Aoaoga a Peresitene
Mataupu 17: Faaauau i le Faagasologa Sili o le Aoaoina


Mataupu 17

Faaauau i le Faagasologa Sili o le Aoaoina

“E tatau ona faaauau pea ona tatou tuputupu ae. E tatau ona faaauau pea ona tatou aoao. O se poloaiga ua tuuina mai le lagi ina ia tatou faaauau pea ona faaopoopo atu mea i lo tatou malamalama.”

Mai le Soifuaga o Gordon B. Hinckley

“Ou te fiafia e aoao,” sa saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley. “Ou te fiafia i soo se avanoa e maua ai le malamalama. O le mea moni, ou te talitonu ma lagolagoina malosi, i lou olaga atoa, le sailiga mo le aotauina—mo au lava ia ma mo isi foi. … I lou lava ia manatu, o le aoaoina o se mataupu o le faatinoga faaletino ma faaleagaga.”1

Sa maofa lava e na auauna faatasi ma Peresitene Hinckley i tofiga faaleautaitai i le Ekalesia i lana meaalofa o le faatupulaia o le malamalama ma faaaoga i lana galuega. Na matauina e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “Ou te lei feiloai muamua lava i se tagata e mafai ona matua atamai e ala i le faitau ma ala i fesootaiga ma tagata. A ia faaaluina se afiafi i se taumafataga ma se tasi, e alu ese atu o ia ua ia iloaina se mea e uiga i tomai o lena tagata.” Na saunoa mai foi Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le mea e tulagaese ai Peresitene Hinckley o lona manatuaina lea o mea na te faitauina ma taofimau i mea na te finagalo e faatumauina. O lona atamai o se atamai aoaotetele. E mafai ona ia utuvai i mea ua ia iloaina e faia ai ni faaiuga atamai.”2

I ana taumafaiga i le olaga atoa e aoao ma faaleleia o ia lava, na mulimuli ai Peresitene Hinckley i le faataitaiga a ona matua. Sa ia faamatalaina le tala lenei i le auala na tuuto atu ai lona tama, o Bryant S. Hinckley i le aoaoina:

“Ina ua pei lona matua o lou matua lea ua i ai i le taimi nei, sa litaea o ia. Ae sa malosi lava o ia. Sa nofo o ia i se fale faatauvaa ae sa toafilemu i se nofoaga maotua. Sa siomia o ia i se fanua o fualaau aina suamalie ma sa fiafia e tufatufa atu fua [i isi]. O lona tuafale sa i ai se fanua taalaelae ma pupulaau ma laau. Sa i ai se pa maa pe tusa ma le lua futu le maualuga na tuueseese ai le tasi vaega mai le isi vaega. Soo se taimi lava na lelei ai le tau, e nofo ai lava o ia i luga o le pa, ma sona pulou tuai i lona ulu e faamalumalu ai ona mata mai le vevela o le la. A matou o e asi o ia, ou te nofo i ona talaane. I sina uunaiga teisi na te talatalanoa mai ai i lona olaga. …

“Sa avea o ia ma se faiaoga. Sa avea foi o ia ma se tagata faipisinisi faamanuiaina. Sa pulefaamalumalu o ia i se siteki sa sili ona tele i le Ekalesia e silia ma le 15,000 tagata. Sa auauna atu o ia o se peresitene o se misiona ma le tele o isi tulaga. Ma o lea ua litaea nei o ia, ma nofonofo i luga o le aupa. O ia foi o se tagata sa sili ona faitau tusi faatasi ai ma se potutusi matagofie. Sa avea o ia ma se failauga ma se tusitala lelei tele. E toetoe lava a oo i le taimi na maliu ai, toeitiiti lava atoa lona 94 tausaga, sa faitautusi lava ma tusitusi ma manatunatu i mea ua ia iloa.

“Sa ou iloaina o na taimi sa nofonofo ai i luga o le pa, i le tele o itula o ia taimi taitasi [e nofonofo ai] i se aso mafanafana, na te manatunatu lava i mea sa ia faitauina mai lana potutusi.

