia, na ou maua ai se molimau ma se faamaoniga o le afuaga paia o lenei faamaumauga paia.8

O lona afuaga o se vavega; pe a faatoa faamatala atu lena afuaga i se tasi na te le’i iloaina, e toetoe lava a le mafai ona talitonuina. Ae o lea ua iinei le tusi e tagotago i ai ma uuina ma faitau i ai. E leai se tasi e mafai ona finauina lona i ai. O taumafaiga uma lava e faamatala lona afuaga, e ese mai i le tala na tuuina mai e Iosefa Samita, sa faaalia ai e leai ni mea e iloa ai e moni.9

“O le faamaoniga mo lona moni, mo lona lelei i se lalolagi ua matele i le manaomia o se faamaoniga, e le maua lea i le suesueina o toega o mea po o le suesueina o le tagata soifua, e ui lava o nei mea atonu e aoga i isi. E le maua foi i le suesuega o upu po o suesuega anamua, e ui o nei mea e ono faamaonia ai le moni. O le faamaoniga o lona moni ma le lelei o loo taoto lea i totonu o faavaa o le tusi lava ia. O le suega o lona moni o loo taatia lea i le faitauina o le tusi. O se tusi a le Atua. E ono fesiligia e tagata mafaufau lelei lona afuaga; ae o i latou o e ua faitauina ma le agaga tatalo, ua latou iloa e ala i le mana e sili atu i o latou lagona faalenatura, ua moni lea, ma ua i ai le afioga a le Atua, ma ua faataatitia mai ai upumoni faaola o le talalelei e faavavau, ma na “aumaia e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua … i le faatalitonuina o tagata Iutaia ma nuu Ese o Iesu o le Keriso.”10

Sa tusia e [Moronae] lana molimau faaiu i le tusi lea o loo tauave ai lona igoa ma o loo faaiu ai le faamaumauga a sa Nifae. Sa ia tusia o se tasi sa i ai se malamalama mautinoa, o lana faamaumauga o le a iu lava ina faaalia mai. …

I le mataupu mulimuli o lana lava tuufaatasiga, sa ia molimau mai ai e uiga i le faamaumauga a lona nuu ma le folafolaga manino e faapea, o i latou o e o le a faitau i ai, e mafai ona iloa lona moni e ala i le mana o le Agaga Paia [tagai Moronae 10:3–5].

E leai lava se isi tusi o i ai se folafolaga faapena. Ana faapea e leai se isi mea na tusia e Moronae, semanu o lenei folafolaga o loo i le faaiuga o lana molimau, o le a faailoga ai o ia e faavavau o se molimau manino o upumoni e faavavau. Aua, na fai mai o ia, “o le mana foi o le Agaga Paia tou te iloa ai le tonu i mea uma lava” (Moronae 10:5).11

3

O se molimau o le Tusi a Mamona e taitai atu ai i se tautinoga e uiga i isi upumoni.

O taimi uma lava tatou te uunaia ai isi e faitau le Tusi a Mamona, o loo tatou faia se galuega lelei mo i latou. Afai latou te faitau i ai ma le agaga tatalo faapea ma se manao faamaoni ia iloa le mea moni, o le a latou iloa e ala i le mana o le Agaga Paia, e moni le tusi.

Mai lena malamalama o le a faapea ona tafe mai ai se tautinoga o le moni o isi mea e tele. Aua afai e moni le Tusi a Mamona, o lona uiga o loo soifua le Atua. O loo i ai i ona itulau lea molimau ma lea molimau e uiga i le mea moni a’ia’i e faapea, e mo’i lo tatou Tama, e patino o ia, e alofa o ia i lana fanau ma saili mo lo latou fiafia.

Afai e moni le Tusi a Mamona, o lona uiga la, o Iesu o le Alo o le Atua, le Toatasi na Fanaua o le Tama i la le tino, na fanau mai ia Maria, o “se taupou, ma sa matua silisili ona lalelei … i isi taupou uma” (tagai 1 Ni. 11:13–21), aua o loo molimau mai le tusi i se faamatalaga e le mafaatusalia i tusi faitau uma.

Afai e moni le Tusi a Mamona, o lona uiga e moni lava o Iesu o lo tatou Togiola, le Faaola o le lalolagi. …

Afai e moni le Tusi a Mamona, o Iosefa Samita o se Perofeta a le Atua, aua sa avea o ia ma mea faigaluega i aao o le Atua i le aumaia i le malamalama o lenei molimau i le paia o lo tatou Alii.