“Ou te manatu na toeaina lava o ia ma le alofatunoa ma le ofoofogia. Sa ia te ia ni tusi na i ai ni oa taua sa i ai i manatu o alii ma tamaitai maoae o vaitausaga uma o le olaga. Sa lei tuua lava lona aoao, ma a o ia nofonofo ai i luga o le pa sa ia mafaufau loloto lava i mea sa ia faitauina i le po na muamua atu. …

“… Aisea ua ou faamatalaina atu ai ia te outou se toeaina matua ma le pa sa nofonofo ai i luga? Ua ou faamatalaina atu ia te outou ona ou te manatu o loo i ai se lesona mo i tatou taitoatasi. E le tatau lava ona tatou tuua le aoaoina. Tatou te talitonu i le alualu i luma e faavavau ma o lenei olaga o se vaega o le faavavau ina ia ola ai ma le manuia seia oo i le iuga.”3

Ata
tamaitai talavou o loo faitauina ia tusitusiga paia

“Saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (MF&F 88:118).

Aoaoga a Gordon B. Hinckley

1

E finagalo le Alii ia tatou aoao i tatou lava ina ia mafai ai ona tatou alualu i luma faaletagata lava ia ma saofaga atu i le malo.

Tou te auai i se ekalesia e aoao ai le taua o le aotauina. Ua ia te outou se poloaiga mai le Alii ina ia aoaoina o outou mafaufau ma o outou loto ma o outou lima. Ua fetalai mai le Alii, “Ia outou aoao atu ma le filiga … mea o i le lagi ma o i le lalolagi, ma o i lalo o le lalolagi; o mea sa i ai, o mea o i ai, o mea ua vave ona oo mai; o mea o loo i le atunuu, o mea o i isi atunuu; o taua ma faafatiatamaʼiga o atunuu, ma faamasinoga o loo i luga o le laueleele; ma se malamalama foi i atunuu ma malo—ina ia mafai ona outou saunia i mea uma” (MF&F 88:78–80).4

O i tatou i lenei Ekalesia, ua tuuina mai i ai se folafolaga ofoofogia e le Alii. Na Ia fetalai mai: “O le mea e mai i le Atua o le malamalama lea; ma o ia o lē e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai” (MF&F 50:24).

E maeu lea faamatalaga matagofie. O se tasi lea o fuaiupu e sili ona ou fiafia i ai i tusitusiga paia. O loo talanoa i le tuputupu ae, o le atinaega, o le savaliga e taitai atu i luma i le faaleatua. E o gatasi ma nei tautinoga tetele: “O le mamalu o le Atua o le atamai lea, po o, i ni isi upu, o le malamalama ma le upumoni” (MF&F 93:36); “Afai e maua e se tagata le poto ma le tomai sili atu i le olaga lenei i lo se isi tagata e ala i lona filiga ma le usiusitai, o le a maua e ia le avanoa tele atu i le lalolagi a sau” (MF&F 130:19). …

O se lui taua tele lea o loo maua i nei fetalaiga ofoofogia. E tatau ona tatou faaauau pea ona tuputupu ae. E tatau ona tatou faaauau pea ona aoao. O se poloaiga ua tuuina mai le lagi ia tatou faaauau pea ona faaopoopo atu mea i lo tatou malamalama. …

… Na fetalai mai le Alii ia te oe ma au: “Ia outou saili mai totonu o tusi sili ona lelei upu o le poto; saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi. … Ia outou faatulaga tatau outou lava. … Tuu le faapaie” (MF&F 88:118–119, 124).5

E finagalo le Alii ia outou aoaoina o outou mafaufau ma lima, po o le a lava le matata ua e filifilia. Pe o le lipeaina o pusaaisa, po o se galuega a se fomai tipitipi atamai, e tatau lava ona outou aoaoina outou lava. Saili mo avanoa silisili e aoga ai. Ia avea ma se tagata galue o le amiosao i le lalolagi o loo taoto i o outou luma. … O le a e aumaia le mamalu i le Ekalesia ma o le a faamanuiaina ma le agaalofa oe ona o lena aoaoga.

O le a le masalosalo lava, leai ma se isi lava mea, o le a tauia le aotauina. Aua nei faia ni auala alo i o outou olaga. Afai e te faia lea mea, o le a e totogia pea lava pea le tau.6

E le lava le tau na ona ola, tau na ona sao mai lea aso i lea aso. O le tiute mo i tatou taitoatasi le faatotogaina o i tatou lava ia faia se mea taua i le malo—ia maua atili pea le malamalama, ina ia mafai e lo tatou malamalama faaletagata lava ia ona fesoasoani e faamalamalamaina se lalolagi pogisa. Ma e mafai lenei mea e ala i le aoaoina, e ala i le aotauina o i tatou lava, e ala i le alualu i luma ma le tuputupu ae uma i le mafaufau ma le agaga.7

Ata
se tamaitai o loo faitau atu i se tamaitiiti

“Amata vave i le faalauiloa atu o tusi i tamaiti.”

2

Faatasi ai ma fuafuaga ma le loto-pulea, e mafai ai e matua ona fatuina se siosiomaga o le aoaoina i o latou aiga.

O se mea mataina ma le ofoofogia le vaaia o ni mafaufau talavou o faalauteleina ma faamalosia. O au o se tasi e talisapaia tele le gafatia lautele o televise mo le lelei. Ae o au foi o se tagata e faitioina le soona faamaumauina o le taimi ma avanoa pe a maimoaina e le fanau i nisi o aiga ia TV, i le tele o itula, lea ua le faamalamalamaina ai pe faamalosia ai.

A o ou laitiiti sa matou nonofo i se fale tuai tele lava. O le tasi potu sa faaigoa o le potutusi. Sa i ai se laulau malo ma se moli lelei, tolu i le fa nofoa lelei faatasi ma se moli lelei, ma ni tusi i totonu o pusa na faalaina i le puipui. Sa tele ni voluma—o mea na faaputuputu e lou tama ma lou tina i se vaitau o le tele o tausaga.

Sa lei faamalosia lava i matou e faitau, ae sa tuu i le mea sa faigofie ona tau i ai ma le mea sa mafai ona matou mauaina ai i soo se taimi matou te mananao i ai.

Sa i ai le filemu i lena potu. Sa malamalama lelei o se nofoaga lena e suesue ai.

Sa i ai foi ni mekasini—o mekasini a le Ekalesia ma isi mekasini lelei pe lua pe tolu. Sa i ai ni tusi o talafaasolopito ma tusi aoga, tusi e uiga i mataupu faatekinolosi, o lomifefiloi, se seti o tusi o faamatalaga eseese (encyclopaedia), ma se faafanua o le lalolagi. Ae sa leai se televise i lena taimi. Sa oo mai le leitio a o ou tuputupu ae. Ae sa i ai se siosiomaga, se siosiomaga o le aoaoina. E le mafai ona ou faatalitonuina outou o i matou o ni tagata atamamai tele. Ae sa matou mauaina aoaoga sili i le faitautusi ma le tusitusi, manatu maoae mai tagata mafaufau maoae, atoa ai ma le gagana a alii ma tamaitai sa mafaufau loloto ma tusitusi ma le matagofie.

I le tele o o tatou aiga i aso nei e le o toe i ai se avanoa mo sea potutusi. O le tele o aiga ua noatia mo se avanoa. Ae a fuafuaina e mafai lava ona i ai se tulimanu, e mafai ona i ai se vaega e mafai ona avea ma se mea e lafi ai mai le pisapisao i o tatou talaane, se mea e mafai ona tatou nofonofo ai ma faitau ma mafaufau. O se mea matagofie le i ai o se kesi po o se laulau, e matua faatauvaa lava, lea e maua ai i luga ia tusitusiga faavae o le Ekalesia, ni nai tusi lelei, ni mekasini a le Ekalesia, ma isi mea e agavaa mo lo tatou faitauina.