Afai e moni lenei tusi, [o le Peresitene o le Ekalesia] o se perofeta, aua o loo ia umia ki, meaalofa, mana, ma le pule uma sa umia e le Perofeta o Iosefa, o le na aumaia i luma lenei galuega i aso e gata ai.

Afai e moni le Tusi a Mamona, e moni le Ekalesia, aua o le pule lava lea e tasi lea na oo mai ai i le malamalama lenei faamaumauga paia o loo i ai i le taimi nei ma faaalia mai ia i tatou i aso nei. O se toefuataiga o le Ekalesia na faatulagaina e le Faaola i Palesitina. O se toefuataiga o le Ekalesia, na faatulagaina e le Faaola ina ua ia asiasia le konetineta [o Amerika] e pei ona tuuina mai i lenei faamaumauga paia.

Afai e moni le Tusi a Mamona, e moni foi le Tusi Paia. O le Tusi Paia o le Molimau e uiga i le Lalolagi Tuai; o le Tusi a Mamona o le Molimau i le Lalolagi Fou. O le tasi o le faamaumauga a Iuta; ae o le isi o le faamaumauga a Iosefa, ma ua tuu faatasi i laua i le aao o le Alii e faataunuu ai le valoaga a Esekielu. (Tagai Esekielu 37:19.) Ua laua folafola faatasi mai le Tulaga Tautupu o le Togiola o le lalolagi ma le moni o lona malo.12

4

O le Tusi a Mamona o loo ofoina mai ai aoaoga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e maua ai tali i faafitauli o le lalolagi i aso nei.

O le tala o le [Tusi a Mamona] o se faamaumauga moni o mea taua na tutupu i malo ua loa tausaga talu ona mavae atu. Ae o lona faamatalaga o faafitauli o le lalolagi i aso nei, e pei lava o le fou o se nusipepa o le taeao ma e sili atu ona atoatoa, musuia, ma faagaeetia e tusa ai ma tali i na faafitauli.13

Ou te susuea ona itulau ma faitau, ma o loo i ai le gagana matagofie ma faagaeetia. O faamaumauga anamua lea na faaliliuina mai ai, sa aumaia mai le eleele e pei o se leo o loo tautala mai i le efuefu. Na oo mai o le molimau o se augatupulaga o alii ma tamaitai o e sa ola i luga o le fogaeleele, o e na tauivi ma mea faigata, o e sa feupuai ma tau, o e sa ola i ni taimi eseese i le tulafono a le lagi ma faamanuiaina ai, ae o isi taimi sa latou lafoai i lo latou Atua ma faapea ona oo ifo ai i le faatafunaga.14

E leai se isi tusiga ua ou iloa ua tuuina mai ai ma le manino ia taunuuga pagatia o tagata e mulimuli i auala e ese mai i poloaiga a le Atua. O ona itulau o loo i ai tala e uiga i ni nuu iloga se lua sa faapea ona tutupu olaola i le Itulagi i Sisifo. Sa amata ia malo taitasi o ni nuu laiti, ma sa savavali ma le matatau ona tagata i le Alii. Sa faamanuiaina ia malo taitasi, ae faatasi ai ma le faamanuiaina na oo mai ai le faateteleina o le amioleaga. Sa gauai atu tagata i mailei a taitai fia tele ma le poto leaga, o e sa faatigaina i latou i lafoga mamafa, o e sa faafilemuina i latou i folafolaga gaogaoii, o e sa faatagaina ma faapea foi ona uunaia le ola amioleaga ma le le mama, o e sa taitaia i latou i taua leaga na faapea ona oo ai i le maliliu o le faitau miliona ma iu ai ina tafi ese ia malo tetele e lua i ni vaitaimi eseese se lua.

E leai se isi molimau tusitusia ua faaalia manino mai ai le mea moni e faapea, afai e savavali tagata ma atunuu ma le matatau i le Atua ma usiusitai i Ana poloaiga, o le a latou tutupu ma ola, ae pe a latou faagaloina o ia ma lana upu, o le a faapea ona oo mai se faatafunaga lea, sei vagana e taofia e le amiotonu, o le a taitai atu ai i le vaivai ma le oti. O le Tusi a Mamona o se faamautinoaga o le faataoto a le Feagaiga Tuai, “O le amiotonu e viia ai le nuu: a o le agasala o le luma lea o le nuu.” (Faataoto 14:34.)15

5

O loo i ai i le Tusi a Mamona le mana e suia ai o tatou olaga ma la tatou vaaiga.