Ia vave amata ona faalauiloa atu tusi i tamaiti. O le tina e le faitau i lana fanau laiti na te faia se faatinoga faatiga ia i latou ma se faatinoga faatiga ia te ia lava. E manaomia ai le taimi, ioe, tele o le taimi. E manaomia ai le loto-pulea. E manaomia ai le faatulagaina ma le paketiina o minute ma itula o le aso. Ae o le a le ’iva lava pe a e vaavaai atu i mafaufau talavou ua iloaina uiga o tagata, faaupuga, ma manatu. O se faitauga lelei e mafai ona avea ma se mataupu o le alofa, e sili atu ona fua tele mai i aafiaga mo se taimi umi nai lo le tele o isi mau gaoioiga o loo faaalu ai e fanau o latou taimi. …

Matua, … ia faailoa atu i lau fanau ia mafaufau maoae, manatu maoae, upumoni faavavau, ma mea na o le a fausia ai ma uunaia ai mo le lelei. … Taumafai ia fatufatuai i totonu o lou aiga se siosiomaga o le aoaoina ma le tuputupu ae lea o le a tupu mai ai.8

3

E tatalaina e le aotauina le faitotoa o avanoa mo le autalavou ma talavou matutua.

O le aso sili lenei o avanoa mo outou le autalavou, lenei taimi ofoofogia e i ai ai i luga o le lalolagi. O loo outou tutu i le tumutumu o tausaga uma ua tuanai. Ua outou mauaina mea uma tau le aoaoina o tagata uma na soifua i lenei lalolagi, o lena aoaoina ua tuufaatasia i ni kosi ia ua mafai ai ona e mauaina le malamalama i se taimi puupuu, o lena malamalama sa faafaigata lava ona aoaoina e tagata i auga seneturi uma ua mavae. Aua ne’i faama’umauina outou lava. Aua ne’i misia lo outou avanoa sili. Ia oo i ai, ia galueaiina, suesue malosi.9

E matua taua tele le mauaina e outou alii talavou ma tamaitai talavou le a’otauina uma e mafai ona outou mauaina. … O le a’otauina o le ki lea o le a tatalaina ai le faitotoa o avanoa mo oe. E tauia le ositaulaga ai. E tauia le galue i ai, ma afai e te a’otauina lou mafaufau ma ou lima, o le a e mafai ona faia se saofaga i le malo o loo e avea ai ma sona vaega, ma o le a mafai ai ona atagia atu ma le mamalu ia te oe le Ekalesia lea o loo avea ai oe ma ona sui. Ou uso e ma tuafafine talavou, ia faaaoga ia avanoa uma faaleaoaoga e mafai ona e gafataulimaina, ma ia te outou tama ma tina, ia uunai o outou atalii ma afafine ia maua le a’otauina lea o le a faamanuiaina ai o latou olaga.10

Masalo e te le mauaina ni tupe ina ia maua ai le atamai uma e te manaomia. Ia faaaoga lau tupe i le mea e gata mai ai lou mafai, ma faaaoga ni avanoa sikolasipi, tupe faameaalofa, ma nonogatupe e te gafatia ona toe totogiina.11

Ou te le popole po o le a le matata e te manao i ai, pau lava le mea o se matata mamalu. O se enisinia taavale, lei piliki, se palama, se fai eletise, se fomai, se loia, se faatauoloa, ae le o se gaoi. Ae po o le a lava lau matata, faaaoga le avanoa e aoao ai ma ia matua faaaoga tatau lena avanoa. O le a tauia oe e le malo e tusa ma lou taua pe a ia vaaia lena taua. O le aso nei o le aso tele lea o sauniuniga mo outou taitoatasi. Afai o lona uiga o le ositaulaga, ona ositaulaga lea. O lena taulaga o le a avea ma saofaga aupito silisili tou te faia, aua o le a outou seleseleina mai ai fua i aso uma o o outou olaga.12

Ou te uunaia outou tamaitai talavou taitoatasi ina ia maua uma le atamai e mafai ona outou mauaina. O le a outou manaomiaina mo le lalolagi lea o le a outou femalagaai ai. Ua matua faateleina le faatautava o le olaga. … O loo fesuisuiai pea le lalolagi, ma e matua taua tele lo tatou faatotogaina o i tatou lava ia o faatasi ma lena suiga. Ae o loo i ai se itu matagofie i nei mea uma. E leai se isi lava tupulaga i le talafaasolopito atoa na ofoina atu i tamaitai le tele o avanoa [i lo lenei tupulaga]. E tatau ona avea se faaipoipoga fiafia ma au sini faamoemoeina muamua lava, faamau i le malumalu o le Alii, ma sosoo ai ma le tausiaina o se aiga lelei. E mafai e le a’otauina ona faatotogaina lelei atili oe mo le faatinoina o na mea lelei.13

E anoanoai tiutetauave mo tamaitai i le Ekalesia faapea ai foi i totonu o nuu ia e tutusa ma ogatusa atoa ma le faaipoipoga, tulaga faatina, ma le tausiaina o ni fanau lelei ma malolosi.14

O le fuataga atoa lava o galuega faaletagata soifua ua talala atu nei i tamaitai. E leai ma se mea e le mafai ona e faia pe afai o le a tuu tonu i ai lou mafaufau. E mafai ona e faaaofia ai i au miti o le tamaitai e te fia avea ai se ata o se tamaitai ua agavaa e auauna atu i le malo ma faia se saofaga iloga i le lalolagi lea o le a avea ai o ia ma se vaega.15

Ou te faafetai ua gafatia e tamaitai i nei aso le avanoa lava e tasi [e pei ona maua e alii] e suesue ai mo mea faasaienisi, mo galuega faalematata, ma mo isi uma vaega o le malamalama faaletagata soifua. Ua tutusa lava la outou aia ma le aia a alii i le Agaga o Keriso, lea e faamalamalamaina ai alii ma tamaitai uma e omai i le lalolagi. (Tagai i le MF&F 84:46.) Ia seti mea e te faamuamuaina i tuutuuga o faaipoipoga ma aiga, ae ia tulitulimatagauina foi polokalama faaleaoaoga ia o le a taitai atu ai i le faamalieina i le galue ma galuega uluuluola pe a faapea e te le o faaipoipo, po o se lagona o le saogalemu ma le faamalieina i le taimi ua e faaipoipo ai.16

[Alii talavou], o loo outou fetaiai ma luitau maoae o loo i luma atu. O loo outou agai atu i se lalolagi o le vevela o le fia faatautava. E tatau ona e maua a’otauina uma e te mafaia. Ua faatonuina i tatou e le Alii e uiga i le taua o le a’otauina. O le a faaagavaaina ai oe mo avanoa sili atu. O le a faaauupegaina ai oe e fai se mea aoga i le lalolagi tele o avanoa o loo taooto mai i luma atu. Afai e mafai ona e alu i le kolisi ma o ou moomooga na, ona fai lea. Afai e te le manao e aoga i le kolisi, ona alu lea i se aoga o matata eseese pe faapisinisi e faama’ai ai ou tomai ma faateleina ai lou gafatia” (“Converts and Young Men,” Ensign, May 1997, 49–50).17

Ou te faamoemoe ia te outou [le autalavou] o le a outou tepa taulai atu i avanoa faaleaoaoga ua outou maua o se faamanuiaga sili. Ou te iloa o se mea fita. Ou te iloa e faigata. Ou te iloa e i ai taimi e faalotovaivaia ai outou. Ou te iloa tou te tuufesilisili lava pe aisea tou te faia ai i nisi taimi. Ae ia faaauau pea, faaauau pea ona tuleia ese, ma faaauau pea ona aoao. O le a e le salamo ai lava po o le a lava le umi e te ola ai ae o le a e faitauina o se faamanuiaga tele.18

4

O le aoaoina o le agaga e tutusa lava le taua, pe afai e le sili atu, ma le aoaoina o le mafaufau.

Ou te maofa lava i malosiaga maoae o le malamalama ua iloaina i o tatou taimi. E lei i ai ma se taimi muamua ua matua toatele ai tagata ua a’otauina i le aoaoina o le lalolagi. O se mea mamana tele—o le aoaoina tele o se pasene tele o le autalavou o le lalolagi, o e feiloai i aso uma ma faiaoga e aoao mai le malamalama mai tagata o vaitausaga uma.