Ia Aokuso 1830, a o avea ai ma se faifeau e le’i faauuina, sa malaga Parley Parker Pratt mai Ohaio e agai atu i Niu Ioka i sasae. I Newark, e faasolo atu i le Erie Canal, sa ia tuua ai le vaa ma savali atu mo le sefulu maila [16 kilomita] e alu i tuā, lea sa la fetaui ai ma se tiakono o le lotu Papatiso e igoa ia Hamlin, o le sa faamatala atu ia te ia, “e uiga i se tusi, se TUSI ESE, se TUSI ESE LAVA! … Na fai mai o ia, o lenei tusi, lea sa faapea na tusia muamua i papatusi a le o le auro po o le apamemea, e se lala o le ituaiga o Isaraelu; ma sa mauaina ma faaliliuina e se alii talavou e lata i Palemaira, i le Setete o Niu Ioka, e ala i le fesoasoani a faaaliga vaaia, po o le auaunaga a agelu. Sa ou fesili atu ia te ia pe faapefea po o fea foi e mafai ona maua mai ai lea tusi. Sa ia folafola mai e mafai ona ou vaai i ai, i lona fale i le aso na sosoo ai. … O le taeao na sosoo ai, sa ou alu ai i lona fale, lea, mo le taimi muamua lava, na ou vaai ai i le ‘TUSI A MAMONA’—lena tusi o tusi … lea sa avea ma auala autu, i aao o le Atua, o le faatonutonuina o le ala atoa o lo’u olaga i le lumanai.

Ata
Parley P. Pratt o loo faitau

Sa i ai se aafiaga loloto o le Tusi a Mamona ia Parley P. Pratt, o le sa avea mulimuli ane ma se Aposetolo.

“Sa ou susueina ma le naunautai, ma faitau lona itulau autu. Ona ou faitauina lea o molimau a nisi o molimau e faatatau i lona mauaina ma le faaliliuina. Ina ua mavae lenei mea, sa ou amata faitauina ona anotusi mai le amataga. Sa ou faitau i le aso atoa; o le ai, sa o se avega mamafa, sa leai so’u manao i se meaai; o le moe sa o se avega mamafa pe a oo mai le po, aua sa sili atu ia te a’u le faitau i lo o le moe.

“A o ou faitauina, sa i o’u luga le agaga o le Alii, ma sa ou iloa ma malamalama ua moni le tusi, e pei lava lona manino ma le iloagofie o le malamalama ma le iloa e se tagata o loo i ai o ia” (Autobiography of Parley P. Pratt, 3rd ed., Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938, pp. 36–37.)

O Parley Pratt i lena taimi sa luasefulu tolu ona tausaga. O le faitauina o le Tusi a Mamona sa matuai o’oo’o ona aafiaga ia te ia, o lea sa le’i leva ae papatisoina o ia i totonu o le Ekalesia ma avea ai ma se tasi o ona lagolago aupito mataalia ma malosi. …

O le aafiaga o Parley Pratt i le Tusi a Mamona sa le tulaga ese. A o salalau atu ma faitauina ia voluma o le lomiga muamua, sa faapea foi ona ootia loloto ai le faitau selau o alii ma tamaitai malolosi, na faapea ona latou tuua ai mea uma sa latou anaina, ma i tausaga mulimuli ane, sa le toaitiiti i latou na foaia o latou soifua mo le molimau na latou tauaveina i o latou loto e uiga i le moni o lenei lomiga maoae.

I aso nei … o le [tusi] lenei ua sili atu ona toatele tagata ua faitauina nai lo o se isi lava taimi i lona talafaasolopito. … O lona faanatinati ua le taofia e pei o le taimi, ua i ai i le lalolagi atoa e pei o le tagata.16

Ua pai atu [le Tusi a Mamona] mo le manuia o olaga o le faitau miliona o e ua faitau ma le agaga tatalo i ai ma mafaufau loloto i ona upu. Se’i ou faamatala atu e uiga i se tasi o i latou na. …

Sa avea o ia ma se tagata faipisinisi, ma sa faamanuiaina ana taumafaiga. A o i ai i sana faigamalaga, sa feiloai atu ai i ni a tatou faifeautalai se toalua. Sa laua taumafai e faatulaga se taimi e aoao ai o ia. Sa taumafai o ia e tolopo, ae sa iu lava ina ioe e faalogo. Sa ia taliaina ma le leai sona naunau moni i mea o le a laua tauina atu. Sa oo ina faatalitonuina lona mafaufau sa laua tautatala atu i le mea moni, ae peitai, sa le’i faagaeetia ai lona loto.