O le lautele o lena malamalama e ofoofogia tele. Ua aofia ai fetu o le atulaulau, o le faataatiaga o le lalolagi, o le talafaasolopito o malo, o aganuu ma gagana a tagata, o le faagaoioiga o malo, o tulafono o fefaatauaiga, o amioga a vaegamea faasaienisi (atom), o aoga o le tino, ma mea ofoofogia o le mafaufau.

I le anoanoai ai o le malamalama o loo maua, e manatu ai se tasi ua latalata atu lava le lalolagi i se tulaga o le atoatoa. Ae o loo tatou iloa pea le isi itu o le tupe siliva—o gasegase o malo, o fefinauaiga ma faafitauli ia e aumaia le faanoanoa i olaga o le faitau miliona o tagata.

O aso taitasi o loo faateleina ai pea lo tatou iloaina o le mea moni e faapea, o le olaga e sili atu nai lo le saienisi ma matematika, e sili atu i lo le talafaasolopito ma le iloa faitautusi ma tusitusi. O loo i ai se isi manaoga mo le a’otauina, a aunoa ma lea, o le aano o le aoaoina o le potosalalau e mafai ona taitai atu i le faafanoga. Ou te faasino atu i le a’otauina o le loto, o le mafaufau fuatiaifo, o le uiga faaletagata, o le agaga—o nei vaaiga le mafaamatalaina o o tatou uiga faaletagata lea e iloa ai ma le mautinoa tele o tatou ituaiga o tagata ma mea tatou te faia i a tatou fegalegaleaiga o le tasi ma le isi.

… A o auauna ai i Egelani o se faifeautalai, sa ou alu atu ai i le YMCA i London Central. Ou te manatu o lena fale tuai ua leva ona le toe i ai, ae e le mafai lava ona galo ia te au upu na faasaga mai i tagata asiasi i le faapaologa i taimi taitasi latou te ulufale atu ai. O na upu o upu a Solomona: “O mea uma e te maua ia maua mai ai le [malamalama].” (Faata. 4:7.)

Malamalama i le a? Malamalama ia i tatou lava, e uiga i faamoemoega o le olaga, e uiga i lo tatou sootaga ma le Atua, lo tatou Tama, e uiga i mataupu faavae silisili ua tuuina mai le lagi lea ua tele seneturi o maua ai le malosiaga o le alualu i luma moni lava o le tagata! …

A o tatou tulitulimatagauina a tatou suesuega o le poto salalau, sei o tatou faaopoopo atu foi i o tatou olaga le faafailelega a le Agaga. Afai tatou te faia lea mea, o le a faamanuiaina i tatou e le Atua i lena filemu ma na faamanuiaga ia e na o Ia e sau mai ai.19

Ata
Iesu Keriso

“I a tatou suesuega uma lava, e manaomia ona tatou sailia le malamalama o le Matai.”

Sa fetalai mai Iesu: “Ia outou faaaoao ia te A’u. … Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia.” (Mata. 11:29–30.)

E tatau foi ona ou fautua atu ina ia tatou mulimuli i lena poloaiga na tuuina mai e le Alo o le Atua. I a tatou aoaoga uma lava, ia tatou aoao foi e uiga ia te ia. I a tatou suesuega uma lava, e manaomia ona tatou saili i le malamalama o le Matai. O lena malamalama o le a o faatasi i se ala matagofie ma lo tatou aoaoga faalepoto salalau ma o le a tatou maua ai se uiga faaletagata ma se atoaga o le olaga lea e leai se isi lava auala e mafai ona oo mai ai.20

Ou te luiina outou ina ia le galo lava, o le aoaoina o le agaga e tutusa lava le taua, pe afai e le sili atu, nai lo le aoaoina o le mafaufau.21

O loo agai i luma la tatou polokalama maoae o aoga a le Ekalesia. O le galuega o le aoaoina o tamaiti aoga e ala i polokalama a le seminare ma le inisitituti o loo faalauteleina pea. … O outou ia sa mauaina lenei polokalama ua outou silafiaina lona taua tele. Matou te uunaia outou uma o loo avanoa i ai lenei polokalama ina ia faaaogaina. Matou te le faatuai lava e folafola atu e faapea ,o le a faateleina lo outou malamalama o le talalelei, o le a faamalosia lo outou faatuatua, ma o le a outou atiaeina ni fegalegaleaiga matagofie.22

Sei o tatou tauaveina i o tatou luga le suafa o le Alii ona tatou o atu lea i luma ma le faatuatua e faasoa atu ma le fitoitonu mea na o le a aafia ai olaga o tagata ma aumaia ai le filemu ma le olioli i le lalolagi. Ua manaomia e le lalolagi se augatupulaga o alii ma tamaitai o aoaoga ma aafiaga o e e mafai ma o le a tutu atu ma le faamaoni ma e aunoa ma le faapiopio e tautino atu o loo soifua le Atua ma o Iesu o le Keriso.23

5

E le afaina po o le a le matua tatou te oo i ai, tatou te mafai lava ona mauaina le malamalama, ao mai le poto, ma faaauau pea ona tuputupu ae.

O se mea ofoofogia tele le aoaoina, o le faagasologa lea e aoteleina ai ma faaleleiina le malamalama faatupulaia o augaseneturi ina ia mafai ai i se vaitau puupuu ona tatou aoaoina mea sa na o faatinoga uumi o sailiiliga ma suesuega ma measese na muai aoaoina ai.

O le a’otauina o le faagasologa sili lea o le liuaina lea e oo ai ina avea le malamalama ua maua ma se gaoioiga aoga ma uluola. O se mea e le manaomia ona tuu. E tusa lava po o le a lo tatou matutua e oo i ai, e mafai lava ona maua le malamalama ma faaaoga. E mafai ona tatou aoina le poto ma manuia mai ai. E mafai ona faafiafiaina i tatou e ala i le vavega o le faitautusi ma le mauaina o faatufugaga ma faaopoopo atu i le faamanuiaga ma le faamalieina o le soifuaga. O le faateleina lava o lo’u matua, o le faateleina foi lena o lo’u fiafia i upu a tusitala mafaufau, o e anamua ma onapo nei, atoa ai ma le ’oa taua o mea latou te tusiaina.24

E leai ma se tasi o i tatou … ua lava le iloa. O le faagasologa o le aoaoina o se faagasologa e le muta. E tatau lava ona tatou faitau, e tatau ona tatou matau, e tatau ona tatou malamalama atoatoa i ai, ma e tatau ona tatou mafaufau loloto i mea tatou te mafaufau i ai. … Ou te talitonu i le faaleleia o se mea. Ou te talitonu i le tuputupu ae. …

Ia faaauau pea ona tuputupu ae, ou uso e ma tuafafine, tusa lava pe tolusefulu pe fitusefulu ou tausaga. O lou maelega i le faia o lea mea o le a mafua ai le televave atu o tausaga nai lo le mea e te ono moomoo i ai, ae o le a faatumulia na tausaga i se naunautaiga matagofie ma suamalie lea o le a faaopoopo ai se tofo i lou olaga ma se mana i lou aoao atu.25

I le itu tonu i sasae o le [Iunivesite o Polika Iaga i Provo, Iuta] o loo i ai se mauga. Ou te talitonu [o le toatele] na tepa atu i luga i lena mauga ma mafaufau, “E pe ana mafai lava ona tau ina ou a’ea le tumutumu o le a mata’ina le vaaia o vanu i loo i le isi itu.” Ae o outou na a’ea [le mauga] ua iloaina o na vanu ua na o se faanoanoaga itiiti ma papa’u, ma o tala atu e tele isi mau mauga maualuluga atu ina ia a’ea.

O lea ou te faamoemoe ai o le a outou faapena foi. … O le a outou iloaina e ui [atonu] e maoae sou aafiaga faaleaoaoga, ae o loo i ai ni avanoa ma ni luitau tetele atu o loo i luma atu. E faaopoopo atu i lou faleteuoloa o faamatalaga, ia faateleina lou malamalama, faaauau pea le faagasologa sili o le aoaoaina.26

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Aisea e taua ai le “saga mauaina atili o le malamalama” e ala i le a’otauina? (Tagai vaega 1.) E mafai faapefea e le aoaoina ona fesoasoani ia i tatou ia alualu ai i luma le tagata lava ia? E mafai faapefea e le aoaoina ona fesoasoani ia i tatou ia “faamalamalamaina se lalolagi pogisa”?