Sa tonu ia te ia o le a na faitauina le Tusi a Mamona. Fai mai o ia, sa avea o ia ma se tagata o le lalolagi, e le taitai tagi. Ae a o ia faitau i le tusi, sa maligi ona loimata. Sa i ai se mea na faia [e le tusi] ia te ia. Sa ia toe faitauina ma lagonaina ai na lava faalogona. O le mea sa avea ma liliuga o le mafaufau, na oo ina avea ma liliuga o le loto.

Sa suia lona olaga, sa suia lana vaaiga. Sa ia tuuto atu o ia lava i le galuega a le Alii. O le aso, o loo ia faataunuuina ai se valaauga maualuga ma paia i le faamoemoega lea ua iu ina alofa i ai.17

Se’i ou faamatala atu [se isi] tala e uiga i le Tusi a Mamona. Sa ou faalogo i se alii o se tagata e ana se faletupe i Kalefonia o ia faamatala le tala lenei. Na fai mai o ia, o lana failautusi sa ulaula, ulaula i taimi uma. Sa fai ma ana vaisu le ulaula. Sa le mafai ona ia tuua. I se tasi aso sa ia faapea atu ia te ia, “E mafai faapefea ona ou tuua le ulaula?”

Sa ia aapa ifo i totonu o lana kesi ma aumai i fafo se kopi o le Tusi a Mamona ma tuu atu ia te ia. Sa ia faapea atu, “Ia, faitau le [tusi] lenei.”

Sa fai atu o ia, “Ua lelei, o le a ou faitauina.”

Sa toe sau o ia i le lua o aso mulimuli ane ma faapea atu, “Ua ou faitauina itulau e 200, ae ou te le’i vaai lava i se mea o i ai le upu ulaula . Ou te le’i vaai i se mea i le upu tapaa . Ou te le’i vaai i se mea e faatatau i ai.”

Sa fai atu o ia, “Ia faitau pea.”

O lea sa toe foi mai ai i le isi lua aso mulimuli ane ma fai mai, “Ua ou faitauina isi itulau e 200—e leai ma se ulaula o ta’u mai ai, leai se nikotini o ta’u mai ai, ma e le o ta’ua mai ai foi se mea e faatatau i le tapaa.”

Sa fai atu o ia, “Faitau pea.”

Sa toe sau o ia i le tolu pe fa o aso mulimuli ane. Na fai mai o ia, “Ua ou faitauina le tusi atoa. E leai lava se mea na ou vaai ai i se tapaa; e leai foi se mea na ou vaai ai i le ulaula. Ae,” sa ia fai mai ai, “ua oo mai ai i totonu o lo’u loto o se taunuuga o le faitauina o lena tusi se aafiaga, se mana, ua aveesea mai ia te a’u le manao e ulaula, ma e ese le manaia.”18

Se’i ou faamatala atu e uiga i se tusi sa ou mauaina. … Sa tusi mai se alii ma fai mai, “O loo o’u i ai i se falepuipui a le malo. Na ou tau lata mai nei i se kopi o le Tusi a Mamona i le potutusi a le falepuipui. Ua ou faitauina, ma ina ua ou faitau i le auega a Mamona i lona nuu na faaumatia—‘E, outou tagata lalelei e, pe na mafai faapefea ea ona outou o ese mai ala o le Alii! E, outou tagata lalelei e, pe na mafai faapefea ea ona outou teena Iesu lena, o le na tu mai ma aao faaloaloa mai e tali outou! Faauta, a na outou le faia lenei mea, po ua outou le pauu’ (Mamona 6:17–18)—Sa ou lagonaina na pei lava o loo tautala mai Mamona ia te a’u. Pe mafai ona ou maua se kopi o lena tusi?”

Sa matou auina atu ia te ia se kopi. O se taimi mulimuli ane, sa savali mai ai o ia i totonu o lo’u ofisa o se tagata ua suia. Sa pa’i atu ia te ia le agaga o le Tusi a Mamona ma o le aso, o ia o se alii faamanuiaina, ua toefaafoisia mai lona malosi, maua ma le faamaoni se tupe mo ia lava ma lona aiga.

E faapena le mamana o lenei tusi maoae i olaga o i latou e faitau i ai ma le agaga tatalo.