  • Iloilo le tala a Peresitene Hinckley i le auala sa fatufatuai ai e ona matua se siosiomaga o le aoaoina i lo latou aiga (tagai vaega 2). E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i fanau ia atiae se fiafia e aoao? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i fanau ia mananao e saili i le aoaoina mai punaoa e faamalamalama ma faaosofia ai mo le lelei?

  • E faapefea e le a’otauina ona “talaia faitotoa i avanoa” mo le autalavou ma talavou matutua? (Tagai vaega 3). E mafai faapefea e le autalavou ma talavou matutua ona avea ma punaoa i le faaaogaina o avanoa mo le a’otauina?

  • E faapefea ona e faamatalaina le uiga o le fasifuaitau “o le aoaoina o le agaga”? (Tagai vaega 4.) E mafai faapefea ona tatou aoaoina le loto, uiga faaletagata, ma le agaga? I lou olaga, o faapefea e le aoaoina faaleagaga ma le aoaoina faalepoto salalau ona faaatoatoaina le tasi ma le isi?

  • Aisea e tatau ai ona faaauau pea ona tatou aoao i o tatou olaga atoa? (Tagai vaega 5.) E mafai faapefea ona tatou faatumauina i le olaga atoa se fiafia e aoao? O le a se mea na e aoaoina talu ai nei lea e matua taua faapitoa ia te oe?

Mau Fesootai

Faataoto 1:5; 2 Peteru 1:1–8; 2 Nifae 9:28–29; 28:29–30; MF&F 6:7; 90:15; 131:6; 136:32–33

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

O se tasi o manatu e uunaia ai le talanoaga e uiga i aoaoga a Peresitene Hinckley o le fesili atu lea i tagata auai ia faasoa mai mea na latou aoaoina mai i a latou suesuega faaletagata lava ia o le mataupu (tagai itulau vii-viii i lenei tusi mo nisi manatu faaopoopo).

Faamatalaga

  1. Standing for Something: Ten Neglected Virtues That Will Heal Our Hearts and Homes (2000), 59.

  2. In Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 449-50.

  3. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 406–7.

  4. “O Le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou, Liahona, Ape. 2001, 34.

  5. “O Se Talanoaga ma le Au Nofofua Matutua,” Liahona, Nov. 1997, 22.

  6. “O Le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou,” 34.

  7. Standing for Something, 67.

  8. “O Le Aafiaga i Totonu o Tatou Aiga,” Liahona, Oketopa/Novema 1985, 1–3.

  9. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 171-72.

  10. “O Mafaufauga Musuia,” Liahona, Iuni 1999, 4.

  11. “Tumau ai i le Ala Tanu,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 113.

  12. Teachings of Gordon B. Hinckley, 172–73.

  13. “Tutu Faamaoni ma le Faatuatua,” Liahona, Iulai 1996, 92.

  14. “Youth Is the Season,” New Era, Sept. 1988, 47.

  15. “E Mafai Faapefea Ona Avea Au ma Tamaitai o Loo Ou Moomoo I Ai?” Liahona, Iul. 2001, 112.

  16. “Ten Gifts from the Lord,” Ensign, Nov. 1985, 89.

  17. “Tagata Liliu Mai ma Alii Talavou,” Liahona, Iulai 1997, 57.

  18. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1, 370.

  19. “With All Thy Getting Get Understanding,” Ensign, Aug. 1988, 2, 5.

  20. “With All Thy Getting Get Understanding,” 5.

  21. I le “President Hinckley Visits New Zealand, Australia, and Mexico,” Ensign, Aug. 1997, 77.

  22. “E Mafai ona Tupu Vavega i le Faatuatua,” Liahona, Iulai 1984, 87.

  23. “With All Thy Getting Get Understanding,” 5.

  24. “Ou Te Talitonu,” Liahona, Mat. 1993, 4.

  25. Teachings of Gordon B. Hinckley, 298–99.

  26. Teachings of Gordon B. Hinckley 299.