Uso e ma tuafafine, e aunoa ma le masalosalo ou te folafola atu ia te outou, afai o le a outou faitau ma le agaga tatalo i le Tusi a Mamona, e tusa lava pe ua faafia ona e faitauina muamua, o le a faapea ona oo atu i totonu o o outou loto se fuataga faaopoopo o le Agaga o le Alii. O le a oo mai ai se naunautaiga ua faamalosia e savavali i le usiusitai i ana poloaiga, ma o le a oo mai ai se molimau malosi atu i le soifua moni o le Alo o le Atua.19

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Aisea tatou te manaomia ai le Tusi a Mamona? O a nisi o fuaitau o le Tusi a Mamona ua faamalosia ai lau molimau ia Iesu Keriso? O a ni faataitaiga ua e vaaia o le “o faatasi” o le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia e molimau e uiga i le Faaola? (Tagai vaega 1.)

  • Aisea e te manatu ai, e sili atu ai le taua o le folafolaga i le Moronae 10:3–5 nai lo o le faamaoniga faaletino o le Tusi a Mamona? (Tagai vaega 2.) O a ni aafiaga na e maua i lenei folafolaga?

  • A o e toe faamanatuina le vaega e 3, ia matau upumoni e mafai ona tatou iloa pe a tatou maua se molimau o le Tusi a Mamona. O a ni auala o loo molimau mai ai le Tusi a Mamona e uiga i nei upumoni?

  • Mafaufau e uiga i nisi o “faafitauli o le lalolagi i aso nei” (vaega 4). O a ni auala e mafai ai e le Tusi a Mamona ona fesoasoani ia i tatou ia maua tali i na faafitauli? O a nisi o fuaitau i le Tusi a Mamona na fesoasoani ia te oe i taimi o luitau faaletagata lava ia?

  • Mafaufau loloto i tala o loo i le vaega e 5. Afai e fesili atu se tasi ia te oe e uiga i le Tusi a Mamona, o le a sau tala e fai atu i le ala ua ia faia ai se aafiaga i lou olaga?

Mau Fesootai

Isaia 29:9–18; 1 Nifae 13:35–41; 2 Nifae 29:6–9; Moronae 10:27–29; MF&F 20:8–12; 42:12–13

Fesoasoani mo Suesuega

“Ou te faafetai mo le faamamafa i le faitauga o tusitusiga paia. Ou te faamoemoe, mo outou o le a avea lenei mea ma se mea e sili atu ona faafiafiaina nai lo o se tiute; ma, nai lo o lena, o le a avea ma se faifaiga alofa ma le afioga a le Atua. Ou te folafola atu ia te outou, a o outou faitau, o le a faamalamalamaina o outou mafaufau ma o le a siitia o outou agaga. O le taimi muamua e ono foliga mai e faalemanaia, ae o le a suia lena mea i se aafiaga ofoofogia i manatu ma upu e uiga i mea paia” (Gordon B. Hinckley, “O Le Malamalama i Totonu ia te Outou,” Liahona, Iulai 1995, 112).

Faamatalaga

  1. “O Meaalofa e Aumaia i le Aiga mai le Misiona,” Liahona, Mat. 2007, 22.

  2. I le Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 100.

  3. “Ia Teuteuina Ou Manatu i le Mama e le Aunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 116.

  4. “Inspirational Thoughts,” Ensign, July 1998, 2.

  5. “O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 82.

  6. “O Le Faailoga o lo Tatou Faatuatua,” Liahona, Ape. 2005, 4; siiina mai o le itulau autu o le Tusi a Mamona.

  7. “Excerpts from Recent Addresses by President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Iulai 1997, 72.

  8. “Talitonu i Ana Perofeta,” Liahona, Iulai 1992, 63.

  9. “Na Lele Mai Luga Mai lo Tatou Tama, o le Agelu Sa,” Liahona, Mat. 1980, 8.

  10. “O Maatulimanu e Fa o le Faatuatua,” Liahona, Fep. 2004, 6; siiina mai o le itulau autu o le Tusi a Mamona.

  11. In Heroes from the Book of Mormon (1995), 198.

  12. “The Power of the Book of Mormon,” Ensign, June 1988, 6.

  13. “The Power of the Book of Mormon,” 4.

  14. “O Maatulimanu e Fa o le Faatuatua,” 5.

  15. “The Power of the Book of Mormon,” 5.

  16. “The Power of the Book of Mormon,” 2, 4.

  17. “E Tatau ona Uiga le Upu Mamona i le ‘Lelei Tele,’” Liahona, Ian. 1991, 56.

  18. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 402–3.

  19. “The Power of the Book of Mormon,” 6.